Poslovni broj: Usž-3098/2025-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

ZAGREB

Frankopanska 16

U IME   REPUBLIKE HRVATSKE

PRESUDA

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Marine Kosović Marković , predsjednice vijeća , Jelene Rajić i mr.sc. Inge Vezmar Barlek , članica vijeća te više sudske savjetnice Ivane Jasprica Konjuh , zapisničarke , u upravnom sporu tužitelja CĆiz [adresa], [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenik Roko Lukšić , odvjetnik u Jelsi , Jelsa 421 , protiv tuženika Ministarstva prostoranoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske , Zagreb , Ulica Republike Austrije 14 , OIB: 95093210687 , radi izdavanja rješenja o izvedenom stanju, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Splitu , poslovni broj: Us l-3574/2023-9 od 14. travnja 2025. , na sjednici vijeća održanoj 3. rujna 2025.

pretpostavljam da je

Odbija se žalba i potvrđuje presuda Upravnog suda u Splitu , poslovni broj: Us l-3574/2023-9 od 14. travnja 2025.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog suda (točka I. izreke) odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika , KLASA: UP/II-361-05/22-26/536 , URBROJ: 531-03-4-2- 23-3 od 14. studenoga 2023. i rješenja Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje Splitsko-dalmatinske županije , Ispostave Hvar , KLASA: UP/I 361-02/12- 06/0536 , URBROJ: 2181/1-11-06/09-22-0011 od 10. listopada 2022. Točkom II. izreke presude prvostupanjskog suda odbijen je zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.

1.1. Rješenjem tuženika , KLASA: UP/II-361-05/22-26/536 , URBROJ: 531-03-4-2- 23-3 od 14. studenoga 2023. , odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv Upravnog rješenja odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje Splitsko-dalmatinske županije , Ispostave Hvar , KLASA: UP/I 361-02/12-06/0536 , URBROJ: 2181/1-11-06/09-22- 0011 od 10. listopada 2022.

1.2. Prvostupanjskim je rješenjem, KLASA: UP/I 361-02/12-06/0536, URBROJ: 2181/1-11-06/09-22-0011 od 10. listopada 2022., odbijen zahtjev tužitelja za donošenje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu zgradu na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

2. Tužitelj je podnio žalbu protiv prvostupanjske presude ne navodeći iz kojeg zakonom predviđenog razloga je pobija, ali iz sadržaja žalbe proizlazi da je pobija iz svih zakonom propisanih razloga.

2.1. U žalbi, u bitnom, tvrdi da prvostupanjski sud nije osnovano odbio njegov dokazni prijedlog koji je iznio na ročištu s rasprave da se od Državne geodetske uprave zatraži podatak kada je vršeno snimanje na predmetnoj lokaciji. Ističe da je notorna činjenica da su snimanja vršena i prije i nakon 21. lipnja 2011. pa smatra da je u konkretnom slučaju potrebno utvrditi točno vrijeme snimanja ne bi li se utvrdilo je li on dograđivao predmetnu zgradu nakon 21. lipnja 2011. S tim u vezi ukazuje na povredu načela utvrđivanja materijalne istine. Pozivajući se na presudu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj: Usž-1285/2015 od 22. listopada 2015., navodi da u konkretnom slučaju nema zapreke da se odlučne činjenice o vremenu izgradnje nezakonite zgrade utvrđuju i drugim dokaznim sredstvima prikladnim za dokazivanje. Naglašava da Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama nije isključena primjena odredaba Zakona o općem upravnom postupku, odnosno Zakona o upravnim sporovima, te da nije izričito isključena mogućnost dokazivanja činjenica vremena izgradnje dokazuju i drugim dokaznim sredstvima, osim provođenja dokaza uvidom u DOF5/2011. Zaključno, smatra da je nadležno upravno tijelo počinilo bitnu povredu pravila upravnog postupka iz razloga što nije provelo očevid na licu mjesta radi utvrđivanja činjenica bitnih za donošenje rješenja o izvedenom stanju, a kako je to propisano odredbom članka 16. stavka 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Predlaže Sudu usvojiti žalbu i poništiti presudu prvostupanjskog suda, a podredno, poništiti pobijanu presudu te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Tuženik, iako uredno pozvan, nije odgovorio na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih razloga (članak 134. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima „Narodne novine“, broj: 36/24., dalje: ZUS), Sud nalazi da ne postoje žalbene osnove zbog koje bi pobijana presuda bila nezakonita ni razlozi na koje Sud pazi po službenoj dužnosti.

6. U odnosu na prigovor tužitelja da prvostupanjski sud nije proveo dokaz koji je tužitelj predložio na ročištu rasprave, valja navesti da sud nije vezan prijedlozima stranaka ni u pogledu činjenica koje treba utvrditi, ni dokaza kojima se one mogu utvrditi (članak 49. ZUS-a), međutim, dužan je u obrazloženju presude izjasniti se o prijedlozima i prigovorima stranaka o kojima nije iznio razloge tijekom spora, što je prvostupanjski upravni sud i učinio. Prvostupanjski je sud pobijanu presudu donio na temelju provedenih dokaza, odnosno na temelju činjenica već utvrđenih iz dokumentacije koja prileži spisu predmeta upravnog postupka i spisu predmeta upravnog spora što mu je pružilo valjanu osnovu za donošenje zakonite presude. I prema ocjeni ovog Suda izvođenje dokaza pribavljanjem podataka od Državne geodetske uprave o vremenu snimanja DOF5/2011 karte predmetne lokacije ne bi dovelo do drukčijeg rješenja ove upravne stvari osobito s obzirom na to da je zgrada čije se ozakonjenje traži, onako kako je prikazana snimkom izvedenog stanja dostavljenom radi ozakonjenja, vidljiva tek na DOF5/2014/2016.

7. Prema podacima spisa predmeta tužitelj je 17. prosinca 2012. upravnom tijelu prvog stupnja podnio zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju, kojim traži ozakonjenje nezakonito izgrađene stambene zgrade, izgrađene na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

8. Odredbom članka 2. stavka 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“, broj: 86/12., 143/13. i 65/17., dalje: ZPNIZ) propisano je da se nezakonito izgrađenom zgradom u smislu ovoga Zakona smatra zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađene bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu, vidljiva na digitalnoj ortofoto karti u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011. (u daljnjem tekstu: DOF5/2011), na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) s ili bez krova, najmanje jedne etaže. Prema stavku 2. citirane odredbe zakonskog članka, nezakonito izgrađenom zgradom u smislu ovoga Zakona smatra se i zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađen bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) s ili bez krova, najmanje jedne etaže, koja nije nedvojbeno vidljiva na DOF5/2011 ako je vidljiva na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. ili je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi, a o čemu tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina na zahtjev stranke izdaje uvjerenje.

8.1. Odredbom članka 16. stavkom 1. ZPNIZ-a propisano je da je u svrhu utvrđivanja činjenica bitnih za donošenje rješenja o izvedenom stanju, nadležno upravno tijelo dužno izvršiti uvid u DOF5/2011, odnosno u uvjerenje iz članka 15. podstavka 3. ovoga Zakona te provesti očevid na licu mjesta. O izvršenom uvidu u DOF5/2011 sastavlja se službena bilješka i radi se njegov ispis koji se prilaže u spis.

9. U konkretnom slučaju, u postupku koji je prethodio donošenju osporenog rješenja, izvršena je usporedba prikaza predmetne zgrade uvidom u DOF5/2011 s njezinim naknadnim DOF prikazima (2014/2016, 2017/2018 i 2019/2020) te je utvrđeno da zgrada kako je prikazana na snimku izvedenog stanja nije vidljiva na karti. DOF5/2011, već je na njoj vidljiva zgrada manjih visinskih i tlocrtnih dimenzija izvedene zgrade čije se ozakonjenje traži. Izvršeno je mjerenje tlocrtnih dimenzija vidljive zgrade te je utvrđeno da su izmjerene maksimalne tlocrtne dimenzije na karti DOF5/2011 približno 8,3 x 12 m te da se radilo o etažnosti zgrade. Na DOF5/2014/2016, DOF5/2017/2018 i DOF5/2019/2020 prikazima jasno je vidljiva građevina koja odgovara zgradi čije se ozakonjenje traži, zbog dogradnje većih tlocrtnih (12,54 X 12,37 m) te visinskih dimenzija od zgrade vidljive na karti DOF5/2011.

9.1. Slijedom citiranih zakonskih odredbi i utvrđenog činjeničnog stanja, Sud ocjenjuje da su prvostupanjski sud i javnopravna tijela pravilno zaključili da zgrada prikazana na DOF5/2011, nedvojbeno nije ona zgrada čije ozakonjenje tužitelj traži, radi čega je osnovano odbijen zahtjev tužitelja za donošenje rješenja o izvedenom stanju.

10. Suprotno navodima tužitelja , prema shvaćanju izraženom u presudi ovog Suda broj: Usž-1285/2015 od 22. listopada 2015. na koji se tužitelj poziva, moguće je drugim dokaznim sredstvima prikladnim za dokazivanje dokazivati ​​zakonitost gradnje samo u situaciji kada se radi o zgradi koja na DOF5/2011 nije jasno vidljiva odnosno kada je potrebno identificirati koji je objekt vidljiv te radi li se baš o objektu čije se ozakonjenje traži. Međutim, u konkretnom slučaju ovdje se, imajući na umu sve naprijed navedeno, ne radi.

11. Neosnovano se tužitelj poziva na odredbu članka 16. stavka 2. ZPNIZ-a koja propisuje da se veličina, stupanj završenosti i namjena zgrade za koju se donosi rješenje o izvedenom stanju utvrđuje prema stanju prikazanom na arhitektonskoj snimci, odnosno snimci izvedenog stanja i stanju utvrđenom na očevidu. Suprotno mišljenju tužitelja , očevid se nužno ne provodi kada se radi o zgradi koju nije moguće ozakoniti u smislu odredbe ZPNIZ-a , o kakvoj je ovdje riječ.

12. Kraj takvog stanja stvari, a budući da tužitelj u žalbi ne iznosi pravno relevantne prigovore koji bi utjecali na drugačije rješenje ove upravne stvari, Sud nije našao osnove za usvajanjem žalbe.

13. Slijedom navedenog, trebalo je, na temelju odredbe članka 135. stavak 1. ZUS- a , odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu 3. rujna 2025.

Predsjednica vijeća

Marina Kosović Marković