REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-3370/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB:84397956623, protiv tuženika Adriatic osiguranje d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB:94472454976, kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelja protiv presude Županijskog suda u Varaždinu broj Gž-1611/2024-2 od 19. veljače 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Osijeku broj Pn-20/2024-6 od 16. listopada 2024., u sjednici održanoj 2. rujna 2025.,

r i j e š i o  j e:

I. Dopušta se revizija tužitelja protiv presude Županijskog suda u Varaždinu broj Gž-1611/2024-2 od 19. veljače 2024., zbog pravnog pitanja:

„Da li za HZMO u parničnom postupku naknade štete, kojom potražuje naknadu štete po isplaćenoj obiteljskoj mirovini nakon 1. siječnja 2014., stvarnu štetu predstavlja puni iznos isplaćene mirovine u skladu sa člankom 161. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ 157/13) ili kako smatra tuženik štetu predstavlja razlika između rješenjem priznate i isplaćene mirovine i pretpostavljenog iznosa invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu, u skladu sa čl. 27. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ 151/05)?“.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Varaždinu broj Gž-1611/2024-2 od 19. veljače 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Osijeku broj Pn-20/2024-6 od 16. listopada 2024.

2. Prijedlog je podnesen u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) zbog pravnih pitanja koja predlagatelj smatra važnim za odluku u ovom sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njihovoj primjeni koja glase:

„1. Da li za HZMO u parničnom postupku naknade štete, kojom potražuje naknadu štete po isplaćenoj obiteljskoj mirovini nakon 1. siječnja 2014., stvarnu štetu predstavlja puni iznos isplaćene mirovine u skladu sa člankom 161. ZOMO („Narodne novine“ 157/13) ili kako smatra tuženik štetu predstavlja razlika između rješenjem priznate i isplaćene mirovine i pretpostavljenog iznosa invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu, u skladu sa čl. 27. ZOOP („Narodne novine“ 151/05)?

2. Ako tužitelj unatoč nespornom pravu na naknadu stvarne štete prema čl. 27. st.1. i 2. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu istu ne može ostvariti sukladno čl. 27. st. 3. tog Zakona, je li odredba čl. 27. st. 3. navedenog Zakona primjenjiva za određivanje stvarne štete za tužitelja, odnosno je li u tom slučaju potrebno primijeniti drugi specijalni propis koji precizno uređuje istu materiju, konkretno čl. 161. -164. Zakona o mirovinskom osiguranju?

3. Je li za odluku u sporu radi naknade štete nastale isplatom obiteljske mirovine koji pokreće Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje protiv osiguravatelja štetnika mjerodavan Zakon o mirovinskom osiguranju koji je bio na snazi u vrijeme isplate mirovine ili Zakon o obveznom osiguranju u prometu koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete te odstupa li u tom pogledu drugostupanjska odluka od pravnog shvaćanja izraženog u odluci revizijskog suda br. Rev-5292/2109 od 16. lipnja 2020.?

4. Je li Zakon o mirovinskom osiguranju lex specialis u pogledu naknade štete nastale isplatom obiteljske mirovine određene prema tom Zakonu, te li Zakon o mirovinskom osiguranju (NN 157/13) koji je stupio na snagu 01.01.2014. lex posterior u odnosu na Zakon o obveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05) koji je stupio na snagu 01.01.2006. odnosno zašto se ne primjenjuju pravila o sukobu prava/hijerarhijski kriterij?".

3. Odgovor na prijedlog nije podnesen.

4. Prijedlog je dopušten.

5. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a st. 1. i čl. 387. st. 1. ZPP vijeće revizijskog suda je, imajući u vidu različitu praksu drugostupanjskih sudova u odlukama na koje se predlagatelj pozvao ocijenilo da su ispunjene pretpostavke za dopuštenje revizije u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP zbog pravnog pitanja naznačenog u izreci, jer je riječ o pravnom pitanju koje je važno za odluku u ovom sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, budući da sudska praksa drugostupanjskih sudova u odnosu na naznačeno pravno pitanje nije jedinstvena (primjerice odluka Županijskog suda u Puli-Pola br. Gž-1167/2024 od 2. listopada 2023., Županijskog suda u Velikoj Gorici br. Gž-1105/2022 od 29. studenoga 2023. i dr.).

6. Slijedom izloženog, valjalo je na temelju odredbe čl. 385.a st. 1. u vezi s čl. 389.b st. 3. ZPP riješiti kao u izreci.

7. U odnosu na preostala pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije uzima se da je prijedlog povučen u smislu odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP.

Zagreb, 2. rujna 2025.

Predsjednik vijeća:

dr. sc. Jadranko Jug