Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Europska avenija 7

Poslovni broj: Gž-264/2024-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od sudaca Katice Krajnović, kao predsjednika vijeća, te sudaca Branke Guljaš, kao suca izvjestitelja i Berislava Babića , kao člana vijeća, u građanskopravnoj stvari tužitelja MI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog društva Domagoj Rupčić i Lana Kostanjšek iz Siska, Kranjčevićeva 5/I, protiv tuženika Fokus Boats d.o.o. Petra Zoranića 10, Obrovac, OIB: 08928457188, zastupanog po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Vukušić Bokan i partneri d.o.o. iz Zadra, radi naknade štete, rješavajući žalbe tužitelja i tuženika protiv presude Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Benkovcu, poslovni broj 80 Pn-130/2019-28 od 11. lipnja 2021., u sjednici vijeća održanoj 3. rujna 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Žalbe tužitelja i tuženika se odbijaju kao neosnovane i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Benkovcu, poslovni broj 80 Pn-130/2019- 28 od 11. lipnja 2021.

II. Odbijaju se zahtjevi tuženika i tužitelja za naknadom troškova podnesenih žalbi.

III. Tuženiku se ne dosuđuje trošak odgovora na žalbu .

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja odlučeno je:

"I Nalaže se tuženiku Fokus Boats d.o.o. Petra Zoranića 10, Obrovac, OIB: 08928457188 da na ime naknade neimovinske štete tužitelju MIiz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati iznos od 27.390,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana podnošenja tužbe pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženiku Fokus Boats d.o.o. Petra Zoranića 10, Obrovac OIB: 08928457188 da na ime naknade imovinske štete plati tužitelju MIiz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 3.967,50 kn sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od presuđenja do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

III Odbija se tužitelj s preostalim dijelom tužbenog zahtjeva iznad presuđenog iznosa na ime naknade neimovinske štete od 27.390,00 kn do zatraženog iznosa od 54.780,00 kn, odnosno za iznos od 27.390,00 kn, te se odbija tužitelj s preostalim dijelom tužbenog zahtjeva iznad presuđenog iznosa od 3.967,50 kn na ime naknade imovinske štete do zatraženog iznosa od 7.935,00 kn, tj. za iznos od 3.967,50 kn, te u dijelu zakonskih zateznih kamata tekućim na iznos imovinske štete od dana podnošenja tužbe do presuđenja.

IV Tuženik je dužan tužitelju naknaditi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 1.531,25 kn, u roku od 15 dana."

2. Ovu presudu u dijelu u kome je odbijen s tužbenim zahtjevom ( toč. III izreke) pravovremeno podnesenom žalbom pobija tužitelj iz razloga označenih u čl. 353. st. 1. t. 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., i 155/23 ; dalje ZPP), kao i u odluci o parničnom trošku (toč. IV) s prijedlogom da se preinači i tužbeni zahtjev usvoji u cijelosti ili da se ukine i predmet vrati sudu prvoga stupnja na ponovno suđenje.

3. Ovu presudu u dijelu u kojem je prihvaćen tužbeni zahtjev (toč. I i II) pravovremeno podnesenom žalbom pobija i tuženik iz razloga označenih u čl. 353. st. 1. t. 1., 2. i 3. ZPP-a s prijedlogom da se preinači i tužbeni zahtjev odbije u cijelosti, ili da se ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

4. U odgovoru na žalbu tuženik je osporio osnovanost žalbenih navoda tužitelja i predložio da se žalba odbije kao neosnovana, a njemu naknadi trošak odgovora na žalbu.

5. Žalbe nisu osnovane.

6. Suprotno žalbenim navodima stranaka pobijana presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati, a nisu počinjene niti ostale apsolutno bitne povrede odredbi ZPP-a iz čl. 354. st. 2., a na koje povrede kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava ovaj sud pazi po službenoj dužnosti osnovom odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.

7. Prvostupanjski je sud ispitao sve okolnosti koje su bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke u ovom predmetu, te je na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene (čl. 8. ZPP-a) donio zakonitu presudu.

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu imovinske i neimovinske štete u ukupnom iznosu od 62.715,00 kn, a koja je nastala kao posljedica štetnog događaja od 19. srpnja 2018., kada je tužitelj kao zaposlenik tuženika pretrpio ozljedu na radu.

8.1. Tom je prilikom tužitelj podizao lancima i okretao na suprotnu stranu kalup unutarnje lupine broda, i to dok je stajao na pokretnim ljestvama, kada mu je kalup otklizao iz ruku i udario u pokretne ljestve, zbog čega je pao sa dva metra visine i zadobio višekomadni prijelom trupa lijeve petne kosti.

9. Tijekom postupka tuženik se protivio tužbenom zahtjevu, negirajući svoju odgovornost za nastanak štetnog događaja, ističući pri tome da je štetni događaj nastao isključivo krivnjom tužitelja jer je prema navodima tuženika do štetne radnje došlo zbog krajnje nepažnje tužitelja u postupanju. Tuženik je osporavao i uzročno posljedičnu vezu između štetnog događaja sa težinom ozljeda koje je zadobio tužitelj, navodeći da je tužitelj već ranije imao zdravstvenih poteškoća sa nogom koja je ozlijeđena.

10. U provedenom je dokaznom postupku uvidom u prijavu ozljede na radu, odštetni zahtjev, provedenim medicinskim vještačenjem , te saslušanjem tužitelja, utvrđeno da je tužitelj u tijeku proizvodnog procesa - okretanja palube broda pao s pokretnih ljestava i zadobio tešku tjelesnu ozljedu – višekomadni prijelom petne kosti lijevog stopala.

10.1. Utvrđeno je da je do pada došlo na način da je prilikom dizanja i okretanja palube broda došlo do ljuljanja iste, uslijed čega je paluba udarila u pokretne ljestve, a što je posljedično dovelo da pada tužitelja i teškog ozljeđivanja.

11. Nadalje je utvrđeno da je tužitelj i inače po nalogu tuženika obavljao poslove grube montaže, a u koje poslove spada priprema za podizanje i okretanje palube broda, kao i izvršenje te radnje. Utvrđeno je i da je tužitelj predmetnog dana sam obavio poslove pripreme i postavljanja ljestvi, da nije pozvao voditelja proizvodnje prije podizanja broda a koji je vršio prethodnu provjeru sigurnosti te radnje proizvodnog procesa zajedno sa iskusnim djelatnicima koji su bili zaduženi za pomaganje u podizanju palube broda, već je tužitelj na ispomoć pozvao djelatnika tuženika koji nikada nije obavljao ovu vrstu poslova i započeo podizanje i okretanje palube broda koja se zanjihala i udarila u ljestve na kojima je tužitelj stajao a uslijed čega je došlo do pada i teškog ozljeđivanja tužitelja.

12. Na temelju rezultata dokaznog postupka utvrđeno je da se tuženik kao poslodavac koji je odgovoran za organiziranje i provođenje zaštite na radu u svim dijelovima organizacije rada i u svim radnim postupcima sukladno odredbi čl. 19 Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine" br. 71/14., 118/14.i 151/14), nije pridržavao pravila propisanih zakonskih odredbi.

12. 1. To stoga što tuženik nije osigurao da se podizanje i okretanje palube broda izvede na siguran način, budući da na mjestu događaja nije bio prisutan voditelj proizvodnje, niti su se tamo nalazili radnici koji obavljaju ovu vrstu poslova, a koji bi osigurali da se radnja okretanja trupa broda izvede na siguran način. Dakle, na mjestu događaja se nije nalazio ovlaštenik poslodavca koji prema Zakonu o zaštiti na radu nadzire da radnici rade u skladu s pravilima zaštite na radu i uputama poslodavca, i koji bi tužitelju u navedenim okolnostima zabranio samostalno izvođenje tog radnog zadatka, odnosno izvođenje istog uz pomoć neiskusne i nekvalificirane osobe.

13. Stoga je suprotno žalbenim navodima tuženika, na tako utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo prvostupanjski sud, kada je utvrdio odgovornost tuženika kao poslodavca za nastalu štetu tužitelju sukladno odredbi čl. 111. st. 1. Zakona o radu („Narodne novine“ br. 93/2014, 127/17), pa se istaknuti žalbeni navodi tuženika u kojima u cijelosti otklanja svoju odgovornost za nastanak štetnog događaja ukazuju kao neosnovani i bez utjecaja na pravilnost odnosno zakonitost pobijane prvostupanjske presude.

14. Valjano je utvrđena i tužiteljeva djelomična odgovornost za nastanak štetnog događaja koja se sastojala od tužiteljevog propusta u pridržavanju pravila propisanih čl. 69. Zakonom o zaštiti na radu, i to na način da je tužitelj kao iskusan radnik nakon izvršene pripreme podizanja palube broda propustio pozvati osobu ovlaštenu za nadzor rada u skladu s pravilima zaštite na radu, odnosno voditelja proizvodnje koji je izvršavao nadzor pripreme i podizanja trupa broda, kao i djelatnike koji su mu uobičajeno pomagali u ovoj fazi proizvodnog procesa, nego je olako smatrao da do štete neće doći ili da će ju moći spriječiti i tako doprinio nastanku štetnog događaja i posljedica istog.

15. Imajući u vidu tako utvrđeno činjenično stanje i ovaj sud nalazi da je tužitelj doprinio nastanku štetnog događaja s 50%, a tuženik također s 50% jer nije na siguran način i u skladu s pravilima struke osigurao mjesto rada, a niti je na zakonit način nadzirao izvođenje radova u skladu s pravilima zaštite na radu i uputama, te je na taj način tužitelja izložio izravnom i ozbiljnom riziku za život i zdravlje, a što je pak rezultiralo nastankom štetnog događaja i posljedično s time povezane utvrđene tjelesne ozljede.

16. Tužitelj i tuženik u žalbi daju svoju ocjenu izvedenih dokaza, te osporavaju razloge prvostupanjske presude kojima su ocjenjeni izvedeni dokazi u pogledu doprinosa nastanku štetnog događaja, međutim svi su dokazi ocjenjeni na način određen čl. 8. ZPP-a, pa žalitelji ocjenu prvostupanjskog suda u pogledu doprinosa nastanku štetnog događaja neosnovano osporavaju.

16.1. Kako stranke u tijeku prvostupanjskog postupka nisu pružile dokaze kojima bi potkrijepile svoje žalbene navode u kojima osporavaju utvrđeni doprinos nastanku štetnog događaja, to se tako istaknuti žalbeni navodi ukazuju u cijelosti neosnovanima i bez utjecaja na pravilnost odnosno zakonitost pobijane prvostupanjske presude. Tuženik u tijeku prvostupanjskog postupka nije s uspjehom osporio niti postojanje uzročno posljedične veze između štetnog događaja sa težinom ozljeda koje je zadobio tužitelj, jer za navedenu tvrdnju nije pružio nikakve dokaze.

17. Provedenim je pak medicinskim vještačenjem utvrđeno i da je tužitelj uslijed štetnog događaja zadobio tešku tjelesnu ozljedu – višekomadni prijelom petne kosti lijevog stopala, da je bio hospitaliziran od 20. srpnja 2018. do 26. srpnja 2018., da je liječen konzervativno gipsanom imobilizacijom do 3. rujna 2018. a nakon čega je provedena fizikalna terapija u 5 navrata, te da je uz nalaz kirurga od 8. siječnja 2019. završeno liječenje.

18. S obzirom da i ovaj sud ocjenjuje nalaz i mišljenje medicinskog vještaka spec. ortopedtraumatologa dr. Branka Uhode, kao i dopunsko očitovanje kojime je argumentirano otklonio sve primjedbe i prigovore tuženika, kao stručne i objektivne i dane u skladu s pravilima struke, to se tako istaknuti žalbeni navodi tuženika ukazuju kao neosnovani. Tim više što tuženik u tijeku postupka nije predložio novo medicinsko vještačenje, odnosno izvođenje daljnjih dokaza kojima bi osporio navedeno utvrđenje suda prvog stupnja.

19. Dakle navedenim je medicinskim vještačenjem utvrđeno da je tužitelj zbog zadobivene ozljede i tijekom liječenja trpio fizičke bolove jakog intenziteta dva do tri dana, srednjeg intenziteta četrdeset dana i manjeg intenziteta mjesec dana. Tužitelj je također trpio primarni strah jačeg intenziteta kratkotrajno u trenutku štetnog događaja, sekundarni strah jakog intenziteta dvadeset dana, te manjeg intenziteta još četrdeset dana. Također je utvrđeno i da je tužitelju trebala tuđa pomoć i njega u opsegu dva mjeseca tri sata dnevno, naredna tri mjeseca po dva sata dnevno radi svakodnevnih aktivnosti-pripreme hrane, toalete, odlazak liječniku i sl. Nadalje je utvrđeno i da je, kod tužitelja uslijed štetnog događaja došlo do trajnih posljedica koje su uzrokovale umanjenje životnih aktivnosti od 10 %, kao i naruženje lakog stupnja zbog šepanja.

20. Kako utvrđena težina povrede i okolnost slučaja opravdavaju dosudu pravične novčane naknade za neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti u iznosu od 54.780,00 kn sukladno odredbama čl. 1100. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj - 35/05, 41/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 18. studenog 2019. kao dana podnošenja tužbe pa do isplate, kao i naknadu imovinske štete na ime troškova liječenja i tuđe pomoći i njege u ukupnom iznosu od 7.935,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 11. lipnja 2021. kao dana dosuđenja pa do isplate, to su dosuđeni iznosi zakonito umanjeni u skladu s utvrđenim doprinosom tužitelja od 50% nastanku štetnog događaja.

21. Stoga je s pravom prvostupanjski sud po osnovu pravične novčane naknade za neimovinsku štetu naložio tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 27.390,00 kn zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, te iznos od 3.967,50 kn na ime naknade imovinske štete zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, pa se svi istaknuti žalbeni navodi tužitelja i tuženika ukazuju u cijelosti kao neosnovani i bez utjecaja na pravilnost, odnosno zakonitost pobijane prvostupanjske presude.

22. I odluka o parničnom trošku zakonito je zasnovana na odredbama čl. 154. st. 2. i čl. 155. ZPP-a.

23. Odbijen je zahtjev tužitelja i tuženika za naknadom troškova žalbenog postupka s obzirom da su podnesene žalbe neosnovane.

24. Tuženiku nije dosuđen trošak odgovora na žalbu budući da ta procesna radnja nije bila potrebna za vođenje ovog postupka (čl. 155. ZPP-a).

25. Kako dakle žalbeni razlozi ne postoje, a niti oni na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti odlučeno je kao u izreci osnovom propisa čl.368. st.1. ZPP-a.

Osijek, 3. rujna 2025.

Predsjednik vijeća

Katica Krajnović