Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž Ovr-189/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Gabrieli Topić Kordej, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja B2 KAPITAL d.o.o. iz Zagreba, Radnička cesta 41, OIB: 57509775367, kojeg zastupa punomoćnik Zvonimir Buterin, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Buterin i Posavec iz Zagreba, protiv ovršenika KA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi namirenja novčane tražbine ovrhovoditelja ovrhom na nekretninama ovršenika, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Varaždinu, Stalna služba u Ivancu, poslovni broj Ovr-54/2021-2 od 1. ožujka 2021., dana 4. rujna 2025.
r i j e š i o j e
Uvažava se žalba ovršenika te se ukida rješenje o ovrsi Općinskog suda u Varaždinu, Stalna služba u Ivancu, poslovni broj Ovr-54/2021-2 od 1. ožujka 2021. i predmet vraća na daljnji postupak prvostupanjskom sudu.
Obrazloženje
1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem o ovrsi je određena ovrha na nekretninama ovršenika temeljem ovršne isprave- pravomoćne i ovršne presude Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj Povrv-263/18-17 od 28. ožujka 2019., a radi namirenja novčane tražbine ovrhovoditelja.
2. Protiv navedenog rješenja o ovrsi žali se ovršenik ne navodeći žalbene razloge iz odredbe članka 353. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 ,25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23- dalje: ZPP), bez prijedloga donošenja drugostupanjske odluke određenog sadržaja.
3. Žalba je osnovana.
4. Žalitelj iznosi prigovor prava na dom jer mu je predmet ovrhe jedina nekretnina te tvrdu da bi se prodajom nekretnine narušila pravična ravnoteža. Dakle, žalitelj sadržajem svoje žalbe ne osporava postojanje dospjele tražbine ovrhovoditelja ni njenu visinu, međutim, tvrdi da je sud odredio predmetu ovrhu suprotno odredbama članka 75. i članka 80.b OZ.
5. Sukladno odredbi članka 75. stavka 1. i 5. OZ ovrha se ne može određivati i provoditi na nekretnini koja je nužna za zadovoljenje osnovnih životnih potreba ovršenika pri čemu se sukladno stavku 5. istoga članka Zakona smatra da je jedina nekretnina u kojoj stanuje ovršenik koji ne obavlja registriranu djelatnost nužna za zadovoljenje osnovnih životnih potreba ovršenika i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati. Na takvoj nekretnini se međutim, može određivati ovrha samo ako je ovršenik dao suglasnost u pisanom obliku pri čemu je ovrhovoditelj, sukladno članku 75. stavku 7. OZ, dužan suglasnost ovršenika podnijeti uz prijedlog za ovrhu.
6. Naime, u smislu odredbi članka 34. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 56/1990., 135/1997., 8/1998., 113/2000., 124/2000., 28/2001., 55/2001., 76/2010., 85/2010. i 6/2014.) dom je nepovrediv, a pravo na dom zaštićeno je i člankom 8. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine - Međunarodni ugovori“ broj 18/1997., 6/1999., 14/2002., 13/2003., 9/2005., 1/2006. i 2/2010. - dalje: Konvencija). Prema ustaljenoj praksi Europskog suda za ljudska prava „dom“ je samostalan pojam koji ne ovisi o klasifikaciji po domaćem pravu. Predstavljaju li neke prostorije „dom“ koji uživa zaštiti članka 8. stavka 1. Konvencije ovisit će o činjeničnim okolnostima, i to o postojanju dovoljnih i trajnih veza s konkretnim mjestom. Stoga je pitanje treba li neke prostorije smatrati „domom“ činjenično pitanje i ne ovisi o zakonitosti posjeda temeljem domaćeg prava (McCann protiv Ujedinjenog Kraljevstva, zahtjev br. 19009/04, presuda od 13. svibnja 2008.). Sukladno pravnim stajalištima Europskog suda ljudska prava izraženim u brojnim predmetima vezano za tumačenje sadržaja prava na dom (Bjedov protiv Hrvatske, Orlić protiv Hrvatske, Paulić protiv Hrvatske), kao i pravnim stajalištima Ustavnog suda Republike Hrvatske (U III-5917/2013 od 23. svibnja 2014., U III- 2073/2010 od 4. ožujka 2014., U III-1479/2018 od 29. siječnja 2020.), svakoj osobi koja istakne prigovor miješanja u njezino pravo na poštovanje doma mjerom prisilnog iseljenja, mora se omogućiti da nezavisni sud ocijeni razmjernost i razumnost takvog zadiranja, odnosno miješanja u pravo na dom. Drugim riječima, sudovi su dužni ispitati razmjernost i nužnost miješanja, polazeći od osobitih okolnosti konkretnog slučaja, utvrđujući može li se miješanje u pravo na dom opravdati razlozima javnog interesa, te postoji li za njega prijeka društvena potreba.
7. Čak i ukoliko bi se utvrdilo da nekretnina koja je predmet ovrhe ne predstavlja jedinu nekretninu u kojoj stanuje ovršenica koja je nužna za zadovoljenje osnovnih životnih potreba nje i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati iz članka 75. stavka 1. i 5. OZ, potrebno je da za određivanje ovrhe budu ispunjeni posebni uvjeti za određivanje ovrhe na nekretnini propisani odredbom članka 80.b OZ.
8. Prema odredbi članka 80.b stavka 2. i. 3. OZ sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži prelazi iznos od 5.300,00 eur, ako ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja pri čemu će sud pri ocjeni da li je narušena pravična ravnoteža uzeti u obzir okolnosti slučaja, a osobito okolnosti koje su navedene u članku 80.b stavku 3. OZ. Navedena odredba sadrži orijentacijske kriterije kojima se sud, u fazi određivanja ovrhe rukovodi pri ocjeni bi li prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu. U tom smislu radi utvrđenja tog spornog pitanja sud je ovlašten u smislu odredbe članka 7. stavka 2. i 4. OZ održati i ročište.
9. Prema Zaključku sa sastanka predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 5. studenoga 2020., u slučaju kada je ovršenik prigovor da je narušena pravična ravnoteža između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja u smislu članka 80.b stavka 2. i 3. OZ prvi puta istaknuo u žalbi, drugostupanjski sud bi trebao ukinuti prvostupanjsko rješenje i naložiti prvostupanjskom sudu da u ponovljenom postupku ocijeni navode ovršenika i da razloga je li (ili nije) došlo do narušavanja ravnoteže između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja.
10. Kako prvostupanjski sud prilikom ocjene osnovanosti prijedloga za ovrhu nije razmotrio navedene činjenice, jer je prigovor miješanja u pravo na dom i prigovor narušene pravične ravnoteže između interesa ovrhovoditelja i interesa ovršenice istaknut u žalbi protiv rješenja o ovrsi, to su u prvostupanjskoj odluci izostali jasni i obrazloženi razlozi o ovim prigovorima.
11. Zbog iznijetih razloga, valjalo je temeljem odredbe članka 380. stavka 3. ZPP, u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ, uvažiti žalbu ovršenika kao osnovanu, ukinuti pobijano rješenje o ovrsi te predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak.
12. U ponovljenom postupku prvostupanjski će sud ocijeniti navode ovršenika i dati razloge predstavlja li nekretnina na kojoj ovrhovoditelj predlaže odrediti ovrhu jedinu nekretninu u kojoj stanuje ovršenik koja je nužna za zadovoljenje osnovnih životnih potreba nje i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati iz članka 75. stavka 1. i 5. OZ, i je li (ili nije) došlo do narušavanja ravnoteže između interesa ovršenice i interesa ovrhovoditelja u smislu odredbe članka 80.b stavka 2. i 3. OZ, pri čemu treba posebno voditi računa o tome je li vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnina na kojima se predlaže provesti ovrha, služe li nekretnine za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenice, te ima li ovršenica drugih nekretnina ili drugih mogućnosti da svoje potrebe zadovolji, ima li ovrhovoditelj osobito opravdani interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitoga uzdržavanja ili drugih razloga, nakon čega će primjenom relevantnih zakonskih odredbi donijeti novu, obrazloženu odluku o prijedlogu ovrhovoditelja.
U Zagrebu 4. rujna 2025.
S u t k i nj a:
Gabriela Topić Kordej
