Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Ob-568/2024-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, u vijeću sutkinja, Slavice Garac, predsjednice, FKJ, izvjestiteljice i članice, FK, članice, u pravnoj stvari tužiteljice IK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Petar Ćubela, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženice ŽK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupaju punomoćnici Dario Lalić i Bojan Filipović, odvjetnici u Makarskoj, radi utvrđenja, odlučujući o žalbama stranaka protiv presude Općinskog suda u Makarskoj, poslovni broj P Ob-3/2024-10 od 3. listopada 2024. ispravljene rješenjem istoga suda poslovni broj P Ob-3/2024-16 od 7. svibnja 2025., u sjednici održanoj 2. rujna 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba tužiteljice i potvrđuje presuda Općinskog suda u Makarskoj, poslovni broj P Ob-3/2024-10 od 3. listopada 2024. ispravljena rješenjem istoga suda poslovni broj P Ob-3/2024-16 od 7. svibnja 2025. u stavku II. izreke i u dijelu stavka III. izreke kojim nije prihvaćen zahtjev tužiteljice za naknadu parničnog troška.

II. Preinačuje se presuda Općinskog suda u Makarskoj, poslovni broj P Ob- 3/2024-10 od 3. listopada 2024. ispravljena rješenjem istoga suda poslovni broj P Ob-3/2024-16 od 7. svibnja 2025. u stavku I. izreke i u dijelu stavka III. izreke kojim nije prihvaćen zahtjev tuženice za naknadu parničnog troška u iznosu od 10.715,00 eura i sudi:

Odbija se tužbeni zahtjev na utvrđenje da su nekretnine i to suvlasnički dio od 132/605 dijela zk.č.br.848/23 i suvlasnički dio od 132/605 dijela zk. čbr. [katastarska čestica], upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina], bračna stečevina tužiteljice i ŠK /OIB [osobni identifikacijski broj]/ i na utvrđenje da je tužiteljica suvlasnica 132/1210 dijela zk.č.br.848/23 i 132/1210 zk. čbr. [katastarska čestica], upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina] te da je ovlaštena temeljem ove presude upisati svoje pravo suvlasništva na predmetnim nekretninama, uz istodobno brisanje prava vlasništva u tom suvlasničkom dijelu s imena tuženice.

Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženici parnični trošak u iznosu od 10.715,00 eura, u roku od 15 dana.

III. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troška sastava žalbe.

IV. Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženici trošak sastava žalbe u iznosu od 781,25 eura, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom ispravljenom rješenjem suđeno je:

„I. Djelomično se prihvaća uređeni tužbeni zahtjev tužiteljice koji u prihvaćenom dijelu glasi:

1. "Utvrđuje se su nekretnine i to: suvlasnički dio od 132/605 dijela zk.č.br.848/23 i suvlasnički dio od 132/605 dijela zk. čbr. [katastarska čestica], upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina], bračna stečevina tužiteljice IK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ŠK, OIB: [osobni identifikacijski broj].

2. Utvrđuje se da je tužiteljica IK, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], suvlasnica dijela od 132/1210 dijela zk.č.br.848/23 i suvlasničkog dijela od 132/1210 zk. čbr. [katastarska čestica], upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina], te je tužiteljica ovlaštena temeljem ove presude upisati svoje pravo suvlasništva na tim nekretninama za predmetni suvlasnički dio, uz istodobno brisanje prava vlasništva u tom suvlasničkom dijelu sa imena tuženice ŽK ud. ŠK, OIB: [osobni identifikacijski broj]."

II. U preostalom dijelu, za suvlasnički dio od 47/1210 zk. čbr. [katastarska čestica] u KO [katastarska općina], uređeni tužbeni zahtjev se odbija.

III. Svaka stranka snosi svoje troškove postupka. „

2. Protiv presude u stavku II. izreke i u dijelu stavka III. izreke, kojim nije prihvaćen zahtjev tužiteljice za naknadu parničnog troška žali se tužiteljica iz žalbenog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13., 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, u daljnjem tekstu: ZPP-a) predlažući njezinu preinaku u pobijanom dijelu, sukladno navodima žalbe, uz naknadu troška njezinog sastava.

3. Protiv presude u stavku I. izreke i u dijelu stavka III. izreke kojim nije prihvaćen zahtjev tuženice za naknadu parničnog troška žali se tuženica iz svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. ZPP-a, predlažući njezinu preinaku u pobijanom dijelu, sukladno žalbenim navodima, podredno ukidanje i vraćanje predmeta sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, uz naknadu troška sastava žalbe.

4. Odgovori na žalbe nisu podneseni.

5. Žalba tužiteljice je neosnovana.

6. Žalba tuženice je osnovana.

7. Predmet spora je zahtjev na utvrđenje da nekretnine, pobliže opisana u stavku I. izreke presude, u 132/605 dijela predstavljaju bračnu stečevinu tužiteljice i sada pok. ŠK tete posljedično tom utvrđenju suvlasništvo tužiteljice u 132/1210 dijela, te posljedično tome na utvrđenje da je tužiteljica suvlasnica istih u 132/1210 dijela imajući u vidu sadržaj odredbe čl. 271. Zakona o braku i porodičnim odnosima ("Narodne novine", broj: 11/78, 27/78, 45/89, 51/89, 59/90, 25/94 i 162/98 u daljnjem tekstu: ZBPO-a), koji je bio na snazi u vrijeme kada je imovina stjecana.

8. Ispitivanjem prvostupanjske presude i postupka koji je prethodio utvrđeno je da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2. ZPP-a), kao niti bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, na koju u žalbi upiru stranke.

9. Sud prvog stupnja raspravio je sve tvrdnje, na kojima stranke temelje svoje zahtjeve i prigovore te je na osnovi izvedenih dokaza, predloženih po parničnim strankama i njihovom pravilnom ocjenom (čl. 8. ZPP-a) utvrdio činjenice odlučne za prosudbu osnovanosti tužbenog zahtjeva, ali je iz činjenica koje je utvrdio izveo nepravilan zaključak o postojanju drugih činjenica na kojima je utemeljio presudu, zaključivši da je opravdan stvarno-pravni zahtjev tužiteljice, posljedično čemu je pogrešno primijenio materijalno pravo djelomično usvojivši tužbeni zahtjev (čl. 356. ZPP-a).

10. Odredbom čl. 271. ZPBO-a propisano je da je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice, ili potječe iz te imovine, njihova zajednička imovina.

10.1. Odredbom čl. 272. st. 1. ZBPO-a propisano je da imovina koju jedan bračni drug ima u času zaključenja braka ostaje njegova posebna imovina.

10.2. Odredom čl. 279. ZBPO-a propisano je da svaki bračni drug može za vrijeme trajanja braka ili nakon prestanka braka, tužbom zahtijevati da sud utvrdi koliki je njegov dio u zajedničkoj imovini ili dijelu te imovine ili na pojedinoj stvari iz te imovine.

10.3. Odredom čl. 281. st. 1. ZPBO-a propisano je da se kod utvrđivanja suvlasničkih dijelova udio bračnog druga u zajedničkoj imovini određuje prema njegovom doprinosu u stjecanju te imovine, dok je stavkom 2. istog članka propisano da u slučaju spora sud određuje koliki je bio doprinos bračnih drugova u stjecanju zajedničke imovine, pri čemu vodi računa ne samo o osobnom dohotku i zaradi svakog od bračnih drugova, nego i o pomoći jednog bračnog druga drugome, o radu u domaćinstvu i porodici, brizi oko odgoja i podizanja djece, kao i o svakom drugom obliku rada i suradnje u upravljanju, održavanju i povećanju zajedničke imovine.

11. U odnosu na odlučne činjenice za prosudbu osnovanosti tužbenog zahtjeva iz stanja spisa i na temelju rezultata raspravljanja proizlazi:

-da su parnične stranke bile u braku od 15. listopada 1983. do 23. rujna 1997., kada je taj brak razveden presudom Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj P- 151/1996. (tužiteljica je bračnu zajednicu napustila krajem 1995., što je učinjeno nespornim na raspravnom zapisniku od 3.studenoga 2003. u predmetu poslovni broj P-608/1996., koji je dovršen presumiranim povlačenjem tužbe;

-da iz Ugovora o kupoprodaji od 5. studenoga 1973., sklopljenog između HK, kao prodavatelja i pok. ŠK, prednika tuženice, kao kupca, proizlazi da je predmet prodaje izgrađeno građevinsko zemljište, u naravi gradilište, sposobno za gradnju obiteljske stambene zgrade, izgrađeno do te mjere da su podignuti temeljni zidovi sa horizontalnim i vertikalnim serklažem i podignutim južnim ogradnim zidom, što da predstavlja čest. zem. [katastarska čestica], površine 348 m2, upisanu u ZU 160 KO [katastarska općina], na kojem zemljištu da prodavatelj ima pravo korištenja u svrhu izgradnje stambene zgrade, te da prodavatelj kupcu, osim toga, prodaje pijesak i žalo za gradnju i željeznu konstrukciju za gredice prve ploče buduće zgrade;

-da se na fotografijama snimljenima u kolovozu 1989., koje je u spis predala tužiteljica u prilogu podneska od 17. travnja 2018., vidi sporna kuća, koja se sastoji od suterena, prizemlja i prvog kata;

-da između stranaka nije sporno da je pok. ŠK s tuženicom, kao svojom posljednjom suprugom, s kojom je bio u braku nakon tužiteljice, izgradio treću etažu predmetne kuće (drugi kat s visokim potkrovljem);

-da je sudska vještakinja za graditeljstvo ing. Katija Marče po nalogu suda sačinila Procjembeni elaborat iz kojeg proizlazi da je ukupna NKP (neto korisna površina) prijepornog dijela 179,13 m2 (dijela kojeg su zajednički gradili tužiteljica i prednik tuženice), a preostalog dijela objekta 425,94 m2, odnosno da je ukupna NKP cijelog objekta 605,06 m2;

-da je ukupna vrijednost zemljišta na kojem je kuća izgrađena i koje predstavlja posebnu imovinu prednika tuženice (čl. 272. st. 1. ZBPO-a) 136.465,46 eura, a tržišna vrijednost cijele nekretnine iznosi 609.824,28 eura;

-da prijeporni dio objekta ima ukupnu površinu od 179,13 m2, a tržišna vrijednost zemljišta pod prijepornim dijelom objekta iznosi 47.257,72 eura, tako da ukupna vrijednost prijepornog dijela objekta sa zemljištem 180.511,18 eura, a bez zemljišta 133.253,46 eura, odnosno da je vrijednost zemljišta, u odnosu na vrijednost prijepornog dijela objekta iznosi 26,20 %;

-da je vještakinja za graditeljstvo ing. Katija Marče dostavila svoje očitovanje od 23. svibnja 2023. i u njemu navela da je omjer površine prijepornog dijela i ukupne površine: 179,13/605,06, čime se upravo dolazi do razlomka u skladu s kojim je tužiteljica specificirala tužbeni zahtjev od 179/605, odnosno umanjeno za vrijednost zemljišta 132/605;

-da su na predmetnom zemljištu, prije sklapanja braka sa tužiteljicom, dok je pok. ŠK bio u braku sa RK, bili izgrađeni dio suterena-podrum, i veći dio sadašnjeg prizemlja (koje se sastojalo od pet soba);

-da su za vrijeme trajanja braka tužiteljice i ŠK izgrađeni svi objekti koji su u Nalazu i mišljenju vještaka za graditeljstvo i Procjembenom elaboratu istog vještaka označeni kao prijeporni dijelovi izraženi u postotku u odnosu na čitavu nekretninu, kao što je to naprijed navedeno;

-da iz spisa suda prvog stupnja poslovni broj P-608/1996, koji je priklopljen ovom spisu, proizlazi da se radilo o postupku između tužiteljice IK protiv tamo tuženika ŠK, radi utvrđenja bračne stečevine, u kojem je na ročištu dana 8. srpnja 1999. proveden dokaz saslušanjem parničnih stranaka te je tužiteljica IK tada izjavila da je pok. ŠK 1981., kada ga je upoznala, već imao u vlasništvu čest.zem. na kojoj je sagrađena kuća i da je u to vrijeme bilo sagrađeno prizemlje s četiri sobe, da su nakon zaključenja braka, zajedničkim radom proširili prizemlje, sagradili dvije garaže, uredili prizemlje i podigli jedan kat, da je ona u zajedničkom domaćinstvu obavljala poslove domaćice, brinula se o gostima, kojima su iznajmljivali sobe preko sezone te im služila hranu;da je tuženik za goste donosio doručak iz trgovine; da je prvi kat započet 1982., a završen 1986.; da su radnici plaćani od prihoda ostvarenih iznajmljivanjem kuće; da ona nije imala nikakvu ušteđevinu prilikom stupanja u brak i da joj u izgradnji zgrade nitko nije financijski pomagao; da joj je poznato kako je pok. ŠK za dio prizemlja sagrađenog prije zaključenja braka s njom utrošio 10.000 DEM; da je isti primao mirovinu iz Njemačke od 900,00 DEM; da je nabavljao sve stvari potrebne za izgradnju kuće i mehanizaciju te da je primao i invalidninu od 500,00 DEM; da je pok. ŠK zamijenio svoj stan u [adresa] za stan u [adresa] i da je na ime razlike cijene dobio 10.000,00 DEM, koje je uložio u dovršenje prizemlja i da ne zna koliko su iznosili troškovi izgradnje te zgrade do faze dovršenosti u odnosu na stanje kakvo je bilo u trenutku kada je ona stupila u brak sa tuženikom;

-da nije sporno da tužiteljica i pok. ŠK nisu imali djece te da za vrijeme braka niti jedan od njih nije bio zaposlen, ali je pok. ŠK ostvarivao prihode u vidu mirovine iz RH i mirovine i naknade za tjelesno oštećenje iz SR Njemačke, razvozio je različitu robu za hotele i restorane, dok je tužiteljica doprinosila na način da je vodila brigu oko poslova iznajmljivanja dijela kuće turistima u razdoblju od sklapanja braka-15. listopada 1983. do Domovinskog rata, kada se prestalo s iznajmljivanjem (1991. do 1995.).

12. Imajući u vidu zakonsko uređenje iz odredbe čl. 281. st. 2. ZBPO-a kao pogrešan se nameće zaključak suda prvog stupnja da bi tužiteljica jednako doprinosila u stjecanju zajedničke imovine kao i prednik tuženice, imajući u vidu da isti nisu imali zajedničke djece o kojima bi tužiteljica brinula; da tužiteljica nije bila zaposlena, a da je prednik tuženice ostvarivao redovan prihod (dvije mirovine i naknadu za tjelesno oštećenje iz SR Njemačke), uz koji prihod je ostvarivao i dodatnu zaradu na način da je razvozio različitu robu za hotele i restorane; da tužiteljica u trenutku sklapanja braka nije imala nikakvu ušteđevinu, koju bi uložila u daljnju nadogradnju kuće, a svoj doprinos u stjecanju zajedničke imovine temelji na činjenici da je vodila brigu oko iznajmljivanja soba turistima, pri čemu je za napomenuti da su bračni drugovi do 1987. (nije utvrđeno da li i nešto dulje od toga) iznajmljivali četiri sobe u prizemlju kuće, koje nesporno predstavljaju posebnu imovinu pok. ŠK, jer su izgrađene prije sklapanja braka s tužiteljicom, a iznajmljivanje je prestalo početkom rata 1991., radi čega se pravilnom ocjenom provedenih dokaza u smislu odredbe čl. 8. ZPP-a dolazi do zaključka da se doprinos tužiteljice u stjecanju zajedničke imovine može ocijeniti u omjeru od ¼, a prednika tuženice u omjeru od ¾.

13. S obzirom na utvrđeni doprinos tužiteljice stjecanju zajedničke imovine, koja u odnosu na čitavu nekretninu iznosi 132/605 dijela, proizlazi da bi suvlasnički dio tužiteljice iznosio 5,45% odnosno 132/2420, tako da se ne radi o doprinosu (vrijednosti ulaganja) koji bi u značajnoj mjeri povećao vrijednost nekretnine, a da bi isti opravdavao usvajanje stvarno-pravnog zahtjeva, radi čega je pravilnom primjenom materijalnog prava tužbeni zahtjev valjalo odbiti.

14. Radi izmijenjenog uspjeha stranaka u sporu preinačena je i odluka o parničnom trošku u dijelu kojim nije prihvaćen zahtjev tuženice za njegovom naknadom (čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a u vezi s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika /“Narodne novine“, broj: 138/23, u daljnjem tekstu: OT).

14.1. Tako je tuženici priznat trošak sastava odgovora na tužbu i podneska od 16. veljače 2016. po 250 bodova (tbr. 8/1 OT), zastupanja na ročištu 14. svibnja 2014. 62,5 bodova (tbr. 9/5 OT), na ročištu 24. rujna 2015., 11. veljače 2015., 13. svibnja 2015. /očevid/, 1. lipnja 2017., 17. listopada 2017., 22. svibnja 2018., 25. rujna 2018., 29. srpnja 2021., 16. studenoga 2021. /očevid/, 15. prosinca 2022., 6. srpnja 2023., 11. srpnja 2024. i 3. rujna 2024. sve po 250 bodova (tbr. 9/1 OT), na ročištu 9. veljače 2016., 4. svibnja 2016., 1. prosinca 2016. i 12. veljače 2018. sve po 125 bodova (tbr. 9/2 OT), ukupno 4250 bodova ili 8.500,00 eura (tbr. 54. OT), na koji iznos 25% PDV-a ili 2.125,00 eura (tbr. 46. OT) te sudske pristojbe na odgovor na tužbu 90,00 eura, sveukupno 10.715,00 eura.

15. Odbijen je zahtjev tužiteljice za naknadu troška sastava žalbe, jer sa žalbom nije uspjela (čl. 154. st. 1. ZPP-a).

16. Tuženici je priznat trošak sastava žalbe u iznosu od 781,25 eura (čl. 154. st. 1. ZPP-a u vezi s tbr. 10/1, 46. i 54. OT), s time da tuženica nije platila sudsku pristojbu na žalbu pa joj taj trošak nije priznat.

17. Slijedom navedenoga odlučeno je kao u izreci (čl. 368. st. 1. ZPP-a za stavak I., čl. 373. toč. 3. ZPP-a za stavak II., čl. 166. st. 1. ZPP-a za stavak III. i čl. 166. st. 2. ZPP-a za stavak IV.).

U Zagrebu 2. rujna 2025.

Predsjednica vijeća:

Slavica Garac