Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Prekršajni odjel

Poslovni broj Pp-3663/2023-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sucu Lada Pažanin, na prijedlog uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika–specijalista Marka Maljevca, u prekršajnom postupku protiv okrivljene ČT kao vlasnice obiteljskog doma, zbog prekršaja iz članka 229. stavka 1. točke 3. Zakona o radu (Narodne novine broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23, dalje: ZR), u povodu optužnog prijedloga Državnog inspektorata Područnog ureda u Rijeci KLASA: UP/I-116-02/23-01/134 od 09. listopada 2023., nakon javne i glavne rasprave održane 02. rujna 2025. u prisutnosti okrivljene ČT, **.**.2025. javno objavivši u odsutnosti stranaka i sudionika,

p r e s u d i o  j e

I. Okrivljen ČT, kći FT i KT rođene Č, rođena u [adresa], s prebivalištem u [adresa], rođena **.**.1961., državljanka Republike Hrvatske, OIB [osobni identifikacijski broj], medicinska sestra, udovica i majka troje djece, zaposlena s mjesečnim primanjima od 1.500,00 eura, prekršajno nekažnjavana, protiv koje nije u tijeku drugi prekršajni postupak, kao vlasnica obiteljskog doma za smještaj starijih osoba

na temelju članka 183. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: PZ)

kriva je

što

1.) kao poslodavac fizička osoba nije s AT OIB [osobni identifikacijski broj], koja je započela s radom 09. siječnja 2023. na poslovima čistačice u poslovnom prostoru obiteljskog doma za starije osobe Ana na adresi [adresa] u [adresa] kojem je okrivljenica vlasnica, i koje je obavljala u kontinuitetu do inspekcijskog nadzora 17. srpnja 2023, u radnom vremenu od ponedjeljka do petka od 13,00 do 17,00 koji poslovi su uključivali čišćenje trinaest soba u kojima spavaju korisnici, četiri kupatila i dva dnevna boravka, a koji poslovi s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca imaju obilježje posla za koji se zasniva radni odnos, sklopila ugovor u radu prije početka rada u pisanom obliku niti joj uručila pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu s prvim danom rada 09. siječnja 2023. već je s njom sklopila ugovor o radu 10. svibnja 2023. s prvim danom rada 10. svibnja 2023.,

dakle, kao poslodavac fizička osoba u slučaju kada ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku nije prije početka rada izdala radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru odnosno postupila je protivno članku 14. stavku 3. ZR,

3.) kao poslodavac fizička osoba nije AT OIB [osobni identifikacijski broj], koja je započela s radom 09. siječnja 2023. na poslovima čistačice u poslovnom prostoru obiteljskog doma za starije osobe F na adresi [adresa] u [adresa] kojem je okrivljenica vlasnica, nije prijavila Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, na obvezno zdravstveno osiguranje s danom početka osiguranja u roku od 8 (osam) dana od dana nastanka okolnosti na osnovi kojih se stječe status osigurane osobe, odnosno najkasnije do 17. siječnja 2023. već je to učinila podnošenjem prijave promjene Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje 25. rujna 2023.,

dakle, kao fizička osoba nije dostavila prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje do isteka propisanog roka iz članka 120. stavka 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine broj 80/13, 137/13, 98/19, 33/23 i 105/25, dalje: ZOZO) od osam dana od nastanka okolnosti na osnovu koje se stječe status osigurane osobe,

4.) je kao poslodavac poslodavca fizička osoba koristila rad državljanke treće zemlje [adresa] AT OIB [osobni identifikacijski broj] na poslovima čistačice u poslovnom prostoru obiteljskog doma za starije osobe Ana na adresi [adresa] u [adresa] od 18. srpnja 2022. u kontinuitetu do 05. prosinca 2022. povremeno 2 dana u tjednu po 4 sata dnevno u radnom vremenu od 13,00 do 17,00 te nastavno od 09. siječnja do 08. ožujka 2023. u kontinuitetu u radnom vremenu od ponedjeljka do petka od 13,00 do 17,00 koji poslovi su uključivali čišćenje trinaest soba u kojima spavaju korisnici, čišćenje četiri kupatila i dva dnevna boravka bez izdane dozvole za boravka i rad ili potvrde o prijavi rada, a koji poslovi s obzirom na narav i vrstu rada imaju obilježje posla za koje je potreba dozvola za boravak i radu u Republici Hrvačkoj,

dakle, kao poslodavac fizička osoba koristila se radom državljanina treće zemlje koji nema dozvolu za boravak i rad ili potvrdu o prijavi rada (članak 88. stavak 1. Zakona o strancima (Narodne novine broj 133/20, 114/22 i 151/22, dalje: ZS)),

čime je počinila

djelom pod 1.) prekršaj iz članka 229. stavka 1. točke 3. i stavka 2. ZR,

djelom pod 3.) prekršaj iz članka 150. stavka 1. podstavka 2. i stavka 2. ZOZO, a

djelom pod 4.) prekršaj iz članka 247. stavka 2. točke 1. podstavka 1. i stavka 7. ZS

pa joj se utvrđuju

za prekršaj pod 1.) na temelju članka 229. stavka 2. ZR novčana kazna od 920,00 eura (devet stotina i dvadeset eura i nula centi),

za prekršaj pod 3.) na temelju članka 150. stavka 2. ZOZO novčana kazna od 1.060,00 eura (tisuću i šezdeset eura i nula centi), a

za prekršaj pod 4.) na temelju članka 247. stavka 7. ZS novčana kazna od 1.320,00 eura (tisuću tri stotine i dvadeset eura i nula centi).

Na temelju članka 247. stavka 7. ZS, a primjenom članka 39. stavka 1. točke 2. PZ okrivljenici se

i z r i č e

ukupna novčana kazna u iznosu od 3.300,00 eura (tri tisuće i tri stotine eura i nula centi).

Na temelju članka 33. stavka 11. PZ okrivljenica je obvezna platiti ukupnu novčanu kaznu u roku od 1 (jednog) mjeseca od pravomoćnosti presude.

Ako ukupna novčana kazna ne bude u cijelosti ili djelomično plaćena u određenom roku, naplatit će se prisilno.

Na temelju članka 152. stavka 3. i članka 183. stavka 2. PZ okrivljenica se upozorava da ako u roku koji je određen za plaćanje ukupne novčane kazne uplati dvije trećine izrečene ukupne novčane kazne odnosno iznos od 2.200,00 eura (dvije tisuće i dvije stotine eura i nula centi) smatrat će se da je ukupna novčana kazna u cjelini uplaćena.

II. Na temelju članka 139. stavka 3. u svezi s člankom 138. stavkom 2. točkom 3. PZ okrivljenica je obvezna naknaditi troškove prekršajnog postupka u iznosu od 50,00 eura (pedeset eura i nula centi) u roku od 1 (jednog) mjeseca od pravomoćnosti presude.

Ako troškovi prekršajnog postupka ne budu u cijelosti ili djelomično plaćeni u određenom roku, naplatit će se prisilno.

III. Protiv okrivljene ČT s osobnim podacima kao u točki I. se na temelju članka 181. točke 4. PZ

o d b i j a o p t u ž b a

da

2.) protivno članku 112. stavku 1. točki 2. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13 i 119/22) u svojstvu poslodavca nije radnicu AT OIB [osobni identifikacijski broj], koja je započela s radom 09. siječnja 2023. na poslovima čistačice u poslovnom prostoru obiteljskog doma za starije osobe Ana na adresi [adresa] u [adresa] kojem je okrivljenica vlasnica, i obavljala ih u kontinuitetu do inspekcijskog nadzora 17. srpnja 2023. u radnom vremenu od ponedjeljka do petka od 13,00 do 17,00 koji poslovi su uključivali čišćenje trinaest soba u kojima spavaju korisnici, četiri kupatila i dva dnevna boravka, a koji poslovi s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca imaju obilježje posla za koji se zasniva radni odnos prijavila tijelu obveznog mirovinskog osiguranja u zakonom propisanom roku od najranije 8 (osam) dana prije početka radan odnosno najkasnije prije početka rada s prvim danom početka rada 09. siječnja 2023. da bi ju prijavila na obvezno mirovinsko osiguranje 10. svibnja 2023. s prvim danom rada 10. svibnja 2023. temeljem čega je utvrđeno da radnica nije bila prijavljena na obvezo mirovinsko osiguranje s prvim danom početka rada već je to učinila podnošenjem promjene tijekom osiguranja 25. rujna 2023.

dakle

da kao poslodavac nije prijavila osiguranje do isteka propisanog roka iz članka 112. stavka 1. točke 2. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22, dalje ZMO),

pa da je time počinila prekršaj iz članka 172. stavka 2. točke 5. ZMO.

IV. Na temelju članka 140. stavka 1. i 2. PZ u odnosu na taj prekršaj troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. PZ padaju na teret proračunskih sredstava suda.

Obrazloženje

1. Ovlašteni tužitelj podnio je 12. 10. 2023. optužni prijedlog protiv okrivljenice zbog prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci.

1.1. U optužnom prijedlogu ovlašteni tužitelj predlaže da se protiv okrivljenice provede prekršajni postupak i da ju se kazni po zakonu.

2. U odnosu na dio presude kojim je okrivljenica proglašena krivom.

2.1. ZR nije mijenjan nakon počinjenja optuženog prekršaja.

2.2. ZOZO je nakon počinjenja prekršaja izmijenjen Zakonom o izmjenama i dopuni Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine broj 105/25) na način da je pravni kontinuitet optuženog prekršaja očuvan, a novi zakon propisuje niži posebni minimum za optuženi prekršaj pa je sud izrekao kaznu primjenom tako izmijenjenog zakona kao blažeg.

2.3. ZS je nakon počinjenja prekršaja također izmijenjen: Zakonom o izmjenama Zakona o strancima (Narodne novine broj 114/22), Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o strancima (Narodne novine broj 151/22) i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o strancima (Narodne novine broj 40/25) također na način da je pravni kontinuitet optuženog prekršaja očuvan. Međutim zakon prije donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima (Narodne novine broj 40/25) propisuje niži posebni minimum za optuženi prekršaj pa je sud izrekao kaznu primjenom ranije važećeg zakona kao blažeg.

3. U povodu optužnog prijedloga određena je rasprava te je okrivljena ČT iznijela obranu.

2.1. Ne smatra se krivom za optužene prekršaje. Htjeli su prijaviti AT i pet puta su za nju zatražili radnu dozvolu jer je rekla da je njezin suprug predao papire za odobrenje boravišta, tražili su je da dostavi te papire čim ih dobije. Državni inspektor je rekao da je ona te papire dobila u siječnju 2023., međutim dala ih je u svibnju. Pet puta je zahtjev za dobivanje dozvole za rad bio odbijen, a ona da nije znala da AT ne smije početi raditi bez dozvole, već je mislila da je dovoljno to što su predali zahtjev. Znam da je AT prijavila prekršaj prijavila, a htjeli su joj pomoći jer je plakala da je podstanar i da ima dvoje djece i da joj treba posao. Platili su kaznu Državnom inspektoratu i sve zaostatke koje je Državni inspektorat naložio.

2.1.1. Razlog zašto s AT nije sklopljen pisani ugovor o radu, odnosno predana joj potvrda, je upravo izostanak radne dozvole. Knjigovođa prijave na mirovinsko osiguranje šalje elektronički i okrivljenica da papire koji su za to potrebni pa knjigovođa obavlja prijavu. AT je nastavila raditi u domu do 2024. Sve obveze prema njoj su uredno podmirene. Kada je govorila o uplati državnom inspektoru misli na rješenje od 20. 7. 2023. u odnosu na koje su izvršene dvije uplate 04. 9. 2023. i 04. 10. 2023.

2.2. Na raspravi je pročitana dokumentacija dostavljena uz optužni prijedlog.

2.3. Iz zapisnika od 29. 6. 2023. slijedi da je državna inspektorica toga dana započela s nadzorom u obiteljskom domu okrivljenice. Zatečene su na radu ZT i ČT. Utvrđeno je da je na dan nadzora zaposleno uz okrivljenicu još 6 radnica. Utvrđeno je da je okrivljenica odgovorna soba. Okrivljenica je ispitana te je predala na uvid određenu dokumentaciju , a naloženo joj je da dostavi i daljnju dokumentaciju specificiranu u zapisniku.

2.4. Iz zapisnika od 17. 7. 2023. slijedi da je nadzor nastavljen u povodu radnog odnosa AT. Utvrđeni su njeni osobni podaci i da nije imala dozvolu za boravak i rad u Republici Hrvatskoj s okrivljenicom kao poslodavce. Utvrđeno je i da je predano više zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad kod okrivljenice te da je stekla status osiguranika kod Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje 10. 5. 2023. AT ispitana je kao i okrivljenica kote je utvrđeno da je okrivljenica državnom inspektoru dostavila ranije zatraženu dokumentaciju. Utvrđeno je i da je radnica i ranije radila za okrivljenicu od 18. 7. 2022. do 05. 12. 2022. povremeno 2 dana u tjednu po 4 sata dnevno u radnom vremenu od 13,00 do 17,00 na istim poslovima spremačice.

2.5. Iz rješenja Državnog inspektorata od 20. 7. 2023. slijedi da je okrivljenici naloženo da Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje prijavi AT na puno radno vrijeme s danom 09. 01. 2023. koji je utvrđen kao dan početka njenog rada u smislu tog zakona. Primjenom članka 7. Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada (Narodne novine broj 15/22, dalje: ZSNR) okrivljenici je naloženo da u državni proračun za neprijavljenu radnicu AT uplati iznos o 2.650,00 eura, a sve do 24. 7. 2023.

2.5.1. Okrivljenica je taj iznos platila kroz dva obroka 04. 9. 2023. i 04. 10. 2023. što je državni inspektor i konstatirao u zapisniku od 05. 9. odnosno 05. 10. 2023.

2.6. Iz podneska Ministarstva unutarnjih poslova od 13. 7. 2023. slijedi da je AT od 09. 3. 2023. odobren privremeni boravak u Republici Hrvatskoj u svrhu spajanja obitelji, braka sa strancem na boravku u Republici Hrvatskoj Suprugu AT, DT odobreno je dugotrajno boravište od 15. 02. 20233.

2.7. Iz prekršajnog naloga Državnog inspektorata od 17. 7. 2023. slijedi da je AT proglašena krivom ubog prekršaja iz članka 250. stavka 1. u svezi članka 88. stavka 1. ZS te joj je izrečena novčana kazna od 92,91 eura koju kaznu je platila 19. 7. 2023.

2.7.1. Iz zapisnika od 17. 7. 2023. slijedi da je AT i ispitana u svojstvu okrivljenice na okolnost prekršaja iz ZS.

2.8. Iz ugovora o radu na neodređeno vrijeme slijedi da su okrivljenica i AT sklopile taj ugovor 10. 5. 2023. s tim danom kao danom početka rada za radno mjesto spremačice.

2.9. Iz prijave Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje slijedi da je AT prijavljena kao radnica okrivljenice 11. 5. 2023. s danom početka rada 10. 5. 2023. na puno radno vrijeme na radnom mjestu spremačice.

2.10. Iz prijave promjene Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje slijedi da je za AT **.**.2023. izvršena promjena prijave na način da je datum stjecanja osiguranika označen kao 09. 01. 2023.

2.11. Iz izvatka iz registra Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike slijedi da je okrivljenica od 06. 02. 2029. registrirana kao fizička osoba koja obavlja profesionalnu djelatnost smještaja starijih osoba I. i III. stupnja (ukupno do 17) u obiteljskom domu u [adresa].

2.12. Okrivljenica nije imala primjedbe na sadržaj pročitanih isprava, dokaznih prijedloga niti što za navesti u završnoj riječi.

3. Iz članka 14. stavka 3. ZR slijedi da ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, poslodavac je dužan prije početka rada, radniku izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu.

3.1. Iz članka 229. stavka 1. točke 3. i stavka 2. ZR slijedi da će se novčanom kaznom od 920,00 do 1.320,00 eura za prekršaj kazniti poslodavac fizička osoba ako u slučaju kada ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, prije početka rada ne izda radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru protivno članku 14. stavku 3. ZR.

3.2. Iz članka 120. stavka 4. ZOZO slijedi da se prijava na obvezno zdravstveno osiguranje, prijava promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju te odjava s obveznoga zdravstvenog osiguranja podnose se u roku od osam dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe.

3.3. Iz članka 150. stavka 1. podstavka 2. i stavka 2. ZOZO slijedi da će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 1.060,00 do 1.990,00 eura kazniti fizička osoba ako ne podnese prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje, prijavu promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju te odjavu s obveznoga zdravstvenog osiguranja u roku od osam dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe protivno članku 120. stavku 4. ZOZO.

3.4. Iz članka 88. stavka 1. ZS slijedi da državljanin treće zemlje u Republici Hrvatskoj može raditi na temelju izdane dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada, osim ako ZS nije drukčije propisano.

3.5. Iz članka 247. stavka 2. točke 1. i stavka 7. ZS slijedi da će se za prekršaj kazniti novčanom kaznom u iznosu od 1.320,00 do 1.990,00 eura za svakog državljanina treće zemlje poslodavac - fizička osoba koja je s državljaninom treće zemlje zasnovala radni odnos ili koristi njegov rad: ako zapošljava ili koristi rad državljanina treće zemlje koji nema dozvolu za boravak i rad ili potvrdu o prijavi rada protivno članku 88. stavku 1. ZS.

4. Odlučne činjenice da je okrivljenica fizička osoba poslodavac, vlasnica obiteljskog doma za skrb o starijim osobama na adresi prebivališta nije sporna.

4.1. Nije sporno ni da je AT državljanka treće zemlje Bosne i Hercegovine, kojoj je privremeni boravka odobren tek 09. 3. 2023., a koja je za okrivljenicu na poslovima spremačice radila od 18. 7. 2022. do 05. 12. 2022. povremeno 2 dana u tjednu po 4 sata dnevno u radnom vremenu od 13,00 do 17,00, a od 09. 01. 2023. neprekidno u punom radnom vremenu bez dozvole boravka i rada.

4.2. Nije osporeno ni da je s njom ugovor o radu potpisan tek 10. 5. 2023. s tim danom naznačenim kao dan početka rada, a prijava na mirovinsko osiguranje podnesena elektronički s tim danom kao početkom rada dan kasnije 11. 5. 2023. da bi to bilo u rujnu 2023. po nalogu državnog inspektora korigirano na 09. 01. 2023.

4.3. Od 17. 7. 2014. primjenjuje se Sporazum o sadržaju i načinu dostave podataka o statusu osiguranika u mirovinskom osiguranju Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje sklopljen između tog zavoda i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Time prijava na mirovinsko osiguranje ujedno predstavlja i prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje.

4.4. Dakle, radnica je za okrivljenicu kao poslodavca fizičku osobu radila kako je i optuženo više mjeseci bez dozvole za boravka i rad, bez sklopljenog pisanog ugovora o radu li izdane potvrde o sklopljenom ugovoru, kao i bez prijave na mirovinsko, a time i zdravstveno osiguranje. Prijava na mirovinsko osiguranje trebala je biti podnesena do očetka rada 09. 01. 2023., čime bi bila podnesena i prijava na zdravstven osiguranje za čije podnošenje je rok istekao najkasnije 17. 01. 2023. kako je to državni inspektorat i optužio.

4.5. Sve te odlučne činjenice okrivljenica ni ne osporava te su utvrđene na temelju njene obrane u korelaciji s pročitanom dokumentacijom u koju sud nema razloga sumnjati te ju prihvaća kao istinitu i vjerodostojnu, a ni okrivljenica na nju nije imala primjedbe.

4.6. Okrivljenica poriče krivnju za prekršaj opravdavajući se neznanjem. Međutim, nepoznavanje propisa, odnosno uvjerenje da je podnošenje zahtjeva za odobrenje boravka i rada dovoljno u smislu ZS ne ekskulpira okrivljenicu od prekršaja. Građani su duži poznavati propise i primjenjivati ih, a posebno u odnosu na prekršaje iz ZR i ZOZO ukazuje se da okrivljenica kao poslodavac posluje dulji niz godina prije ovdje počinjenih prekršaja i zapošljava veći broj radnica pa je u tom smislu morala biti svjesna da je rad radnika bez sklopljenog pisanog ugovora o radu ili barem izdane potvrde kao i bez prijave na zdravstveno osiguranje nezakonit.

4.7. Okrivljenica je prekršajno odgovorna za skrivljene povrede propisa o prekršaju. Ista je kao poslodavac fizička osoba kriva za prekršaje jer je bila dužna i mogla biti svjesna da je njeno postupanje zabranjeno posebno uz činjenicu višegodišnjeg poslovanja i zapošljavanja većeg broja radnika

4.8. Stoga je okrivljenica kada je propustila s radnicom AT sklopiti pisani ugovor o radu ili barem izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru prije početka rada, odnosno prijaviti je zdravstvenom osiguranju zakonom propisanom roku i kada je dozvolila da AT kao strana državljanka treće države bez dozvole za boravka i rad, koju je okrivljenica više puta i tražila, za nju radi više mjeseci počinila optužene prekršaje iz točaka 1.), 3.) i 4.).

5. Odabirući mjere kazne za svaki od tih prekršaja sud je imao u vidu stupanj krivnje, opasnost djela, pobude iz kojih je prekršaj počinjen, ranije ponašanje počinitelja, ponašanje nakon počinjenog prekršaja te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja, kao i imovinsko stanje okrivljenika te svrhu kažnjavanja, a to je da se izrazi društveni prijekor zbog počinjenog prekršaja, utječe na počinitelja i sve ostale da ubuduće ne čine prekršaje, utječe na svijest počinitelja o povredi javnog poretka, društvene discipline i drugih društvenih vrijednosti te pravednosti kažnjavanja.

5.1. Sud je imao u vidu da okrivljenica nije uopće prekršajno kažnjavana i da se protiv nje ne vodi drugi prekršajni postupak za bilo koje djelo, a radi se o fizičkoj osobi poslodavcu koja posluje od 219. i koja zapošljava veći broj radnika. Imao je u vidu i duljinu trajanja rada OT protivno odredbama ZR; ZOZO i ZS te u tom smislu količinu protupravnosti kao i visine kazni propisane za optužene prekršaje po tim zakonima.

5.2. Posebno otegotne okolnosti sud nije utvrdio.

5.3. Imajući u vidu sve navedeno sud je okrivljenici utvrdio kazne u zakonom propisanim minimumima. Također imao je u vidu da za cijelo vrijeme poslovanja poslodavca i broj zaposlenih radnika nisu utvrđene bilo kakve druge nepravilnosti u radu poslodavca u smislu poštivanja radnopravnog zakonodavstva. Sud je imao u vidu i stupanj krivnje te stupanj ugrožavanja javnog poretka i društvene discipline te smatra da se utvrđenim kaznama može postići svrha kažnjavanja, prvenstveno da se okrivljenicu odvrati od daljnjeg činjena prekršaja.

5.4. Sud je primjenom članka 39. stavka 1. točke 2. PZ okrivljenici koja je s više radnji počinila više prekršaja za koje joj se istodobno sudi utvrdio kazne prema zakonu, a zatim za sve te prekršaje izrekao ukupnu kaznu, dužan držati se pravila da je ukupna novčana kazna jednaka zbroju pojedinačno utvrđenih novčanih kazni. Pritom, smatra da će se izrečenom ukupnom kaznom postići svrha kažnjavanja, prvenstveno da se okrivljenicu odvrati od daljnjeg činjena prekršaja.

5.5. Okrivljenica ima mogućnost platiti dvije trećine izrečene ukupne novčane kazne u roku određenom ovom presudom čime će se smatrati da je novčana kazna u cijelosti plaćena.

6. Odluka o troškovima donesena je primjereno dužini i složenosti trajanja prekršajnog postupka te imovnom stanju okrivljenika.

7. U odnosu na dio presude kojim je optužba odbijena.

7.1. Člankom 181. točkom 4. PZ propisano je da će presudu kojom se optužba odbija sud izreći ako je okrivljenik za isti prekršaj već pravomoćno osuđen, oslobođen optužbe ili je postupak protiv njega pravomoćno obustavljen, a ne radi se o rješenju o obustavi postupka iz članka 213. PZ.

8. Iz članka 112. stavka 1. točke 2. ZOMO slijedi da za vođenje matične evidencije obveznici dostavljaju podatke o početku osiguranja najranije osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada.

8.1. Iz članka 172. stavka 2. točke 5. ZOMO slijedi da će se poslodavac, odnosno obveznik doprinosa kazniti za prekršaj novčanom kaznom u svoti od 660,00 do 6.630,00 eura ako ne prijavi ili odjavi osiguranje ili promjenu tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka protivno članku 112. stavku 1. točki 2. ZOMO.

8.2. Iz članka 3. stavka 2. ZSNR slijedi da je neprijavljeni rad u užem smislu rad koji s obzirom na narav i vrstu rada i ovlasti poslodavca ima obilježje radnog odnosa, a nije zakonito ugovoren ili nema valjanu pravnu osnovu odnosno za koji nije uspostavljena odgovarajuća prijava na obvezna osiguranja u skladu s posebnim propisima.

8.3. Iz članka 7. stavka 1. i 2. te 9. i 10. ZSNR slijedi da će u provedbi inspekcijskog nadzora nadležni inspektor, ako utvrdi da je za poslodavca radnik obavljao neprijavljeni rad, o navedenome u zapisnik unijeti podatke o radniku, razdoblju u kojem je radnik obavljao neprijavljeni rad i opis poslova koje je radnik obavljao te će rješenjem naložiti poslodavcu podnošenje prijave na obvezno mirovinsko osiguranje počevši od dana koji je zapisnikom utvrđen kao početak rada radnika i uplatu iznosa od 2.650,00 eura za svakog neprijavljenog radnika u korist državnog proračuna Republike Hrvatske. Žalba protiv rješenja nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor dok će se izvršno rješenje dostaviti nadležnom tijelu koje je ovlašteno za utvrđivanje prava na mirovinsko osiguranje, nadležnom tijelu koje je ovlašteno za utvrđivanje prava na zdravstveno osiguranje te nadležnom tijelu koje je ovlašteno za obračun poreza i doprinosa za obvezna osiguranja prema sjedištu poslodavca.

8.4. Iz konačnog prijedlog zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada od 24. 11. 2022. signature: X-1068/2022 javno dostupnog na mrežnim stranicama Hrvatskog sabora slijedi da je smisao članka 7. ZSNR propisati postupak prilikom utvrđivanja postojanja neprijavljenoga rada. Propisuje se obveza unošenja podataka o neprijavljenom radu i radniku u zapisnik, vrste, rokovi donošenja i rokovi izvršenja rješenja koje donosi nadležni inspektor te postupanje sa rješenjima nakon donošenja. Uz obveznu uspostavu prijave, propisuje se i obveza poslodavca za svakog neprijavljenoga radnika platiti 2.650,00 eura, odnosno u slučaju ponovnog utvrđivanja neprijavljenoga rada iznos se povećava na 6.640,00 eura, čime ZSNR postiže učinak odvraćanja od počinjenja prekršaja.

9. Za postupanje protivno članku 7. ZSNR tim zakonom nije predviđeno kažnjavanje za prekršaj, propisani su drugi prekršaji člankom 21. toga zakona.

9.1. Međutim sud smatra da je donošenjem rješenja Državnog inspektorata od 20. 7. 2023., koje je bilo pravomoćno istoga dana, a na temelju članka 7. ZSNR i kojim je naloženo okrivljenici da u korist Državnog proračuna uplati iznos od 2.650,00 eura čemu je svrha odvraćanje od počinjenja prekršaja kako to smatra predlagatelj toga zakona i ostvarivanje radnici AT prijave na obvezno mirovinsko osiguranje, a time i na zdravstveno osiguranje, među ostalim, koji iznos je okrivljenica do 04. 10. 2023. i platila, sud smatra da je okrivljenica suštinski time kažnjena i za prekršaj iz članka 172. stavka 2. točke 5. ZOMO čija svrha je očito odvraćanje poslodavca od podnošenja nepravovremenih prijava radnika na mirovinsko osiguranje.

9.2. Dapače, plaćanjem toga iznosa okrivljenica je u državni proračun uplatila daleko viši iznos nego što je izvjesno da bi joj na temelju podataka u spisu bio izrečen kao kazna za optuženi prekršaj iz ZOMO.

9.2. Zbog toga sud smatra da je donošenjem toga rješenja, po kojem je okrivljenica u cijelosti i postupila, okrivljenica u smislu članka 181. stavka 4. PZ pravomoćno osuđena i za ovdje optuženi prekršaj iz ZOMO:

10. Slijedom navedenog optužbu za prekršaj opisan od točkom 2.) izreke je protiv okrivljenice valjalo odbiti.

11. Odluka o troškovima prekršajnog postupka u odnosu na dio presude kojim je optužba odbijena temelji se na članku 140. stavku 1. i 2. PZ.

12. Slijedom navedenog valjalo je odlučiti kao u izreci presude.

U Rijeci 02. rujna 2025.

Viši sudski savjetnik-specijalist

Sudac

Marko Maljevac, v.r.

Lada Pažanin, v.r.

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU

Protiv presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud.

DNA:

- ovlašteni tužitelj;

- okrivljenik uz uplatnice;