Republika Hrvatska

Županijski sud u Šibeniku

Gž-10/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Šibeniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Ivane Čačić Brčić, kao predsjednice vijeća, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća Maje Skorić i Marte Plančić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja FI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Milanu Prši, odvjetniku iz Slatine, protiv tuženice VI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Davorinu Tamašu, odvjetniku iz Slatine, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Virovitici, Stalna služba u Slatini pod brojem P-191/2022-19 od dana 25. studenog 2022. godine, u sjednici održanoj dana 2. rujna 2025. godine

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Virovitici, Stalna služba u Slatini pod brojem P-191/2022-19 od dana 25. studenog 2022. godine.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskom presudom odlučeno je:

"I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Utvrđuje se da je tužitelj FI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnik dijela od 573 m2 kč. br. [katastarska čestica] – oranica sa 1087 čhv koja je upisana u zk. ul. broj: [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja se sporna površina nalazi između točaka B, C i D prema skici mjerničkog vještaka Petra Ostroškog iz Našica od dana 4.10.2021. godine u predmetu Općinskog suda u Virovitici, Stalna služba u Slatini broj: R1- 99/2021 i to na nekretnini tužitelja kč. br. [katastarska čestica] te se tuženoj nalaže predati u posjed sporni dio od 573 m2 kč. br. [katastarska čestica] koja je upisana u zk. ul. broj: [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u roku od 8 dana."

II. Nalaže se tužitelju da tuženoj naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 5.500,00 kn / 720,97 eur¹, u roku od 15 dana."

2. Protiv te presude žalbu je podnio tužitelj pobijajući je iz žalbenih razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, sa prijedlogom da drugostupanjski sud uvaži žalbu, pobijanu presudu preinači u skladu sa žalbenim navodima i tužbeni zahtjev usvoji u cijelosti, odnosno, da pobijanu presudu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Iz podataka spisa predmeta i razloga presude, proizlazi:

- da je u predmetu tog suda broj R1-99/2021 od dana 4. listopada 2021. godine (koje je potvrđeno rješenjem Županijskog suda u Vukovaru broj Gž-804/2021-2 od dana 12. travnja 2022. godine) uređena međa između nekretnina predlagateljice, ovdje tuženice VI označenih kao kč. br. [katastarska čestica] – kuća i dvor sa 475 m2 i kč. br. [katastarska čestica] – oranica sa 2568 m2 upisanih u posjedovnom listu broj 238 k. o. [katastarska općina] i nekretnina predloženika, ovdje tužitelja FI, označenih kao kč. br. [katastarska čestica] – kuća, pomoćna zgrada i dvorište sa 652 m2 i kč. br. [katastarska čestica] – oranica sa 3910 m2 upisanih u posjedovnom listu broj 1270 k. o. [katastarska općina], prema posljednjem mirnom posjedu, tako da ide pravcem sjever – jug u dužini od 290 m, koji je obilježen u Skici premjeravanja točkama A, B i C, tako da točka A na terenu predstavlja sastav betonskog temelja ograda stranaka, točka B je u zemlju zabijena čelična cijev, a točka C je zabijeni čelični klin u zemlju,

- da je uvidom u Skicu izmjere broj R1-99/2021 od dana 4. listopada 2021. godine utvrđeno da sporna površina koja je predmet ovog postupka i koja ide u obliku trokuta od točaka B, C i D, ima površinu od 573 m2 i da navedena sporna površina prelazi katastarsku među prema kojoj međa nije utvrđena u navedenom postupku,

- da tužitelj osporavajuća rješenja o uređenju međe zahtijeva utvrđenje vlasništva predmetnog dijela od 573 m2 kč. br. [katastarska čestica] – oranica sa 1087 čhv koja je upisana u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koja sporna površina se nalazi između točaka B, C i D, označenih u Skici izmjere mjerničkog vještaka Petra Ostroškog iz Našica od dana 4. listopada 2021. godine, te zahtijeva predati u posjed sporni dio od 573 m2 kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], dakle, da sud odluči o spornoj površini između nekretnina tužitelja i nekretnina tuženice po jačem pravu, tako da sporna površina prema Skici izmjere mjerničkog vještaka označena točkama B, C i D, ukupne površine od 573 m2 pripadne u vlasništvo tužitelju kao sastavni dio njegove kč. br. [katastarska čestica] – oranica sa 1087 čhv iz zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kako je utvrđeno katastarskim nacrtom,

- da je tuženica u odgovoru na tužbu navela da je predmet spora u njenom posjedu preko 70 godina i da nikad nitko od prednika tužitelja, a potom ni sam tužitelj nije bio u posjedu, a tvrdnje tužitelja o preoravanju da su neistinite,

- da iz iskaza stranaka i svih svjedoka nije sporno da je tužitelj tijekom 2019. godine od ZI kupio kuću sagrađenu na kč. br. [katastarska čestica] te voćnjak i oranicu u produžetku koji se nalaze na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da se ZI oženio iz [adresa] negdje 1977. godine i kupio staru kuću od TI, koju je srušio i na istom mjestu tijekom 1983. ili 1984. godine sagradio novu kuću, ali u njoj da nikada nije živio, već je samo povremeno dolazio iz Njemačke gdje je radio i živio, te u takvim okolnostima brigu o kući ZI da su vodili njegovi rođaci, a oranicu iza kuće u produžetku je obrađivao njegov šogor SI, a ZI da nikada nije ubirao plodove sa njive iza kuće, kao i da međa između nekretnine ZI kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i nekretnine susjede VI, ovdje tuženice, na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nikada nije bila sporna i nije bilo preoravanja i ulaženja u posjed, te da međa nije bila sporna ni kada je vlasnik predmetne nekretnine bio prijašnji vlasnik, TI, koji je te nekretnine prodao ZI,

- da je u postupku utvrđenja katastarske međe mjernik utvrdio da je tuženica svojim posjedom prešla na nekretninu tužitelja i to u cijeloj dužini predmetne nekretnine u obliku trokuta, tako da je u donjem dijelu taj prelazak bio širok 5,80 m,

- da s obzirom na posjed, kako se vršio od strane TI, potom od strane ZI i na kraju od strane tužitelja, utvrđena sporna površina u Skici izmjere sudskog vještaka Petra Ostroškog broj R1-99/2021 od dana 4. travnja 2021. godine označena točkama B, C i D, površine 573 m2, koja predstavlja površinu koja je prešla granicu katastarske međe, kao i da se tuženica nalazi u kontinuiranom i poštenom posjedu svoje nekretnine i sporne površine duže od 40 godina, pa kako je predmetnu površinu koristila bez ikakvih ograničenja, to da je temeljem članka 159. stavak 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 81/15 – pročišćeni tekst i 94/17, dalje: ZV) stekla vlasništvo toga dijela dosjelošću.

6. Na temelju tako utvrđenih činjenica prvostupanjski je sud zaključio da je sukladno članku 280. stavak 3. bivšeg Zakona o sudskom izvanparničnom postupku (koji upućuje na ostvarivanje jačeg prava putem parnice) upravo tuženica dokazala u ovom postupku da ima jače pravo na predmetnoj spornoj površini od 573 m2 koja je utvrđena u Skici izmjere mjerničkog vještaka Petra Ostroškog od dana 4. listopada 2021. godine u predmetu tog suda, poslovni broj R1-99/2021 i koja je potvrđena vještačenjem u tom postupku i nalazi se između točaka B, C i D, te je odbio tužbeni zahtjev.

7. Premda prvostupanjsku presudu uvodno osporava i zbog žalbenog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka, tužitelj u žalbi ne navodi u čemu bi se sastojala ta bitna povreda, a kako ovaj drugostupanjski sud nije našao ni one bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP) na koje pazi po službenoj dužnosti, to je žalba tužitelja iz ovog žalbenog razloga neosnovana.

8. Neosnovani su i daljnji žalbeni razlozi pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.

9. Tužitelj u žalbi u bitnom navodi da prvostupanjski sud nije utvrdio da li je tužitelj u vrijeme kupovine stupio u posjed sada spornog dijela nekretnine, da je zanemario iskaze svjedoka koji govore njemu u prilog – svjedoka HI koji je naveo da se vidi da je nekretnina u gornjem dijelu oranice malo sužena, te svjedokinje ŽI koja je navela da je tužitelj kupio nekretninu, da je međa išla ukoso prema prostoru gdje se nalazi kukuruz, ali da tužitelj to nije uživao jer se nije ništa sadilo dok se ne riješi pitanje međe, te da je pozvao mjernika kako bi se utvrdila katastarska međa, da je i u svom iskazu naveo da mu je po prodavatelju ZI pokazano do kuda se proteže kupljena nekretnina, a ona da je obuhvaćala i spornu površinu, te da nakon što je sa nekretnine tuženice skinut kukuruz, da je izvjesni II preorao njenu nekretninu, ali i dio nekretnine koji je sporan, kao i da tuženica nije prihvatila izmjeru po katastarskom planu, a da do proljeća 2022. godine nikad nije bila u posjedu sporne površine, slijedom čega da nije moguće ni stjecanje vlasništva dosjelošću.

10. Suprotno tvrdnjama tuženika, prvostupanjski je sud ocijenio iskaz svjedoka HI, koji nije obrađivao osobno nekretninu ZI, čiji je šogor, već navodi da ju je obrađivao njegov brat SI, također šogor ZI, međutim, time što je naveo da se vidi da je oranica u gornjem dijelu sužena – samo po sebi ne potvrđuje tvrdnje tužbe da ista nije bila u dugogodišnjem posjedu tuženice, jer se isti svjedok izjasnio da ne zna tko je obrađivao oranicu tuženice i da li je bila "uklinkana", dok je svjedok ČI, koji se izjasnio da i sam ovdje ima njive i vrši usluge mještanima, naveo da je tužitelj nastavio obrađivati oranicu kako se prije obrađivalo, da je on (svjedok) orao nekretninu tuženici od 1984. do 1990. godine, zatim 1993. ili 1994. godine, te da mu je poznato da je oranica tuženice oduvijek u donjem dijelu bila šira, jer da to zna po oranju i da je uvijek bila "uklinkana", kao i da RI nikad nije širio nekretninu, ujedno, prvostupanjski sud nije zanemario iskaz svjedokinje ŽI, već ga nije prihvatio, ocjenjujući njen odnos sa tužiteljem i činjenicu da II na kojeg se pozvala u dokaz svojim navodima ističući da joj je isti potvrdio da ga je tuženica uputila da kod preoravanja zahvati i dio nekretnine tužitelja, nije predložen kao svjedok, kao i s obzirom na druge u postupku izvedene dokaze.

11. Kod takvog stanja stvari, kada nije sporno da je u postupku uređenja međa na očevidu 2021. godine utvrđeno da je nekretnina tužitelja potanjurana i da na istoj nije ništa zasađeno, a na spornom dijelu nekretnine da je zasađen kukuruz tuženice, a sporni dio kao i nastavno nekretnina tuženice da je u cijelosti zasađena kukuruzom i na očevidu prevedenom u ovom postupku u rujnu 2022. godine, te kada se iz izvedenih i po sudu ocijenjenih dokaza ne može izvesti zaključak o utemeljenosti tvrdnje tužitelja da je na spornom dijelu kukuruz zasađen tek 2021. godine pri čemu ni u izvanparničnom postupku tužitelju nije bio sporan posljednji mirni posjed tuženice, već se tužitelj, kao protustranka pozivao na katastarske međe, a niti je u postupku utvrđeno da je tužitelj uklanjao postojeće zasade kukuruza, odnosno da je, kako navodi u žalbi "izvjesni II" preorao ne samo nekretninu tuženice već na njen zahtjev i dio nekretnine tužitelja, budući da osoba na koju se poziva tužitelj nije predložena, a niti saslušana kao svjedok u postupku, a niti je s obzirom na tvrdnje svjedokinje ŽI na ročištu 14. rujna 2022. godine da je II preminuo od korone 2021. godine ili 2022. godine, u postupku (pa onda ni u žalbi) istaknuo da je isti preminuo prije podnošenje tužbe u ovom postupku, dok je tuženica iskazala da je na spornom dijelu kao njenoj oranici oduvijek sađen kukuruz, da je istu obrađivala do prije 10-tak godina (dakle do 2012. godine, do kada je i prema iskazima svjedoka u srodstvu – unuka NI i KI, te kćerke GI, istim hranila svinje i kokoši), a nakon toga da je uz njeno znanje (odnosno "u renti" prema iskazima unuka i kćerke) obrađuju druge osobe, pa tako II do 2022. godine kojem da je govorila da ore do međe, a nikad da pređe među, a nakon njega ŠI, prvostupanjski sud donio je pravilnu i na zakonu utemeljenu presudu.

12. Slijedom navedenoga, jer pobijana presuda nije donesena ni uz neku drugu bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP na koju ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, kod pravilne i na zakonu utemeljene odluke o trošku, koju tužitelj posebno ne osporava u odnosu na vrstu priznatih radnji i visinu troška, neosnovanu žalbu tužitelja trebalo je odbiti i presuditi kao u izreci (članak 368. ZPP).

U Šibeniku, 2. rujna 2025. godine

PREDSJEDNICA VIJEĆA

Ivana Čačić Brčić