Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Poslovni broj: Usž-2734/2025-2

    REPUBLIKA HRVATSKA

    VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

    Z A G R E B

    Frankopanska 16

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Borisa Markovića, predsjednika vijeća, Blanše Turić i Željke Zrilić Ježek, članova vijeća te sudske savjetnice Tajane Šimunović, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice LV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenica Petra Vinković, odvjetnica u Puli, Giardini 3/III, protiv tuženika Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, Zagreb, Katančićeva 5, OIB: 18683136487, radi poreza na dodanu vrijednost, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us l-75/2025-9 od 12. svibnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 3. rujna 2025.

    p r e s u d i o  j e

    Odbija se žalba tužiteljice i potvrđuje se presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us l-75/2025-9 od 12. svibnja 2025.

    Obrazloženje

    1. Presudom Upravnog suda Rijeci točkom I. izreke presude odbijen je tužbeni zahtjev za rješenja tuženika Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, klasa: UP/II-471-02/24-01/67, urbroj: 513-04-24-2 od 4. studenoga 2024. i rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Pazin, klasa: UP/I-471-02/23-01/206, urbroj: 513-07-18-24-9 od 23. siječnja 2024. Točkom II. izreke presude odbijen je zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora.

    2. Osporenim rješenjem tuženika od 4. studenoga 2024. odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Pazin, klasa: UP/I-471-02/23-01/206, urbroj: 513-07-18-24-9 od 23. siječnja 2024. kojim je tužiteljici utvrđen manje obračunati porez na dodanu vrijednost za 2022. u iznosu od 10.242,88 eura i zakonska kamata u iznosu od 567,42 eura, s nalogom za uplatu utvrđenog iznosa te je naložena provedba odgovarajućih knjiženja u poslovnim knjigama i određen je rok od 8 dana za izvršenje, pod prijetnjom ovrhe.

    3. Protiv osporene presude tužiteljica je podnijela žalbu iz svih zakonom propisanih razloga. Prigovara što je sud odbio izvesti dokazne prijedloge tužiteljice na okolnost nepostojanje namjere izbjegavanja plaćanja PDV-a. Smatra da je sud pogrešno utvrdio činjenicu da bi tužiteljica zlouporabila prava iz područja PDV-a, da je kod tužiteljice utvrđena stalnost u obavljanju istovrsne djelatnosti te da bi cilj poduzetih radnji tužiteljice bio ostvarenje porezne prednosti i nelojalna prednost na tržištu jer nije postignuta stvarna ekonomska svrha čime bi bio ispunjen uvjet zlouporabe prava iz presude Halifax. Navodi da je temeljem rješenja o odobrenju Upravnog odjela za turizam Istarske županije od 1. veljače 2022. - 29. srpnja 2022. pružala ugostiteljske usluge u domaćinstvu u objektu u vlasništvu članova obitelji temeljem njihove suglasnosti. Tužiteljica ističe da se nije mogla smatrati obveznikom PDV-a obzirom da u prethodnoj godini, ali ni ranijim godinama nije pružala usluge iznajmljivanja, niti bila niti se mogla smatrati obveznikom PDV-a do prelaska prava vrijednosti obavljenih usluga u iznosu od 300.000,00 kuna, odnosno prvog dana sljedećeg mjeseca po prelasku navedenog praga prometa. Navodi da je prag vrijednosti obavljenih usluga u iznosu od 300.000, 00 kuna prešla u srpnju 2020., a uslugu je prestala pružati dana 28. srpnja 2022., a s kojim danom je ukinuto rješenje o odobrenju pružanja usluga smještaja. Ističe da iz odredbe članka 186. stavka 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost sukladno kojoj odredbi porezni obveznik koji je obavio isporuke dobara i usluga iznad iznosa propisanog člankom 90. stavkom 1. Zakona postaje porezni obveznik od prvog dana u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem je obavio isporuke dobara i usluga iznad propisanog iznosa, proizlazi kako tužiteljica niti u 2022. godini nije postala obveznik PDV-a. Smatra pogrešnim da se kroz činjenicu obiteljske povezanosti pokušava presumirati postojanje namjere da se određena prava koriste protivno njihovoj zakonskoj svrsi. Navodi da nije imala zakonski način nastaviti s obavljanjem djelatnosti iznajmljivanja u trenutku kada je izgubila suglasnost suvlasnika nekretnina za obavljanjem navedene djelatnosti, pa stoga smatra neosnovanim zaključak kako je kontinuirano obavljala iznajmljivanje tuđe nekretnine. Prigovara što joj je utvrđenjem poreznih tijela i prvostupanjskog suda onemogućeno zakonsko pravo da do prelaska praga koji zakon propisuje za isporučena dobra i usluge posluje kao mali poduzetnik, bez obveze plaćanja PDV-a. Poziva se na članak 34. Zakona o ugostiteljstvu kojom se najužim članovima obitelji daje pravo da vrše djelatnost iznajmljivanja na nekretnini koja nije u njihovom vlasništvu. Smatra da u konkretnom slučaju nije ispunjen niti jedan od uvjeta iz Halifax presude. Zaključuje da je tužiteljica obavljala djelatnost temeljem rješenja nadležnog ureda od 1. veljače 2022. do 28. srpnja 2022. i to temeljem rješenja Istarske županije od 1. veljače 2022. koje je ukinuto rješenjem Istarske županije od 29. srpnja 2022. Ističe da u slučaju nastupa uvjet za upis u registar obveznika PDV-a propisan člankom 186. stavak 3. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost, porezno tijelo je obvezno činjenično utvrditi s kojim datumom je ostvaren primitak veći od 300.000,00 kuna kod konkretne porezne obveznice te od kojeg je datuma tužiteljica bila obvezna upisati se u registar PDV-a. Predlaže da Sud poništi osporenu prvostupanjsku presudu, usvoji tužbeni zahtjev, podredno poništi prvostupanjsku presudu te predmet vrati predmet prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

    4. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.

    5. Žalba nije osnovana.

    6. Ispitujući presudu prvostupanjskog suda u granicama propisanih člankom 134. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj: 36/24.), ovaj Sud je utvrdio da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, niti razlozi na koje Sud pazi po službenoj dužnosti.

    7. Iz podataka spisa predmeta proizlazi da je prvostupanjski sud proveo raspravu, čime je strankama u smislu članka 6. Zakona o upravnim sporovima omogućio da se izjasne o zahtjevima i navodima druge strane i svim činjeničnim i pravnim pitanjima odlučnim za rješavanje predmetnog spora.

    8. Prvostupanjski je sud prihvatio utvrđenja poreznih tijela da je na adresi [adresa] sagrađena vila na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja se kontinuirano iznajmljuje od 14. svibnja 2018. do 26. svibnja 2023. te da su se tijekom tog razdoblja izmjenjivali nositelji iznajmljivanja koji su rodbinski povezani sa vlasnicima nekretnine. Provedenim nadzorom je utvrđena stalnost u obavljanju istovrsne djelatnosti koja se pri ostvarenju prometa putem žiro računa većem od 300.000,00 kuna prenosi s jedne povezane osobe na drugu od 2018. na dalje, u istoj nekretnini sa istim agencijama za iznajmljivanje te da je mijenjanje nositelja iznajmljivanja motivirano s ciljem izbjegavanja plaćanja poreza na dodanu vrijednost.

    9. Iz podataka spisa predmeta nadalje proizlazi da je prvostupanjsko porezno tijelo utvrdilo, što tužiteljica niti ne spori da je tužiteljica tijekom 2022. primljene predujmove od društva Vip holiday booker d.o.o i Meus d.o.o (5. svibanj 2022., 9. svibanj 2022., 23. lipanj 2022., 27. lipanj 2022. i 1. srpanj 2022., 28. srpanj 2022. uplaćivala OV sa opisom „pogrešne uplate“ iako je u to vrijeme imala sklopljen ugovor s navedenim trgovačkim društvima.

    10. Prema ocjeni ovoga Suda pravilno je prvostupanjski sud ocijenio osnovanim utvrđenja poreznih tijela i tuženika da se stalnim mijenjanjem nositelja iznajmljivanja pokušalo izbjeći plaćanje PDV-a, čime je tužiteljica ostvarila poreznu prednost neobračunavanja i plaćanja PDV-a u 2022. na način da se na nju primijeni poseban postupak oporezivanja za male poduzetnike iz članka 90. Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Naime, cilj navedenih poduzetih radnji bio je ostvarenje porezne prednosti i time nelojalne prednosti na tržištu, čime je ispunjen uvjet postojanja zlouporabe prava u području PDV-a, kako je to prema pravilnoj ocjeni prvostupanjskog suda činjenično i pravno pravilno utvrdilo prvostupanjsko tijelo, koje tužiteljica prigovorima iznijetim u tužbi nije dovela u sumnju.

    11. Nadalje, prvostupanjski sud u obrazloženju presude, odgovarajući na navode tužiteljice koje ponavlja i u žalbi da ne postoji stalnost u obavljanju istovrsne djelatnosti, osnovano ističe da obzirom na promet usluga ostvaren tijekom 2018., tužiteljica je ispunila uvjet za ulazak u sustav PDV-a s danom 1. siječnja 2019. te je u isti prijavljena. Naime, djelatnost iznajmljivanja predmetne vile prenošena je s jednog člana obitelji na drugoga, pri čemu je ostvaren isti gospodarski učinak, a svi daljnji nositelji bili su obvezni prijaviti se u sustav PDV-a, izdavati račune s obračunatim PDV-om te voditi poslovne knjige, stoga se svi nositelji iznajmljivanja mogu smatrati kao jedan porezni obveznik na istom poslovnom prostoru koji obavlja istu gospodarsku djelatnost.

    12. Nadalje, time što je prvostupanjski sud odbio dokazne prijedloge tužiteljice nije povrijedio odredbu članka 49. Zakona o upravnim sporovima jer prema stavku 4. navedene odredbe proizlazi da stranke mogu predlagati činjenice koje treba utvrditi te dokaze kojima se one mogu utvrditi, ali sud nije vezan tim prijedlozima, pa je prvostupanjski sud pravilno ocijenio saslušanje vlasnika nekretnine i provođenje financijskog vještačenja suvišnima obzirom da su sve odlučne činjenice utvrđene na temelju dokumentacije u spisu predmeta.

    13. Budući da tužiteljica nije uspjela s tužbenim zahtjevom pravilno je odbijen njezin zahtjev za naknadu troškova upravnog spora sukladno odredbi članka 147. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima.

    14. S obzirom da tužiteljica u žalbi ne iznosi pravno relevantne prigovore koji bi utjecali na drugačije rješenje ove upravne stvari, ovaj Sud je na temelju odredbe članka 135. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima odbio žalbu kao neosnovanu i potvrdio prvostupanjsku presudu kao zakonitu i pravilnu.

    U Zagrebu 3. rujna 2025.

    Predsjednik vijeća

    Boris Marković

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.