Poslovni broj: Usž-739/2025-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga Suda Ljiljane Karlovčan-Đurović, predsjednice vijeća, Sanje Štefan i Željke Zrilić Ježek, članica vijeća te sudskog savjetnika Matije Vurneka zapisničara, u upravnom sporu tužitelja KD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica grada Vukovara 33, OIB: 36162371878, radi izdavanja potvrde o policijskom zvanju, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I- 566/2023-14 od 13. studenoga 2024., na sjednici vijeća održanoj dana 4. rujna 2025.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-566/2023-14 od 13. studenoga 2024.
Obrazloženje
1. Uvodno naznačenom presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika, klasa: UP/I-563-01/22-01/1, urbroj: 511-01- 149-22-1 od 7. ožujka 2022., kojim je odbijen zahtjev tužitelja podnesen 16. listopada 2020. za izdavanje potvrde o policijskom zvanju viši policijski narednik kao osnove za izračun invalidske mirovine.
2. Protiv navedene presude tužitelj je podnio žalbu zbog svih razloga propisanih u članku 126. stavku 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, 36/24. - dalje: ZUS). Dalje u žalbi tužitelj ustraje na tvrdnji da je status hrvatskog ratnog vojnog invalida stekao u 2006., što proizlazi iz dostavljene dokumentacije, a smatra da tuženik pogrešno utvrđuje da je taj status stekao 2011. za trajno. Dalje tužitelj u žalbi iznosi kronologiju događaja i tijek radnji poduzetih u postupku, a pri tome ističe i obrazlaže razloge zbog kojih smatra da mu je trebalo potvrditi policijsko zvanje viši policijski narednik sukladno mjerodavnim propisima, kao osnovu za izračun invalidske mirovine. Zaključno, tužitelj smatra da je tuženik donio nezakonitu odluku, jer je u odlučnom razdoblju bio na snazi Pravilnik o odnosu policijskih zvanja pripadnika policije prema činovima pripadnika vojnih postrojbi radi utvrđivanja vrijednosnog boda (broj: 51-01-52-22217/1-2005) od 27. siječnja 2006., koji je u ranijem postupku dostavljen sudu te se trebao primijeniti na konkretan slučaj, s obzirom na vrijeme utvrđivanja njegovog statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida. Iz sadržaja žalbe proizlazi da tužitelj predlaže da ovaj Sud usvoji žalbu i poništi prvostupanjsku presudu te donese odgovarajuću odluku sukladno žalbenim navodima.
3. Tuženik nije dostavio odgovor na žalbu.
4. Žalba nije osnovana.
5. Iz podataka spisa, kao i obrazloženja prvostupanjske presude proizlazi da je predmet ocjene u upravnom sporu bila ocjena ispunjava li tužitelj uvjete za utvrđivanje višeg policijskog zvanja u odnosu na zvanje policajac, a koje mu je utvrđeno potvrdom tuženika broj: 511-01-157-1148/1-12 od 24. siječnja 2012.
6. Dakle, tijekom žalbenog postupka i dalje je sporno pitanje ispunjava li tužitelj uvjete za utvrđivanje višeg policijskog zvanja (policijski narednik) od zvanja (policajac) navedenog u potvrdi tuženika od 24. siječnja 2012., a na temelju Pravilnika o odnosu policijskih zvanja pripadnika policije prema činovima pripadnika vojnih postrojbi radi utvrđivanja vrijednosnog boda broj: 511-01-52-22217/1-2005 od 27. siječnje 2006. (dalje: Pravilnik iz 2006.), na koji se poziva u tužbi, kao i u žalbi.
7. Iz podataka spisa, kao i obrazloženja prvostupanjske presude proizlazi da je tužitelju rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područna služba u Koprivnici od 17. lipnja 2008. priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad (uzrokovane 50% zbog bolesti s osnove sudjelovanja u Domovinskom ratu, a 50% zbog bolesti izvan okolnosti iz Domovinskog rata), počevši od 29. listopada 2007. Dalje iz podataka spisa, kao i obrazloženja pobijane presude proizlazi da je tužitelj tijekom Domovinskog rata bio u pričuvnom sastavu Ministarstva unutarnjih poslova i ima utvrđen status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, zbog čega je sukladno tada važećem Pravilniku o pričuvnom sastavu policije ("Narodne novine", 13/92.) stekao zvanje mlađi policajac. Nadalje se navodi da je prema Uredbi o uvjetima za stjecanje zvanja, promaknuća i raspored na radno mjesto te o funkcionalnim oznakama radnih mjesta policijskih službenika ("Narodne novine", 39/01. i 8/06.), koja je bila na snazi za vrijeme utvrđivanja policijskog zvanja tužitelja, navedeno zvanje mlađi policajac odgovaralo zvanju policajac, a zbog čega je tužitelju mirovina određena po zvanju policajac bez statusa HRVI.
8. Iz podataka spisa, kao i obrazloženja pobijane presude proizlazi da je tužitelju pravo na invalidsku mirovinu priznato na temelju zvanja policajac, a prije nego mu je utvrđen status HRVI (rješenjem o invalidskoj mirovini od 17. lipnja 2008., dok mu je status HRVI prvi puta utvrđen privremenim rješenjem iz 2011.).
9. Prema odredbi članka 7. stavka 2. Pravilnika iz 2006., radi određivanja vrijednosnog boda pripadniku Ministarstva sa statusom HRVI kod kojeg je opća ili profesionalna nesposobnost za rad nastala kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u logoru, bolesti, pogoršanja bolesti odnosno plave bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske te mu je uslijed toga prestao radni odnos, a koji je stekao zvanje policajac, utvrditi će se zvanje viši policijski narednik. Međutim, tužitelj u trenutku prestanka radnog odnosa i s danom ostvarivanja prava na invalidsku mirovinu nije imao utvrđen status HRVI, zbog čega ne ispunjava uvjete propisane u navedenom članku Pravilnika iz 2006., za utvrđivanje višeg policijskog zvanja u odnosu na zvanje policajac.
10. Dalje iz podataka spisa, kao i obrazloženja prvostupanjske presude proizlazi da je tužitelj već na temelju ranije važećih propisa stekao zvanje policajac u odnosu na zvanje mlađi policajac, što znači da je došlo do prevođenja zvanja tužitelja za potrebe izračuna invalidske mirovine. Sukladno odredbama mjerodavnog propisa (Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji – "Narodne novine", 174/04., 92/05., 2/07. i 107/07. – dalje: ZOPHBOR) je za izračun invalidske mirovine relevantno zvanje koje prethodi godini ostvarivanja prava na mirovinu, sukladno članku 16. stavku 1. i članku 20. stavku 1. tog Zakona.
11. Slijedom navedenog, neosnovano tužitelj prigovara u žalbi da mu je status HRVI utvrđen još u 2006., jer protivno tome proizlazi iz podataka spisa, prema kojima mu je rješenjem od 22. studenoga 2011. priznat status HRVI, počevši od 1. lipnja 2011. privremeno, a potom rješenjem od 4. veljače 2016. počevši od 1. lipnja 2015. za stalno.
12. U obrazloženju prvostupanjske presude sud navodi razloge zbog kojih ranijom presudom Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-1309/21 nije odlučeno o meritumu predmetne upravne stvari, već je presudom tuženiku naloženo da o zahtjevu tužitelja mora odlučiti, odnosno donijeti odluku, tj. donijeti rješenje, a ne odgovoriti dopisom, pri čemu se ne nalaže način na koji bi tuženik trebao postupiti, odnosno kakvu konkretnu odluku treba donijeti.
13. Stoga je, prvostupanjski sud pravilno odbio tužbeni zahtjev tužitelja pozivom na odredbu članka 116. stavka 1. ZUS-a te time potvrdio tuženikovo rješenje od 7. ožujka 2022. zakonitim.
14. Tužitelj u žalbi, u kojoj u bitnom ponavlja iste navode koje je isticao tijekom upravnog spora, kao i u tužbi te nije s uspjehom osporio pravilnost i zakonitost prvostupanjske presude, u kojoj je dano valjano, dostatno i relevantno obrazloženje na kojem se temelji odluka, a s kojom je ovaj Sud suglasan.
15. Stoga, ovaj Sud ocjenjuje da je pobijana presuda pravilna i zakonita, kako u pogledu utvrđenih činjenica, tako i u pogledu primjene mjerodavnog prava.
16. Kako je ovaj Sud ocijenio da nisu osnovani razlozi zbog kojih tužitelj u žalbi pobija prvostupanjsku presudu, a niti postoje razlozi na koje pazi po službenoj dužnosti, na temelju odredbe članka 135. stavka 1. ZUS-a žalba je odbijena i potvrđena prvostupanjska presuda.
U Zagrebu 4. rujna 2025.
Predsjednica vijeća
Ljiljana Karlovčan-Đurović
