Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-2546/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, u vijeću sutkinja Nike Grospić Ivasović, predsjednice, ZI, izvjestiteljice i članice, OI, članice, u pravnoj stvari tužitelja JI /OIB: [osobni identifikacijski broj]/ iz [adresa], kojeg zastupa Karlo Novosel, odvjetnik iz Zagreba, protiv tuženika trgovačkog društva, RTL Hrvatska d.o.o. /OIB: 07330149920/ sa sjedištem u [adresa], kojeg zastupa Nikolina Marinović, odvjetnica u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-764/2022-18 od 27. ožujka 2024., u sjednici održanoj 2. rujna 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-764/2022-18 od 27. ožujka 2024.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška žalbe.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom je presudom odbijen tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 2.654,46 eura sa zateznim kamatama od 21. ožujka 2022. do isplate i zahtjev za naknadu parničnog troška sa zateznim kamatama od 27. ožujka 2024. do isplate (stavak I. izreke). Naloženo je tužitelju naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 750,00 eura (stavak II. izreke).

2. Protiv presude žali se tužitelj iz razloga određenih člankom 353. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/2008. - ispravak, 57/2011., 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 28/2013., 89/2014. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023., u daljnjem tekstu: ZPP-a).

2.1. Tužitelj predlaže preinaku ili ukidanje prvostupanjske presude slijedom žalbenih navoda. Zahtijeva trošak žalbe u iznosu od 458,49 eura.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je neosnovana.

5. Predmet spora je zahtjev za isplatu 2.654,46 eura na ime neimovinske štete zbog povrede ugleda i časti objavljenim informacijama 22. prosinca 2021. od tuženika kao nakladnika internetskog portala KAportal.hr sa zateznim kamatama od 21. ožujka 2022. do isplate.

6. U prvostupanjskom postupku je utvrđeno:

- tuženik (nakladnik) na svom internetskom portalu KAportal.hr objavio 22. prosinca 2021. članak pod naslovom "Nema iznenađenja kod izbora dekana Veleučilišta Karlovac! Nakon glavnog tajnika dolazi i dekan sa stranačkom iskaznicom", kao ni da je u istom članku navedeno da "je sve sjelo na svoje mjesto, u [adresa] kod stranačkog kadroviranja nema iznenađenja " te "Nakon glavnog tajnika CI, koji je po nalogu stranke na ovu poziciju prebačen s mjesta pročelnika Ureda županice, HDZ ima još jednu stranačku osobu na visokim pozicijama u gradu [adresa]." i "Da baš i nemamo neki utjecaj kad je u pitanju stranačko kadroviranje, pokazuje i ishod ovog natječaja. Sve je sjelo na svoje mjesto, što je odlučeno na stranačkom sastanku, to je i realizirano.";

- tužitelj se 20. siječnja 2022. obratio tuženiku sa zahtjevom za objavu ispravka po njemu netočnih informacije, što je tuženik otklonio odgovorom 27. siječnja 2022., navodeći da se radi o istinitim i potpunim informacijama;

- autor članka (novinar ŽI koji se više od 20 godina bavi istraživanjem vezano za lokalnu politiku – [adresa] i Karlovačka županija), prije objave članka iz dekanata Veleučilišta saznao da je tužitelj (tada v.d. dekana Veleučilišta), kao i tajnik zaposlen u Veleučilištu prije tužitelja član Hrvatske demokratske stranke (HDZ), a iz izvora HDZ da će za dekana Veleučilišta u Karlovcu biti izabran tužitelj;

- po tužitelju sporne informacije na navedenom portalu tuženika objavljene nakon što je po završenom natječaju za dekana između pet kandidata, od kojih je četiri kandidata ispunjavalo uvjete natječaja, izabran tužitelj;

- predmetna tužba podnesena 21. ožujka 2022.

7. Na temelju u bitnome navedenih činjenica prvostupanjski je sud zaključio da je autor objavljenih informacija imao osnovani razlog povjerovati da je točna informacija da nakon glavnog tajnika Veleučilišta u Karlovcu dolazi i dekan sa stranačkom iskaznicom, da je vrijednosni sud novinara da kod stranačkog kadroviranja nema iznenađenja, te da su njegovi zaključci u objavljenom članku izneseni na temelju prethodno pribavljenih informacija od svojih izvora i istraživanja o stranačkom kadroviranju koja su bila osnova i drugih objavljenih članak (novinarke FI, koja je istraživala kriterije imenovanja tajnikom GI), odnosno da i kada bi se radilo o povredi prava osobnosti tužitelja (što iz iskaza tužitelj koji je naveo da mu je supruga zbog članka plakala, a mama pitala treba li mu članstvo u HDZ ne proizlazi) da je odgovornost tuženika isključena odredbom članka 21. stavkom 4., alinejom 3. Zakona o medijima (Narodne novine, broj: 59/2004., 84/2011., 83/2013., 114/2022., u daljnjem tekstu: ZM-a), apostrofirajući da radi o informaciji utemeljenoj na točnim činjenicama, odnosno činjenicama za koje je autor imao osnovani razlog povjerovati da su točne, da je u postupku utvrđeno da je autor poduzeo mjere za provjeru njihove točnosti - postavio upit Veleučilištu vezano za temu izbora dekana, na koji mu je neodređeno odgovoreno da je povjerenstvo pregledalo dokumentaciju svih kandidata i da su u uži izbor ušla dva kandidata, a da je upravno vijeće izabralo tužitelja, a da pritom nisu navedene reference koje ga izdvajaju od ostalih kandidata, odnosno nedostatci drugih kandidata, i da je postojao opravdani interes javnosti za objavu sporne informacije, s obzirom da je od iznimnog značaja za naše društvo postavljanje najstručnijih i najkvalitetnijih mogućih osoba na pozicije u javnim poduzećima i ustanovama, posebice obrazovnim, a ne po kriteriju stranačke podobnosti, pa je propitkivanje izbora takvih osoba tema kojom se mediji smiju i trebaju baviti.

8. Tužitelj žalbene razloge u bitnome veže uz navode da su stavovi prvostupanjskog suda glede objavljenih informacija -

"…No sve je sjelo na svoje mjesto, u [adresa] kod stranačkog kadroviranja nema iznenađenja … (…) Da baš i nemamo neki utjecaj kad je u pitanju stranačko kadroviranje pokazuje i ishod ovog natječaja. Sve je sjelo na svoje mjesto, što je odlučeno na stranačkom sastanku, to je i realizirano …"

paušalni i subjektivni jer da nisu utemeljeni na stvarnim činjenicama i u prilog istom iznosi svoju ocjenu izvedenih dokaza - informacija o stranačkom kadroviranju ni manje ni više upućuje na nezakonitost postupka izbora dekana, tuženika ne eskulpira to što su i prije spornih informacija objavljivani tekstovi sličnog sadržaja, te se s tim u vezi poziva na odluku Županijskog suda u Varaždinu broj Gž-1395-2 od 16. svibnja 2018. i odluku Županijskog suda u Dubrovniku broj Gž-543/2017 od 16. svibnja 2018., zatim da je definiranje vrijednosnog suda po prvostupanjskom sudu paušalno i neobrazloženo, da je indikativno, u kontekstu pristranosti i arbitrarnosti suda ukazivanje na činjenicu da je jedna od svjedokinja iskazivala kako je protukandidatkinja tužitelju u postupku izbora dekana, po njenom mišljenju, imala bolji program od tužitelja, da se kontekstom objavljenih informacija koje ukazuju na "stranačko kadroviranje" i "odluku donesenu na stranačkom sastanku" implicira njegova nestručnost i da mu je pobijanom presudom povrijeđeno zajamčeno ustavno pravo na žalbu iz članka 18. u vezi s člankom 14., člankom 19., člankom 26. i člankom 29. Ustava[1] i konvencijsko pravo na pošteno suđenje iz odredbe članka 6. EKZLJP-a[2] .

9. Ispitivanjem prvostupanjske presude nije utvrđena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a na koju se poziva tužitelj, niti bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti (članak 365. stavak 2. ZPP-a).

9.1. Prvostupanjski je sud odlučio o zahtjevu iz sudske nadležnosti s osobama koje mogu biti stranke u postupku i pravilno su zastupane, a vezano za koji zahtjev nije u tijeku druga parnica, pravomoćno suđeno, sklopljena sudska niti s njom izjednačena nagodba, presudom jasne izreke i obrazloženja koje ne proturječi sadržaju predmeta i koju je moguće ispitati.

10. To što tužitelj činjeničnim zaključivanjem prvostupanjskog suda nije zadovoljan i što smatra da je istinito samo ono što on tvrdi, nije povrijeđeno niti jedno tužiteljevo pravo, uključujući i zajamčena ustavna i konvencijska prava na koja se poziva.

11. Naime, prema odredbi članka 10. EKZLJP-a (članak 38. stavak 1. i 2. Ustava) sloboda izražavanja predstavlja jedan od temeljnih stupova demokratskog društva i jedan od preduvjeta njegovog napretka, a koja načela su posebice važna kad je riječ o slobodi tiska, koji ima zadaću širenja informacija (a javnost njihovih primanja) jer u suprotnom ne bi mogao ispuniti svoju ključnu ulogu, a koje ostvarivanje slobode obuhvaća dužnost i odgovornost u smislu nužnih ograničenja, između ostalog i radi zaštite ugleda ili prava drugih, i podvrgnuto je formalnostima, uvjetima i ograničenjima propisanim zakonom.

12. ZM-a koji uređuje pretpostavke za ostvarivanje načela slobode medija, pravo novinara i sudionika u javnom informiranju na slobodu izvješćivanja i dostupnost javnim informacijama, a odredbe kojeg se primjenjuju i tumače sukladno EKZLJP-a (članak 1.), između ostalog je propisano da nakladnik ne odgovara za štetu ako je informacija kojom je šteta učinjena utemeljena na točnim činjenicama ili na činjenicama za koje je autor imao osnovani razlog povjerovati da su točne i poduzeo je sve potrebne mjere za provjeru njihove točnosti, a postojala je opravdano zanimanje javnosti za objavu te informacije i ako je postupao u dobroj vjeri (članak 24. stavak 4. alineja 3.), te ako je informacija proizašla iz vrijednosnih sudova autora čije je objavljivanje bilo u javnom interesu i ako je ta informacija dana u dobroj vjeri (članak 24. stavak 4. alineja 7.).

13. Sagledavajući okolnosti konkretnog slučaja, kako je to pravilno ocijenio i prvostupanjski sud, kao jedini zaključak ostaje s obzirom na sadržaj objavljenih informacija vezano za tužiteljev izbor za dekana Veleučilišta u Karlovcu (i iskaz tužitelja), da objavljene informacije osim što objektivno nisu mogle izazvati povredu prava osobnosti tužitelja, da je autor informacija imao osnovani razlog povjerovati da

1 Ustav Republike Hrvatske (Narodne novine, broj: 56/1990., 8/1998., 124/2000., 41/2001., 76/2010., 85/2010., 5/2014., u daljnjem tekstu: Ustava)

2 Europska Konvencija za zaštitu ljudskih prava i sloboda (Narodne novine - Međunarodni ugovori, broj: 18/1997., 6/1999., 14/2002., 13/2003., 9/2005., 1/2006., 2/2010., 13/2017., u daljnjem tekstu: EKZLJP-a)

je članstvo tužitelja u HDZ (što nije sporno), pored uvjeta koje je ispunjavao po natječaju (kao i ostali kandidati) utjecalo na konačnu odluku izbora dekana Veleučilišta u Karlovcu, da je novinar (autor informacija) poduzeo sve potrebne mjere za provjeru točnosti informacija, da su informacije proizašle iz vrijednosnih sudova autora čije je objavljivanje bilo u javnom interesu i da su dane u dobroj vjeri, odnosno da su ostvarene pretpostavke za isključenje odgovornosti tuženika i u smislu navedenog materijalnog prava.

14. Stoga, nije u pravu tužitelj kada tvrdi da informacija o stranačkom kadroviranju ni manje ni više upućuje na nezakonitost postupka izbora dekana, da sama činjenica što su i prije spornih informacija objavljivani tekstovi sličnog sadržaja ne isključuje odgovornost tuženika (što ne proizlazi iz prvostupanjske presude), da bi definiranje vrijednosnog suda novinara po prvostupanjskom sudu bilo paušalno i neobrazloženo, da bi od utjecaja na pravilnost odluke o odbijanju zahtjeva za naknadu neimovinske štete bilo to što je jedna od svjedokinja iskazivala kako je protukandidatkinja tužitelju u postupku izbora dekana, po njenom mišljenju, imala bolji program od tužitelja, a niti da bi se po njemu spornim informacijama impliciralo njegova nestručnost.

14.1. Promašeno je i tužiteljevo pozivanje na pravna shvaćanja iskazana u odluci Županijskog suda u Varaždinu i odluci Županijskog suda u Dubrovniku za koja pogrešno drži da podržavaju njegovo viđenje predmetnog spora, budući da se razlozi za isključenje odgovornosti tuženika u konkretnom slučaju ne temelje samo na činjenici da su drugi mediji objavljivali iste informacije, kao što je to u predmetima na koje se poziva tužitelj.

15. Prvostupanjski je sud učinkovito ispitao podneske, argumente i dokaze iznesene od stranaka u postupku, dao je procjenu njihove mjerodavnosti za odluku, a koje pravo je zadržano za sud, nije postupao arbitrano kako to očito bezuspješno pokušava prikazati tužitelj i za odluku pod stavkom I. izreke je dao jasne razloge koji se žalbenim navodima ne dovode u dvojbu.

16. Dakle, suprotno neargumentiranim, a time i neosnovanim žalbenim navodima, prvostupanjskom presudom i u postupku koji je prethodio tužitelju nisu uskraćena konvencijska i ustavna prava iz odredbe članka 6. stavka 1. EKZLJP-a /članak 29. stavak 1. Ustava/ (opće jamstvo poštenog postupka), te prava na žalbu (članak 18. Ustava), koje tužitelj veže sa ustavnim jamstvom iz odredbe članka 14. stavka 2. Ustava (jednakost pred zakonom), odredbe članka 19. Ustava (utemeljenost odluke na zakonu i sudska kontrola zakonitosti) i odredbe članka 26. Ustava (jednakost pred sudovima i državnim tijelima).

17. Budući da tužitelj ne navodi konkretne povrede i propuste koje je po njemu prvostupanjski sud počinio vezano za odluku o troškovima, već se samo poziva na zakonsku formulaciju o povredama zbog kojih se i ta odluka može pobijati, te kako drugostupanjski sud ne pazi po službenoj dužnosti na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima (članak 365. stavak 2. ZPP-a), to odluka o troškovima pod stavkom II. izreke prvostupanjske presude ostaje neizmijenjena.

18. Zahtijevani trošak predmetne žalbe pada na teret tužitelja jer nije uspio sa žalbom (članak 154. stavak 1. ZPP-a).

19. Zaključno, ispitivanjem presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-764/2022-18 od 27. ožujka 2024. nisu utvrđeni razlozi pobijanja po tužitelju, niti razlozi na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti (članak 365. stavak 2. ZPP-a), zbog čega je odlučeno kao u izreci (članak 368. stavak 1. ZPP-a za stavak I., članak 166. stavak 1. ZPP-a za stavak II.).

U Zagrebu 2. rujna 2025.

Predsjednica vijeća:

Nika Grospić Ivasović