Republika Hrvatska

Županijski sud u Vukovaru

Gž-24/2024-5

Vukovar, Županijska 33

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Vukovaru, kao sud drugoga stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Krešimira Biljana kao predsjednika vijeća te Irene Lenić, kao suca izvjestitelja i Ivice Raguž, kao člana vijeća u pravnoj stvari I. tužitelja AB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], II. tužitelja FB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], III. tužitelja LB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i IV. tužitelja MB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] svi zastupani po punomoćniku odvjetniku Zvonimiru Barun, iz Zaprešića, protiv tužene Republike Hrvatske, OIB:52634238587 zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Gospiću, radi utvrđenja prava vlasništva nekretnina, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Gospiću, broj P-76/2023-25 od 1. prosinca 2023., na sjednici vijeća održanoj 2. rujna 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Žalba tuženika odbija se kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Gospiću, broj P-76/2023-25 od 1. prosinca 2023.

II. Odbija se zahtjev tuženika za naknadnom troška žalbe kao neosnovan.

Obrazloženje

1.Presudom prvostupanjskog suda utvrđeno je:

"I. Utvrđuje se da su 1. tužiteljica AB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. tužiteljica FB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. tužiteljica LB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 4. tužiteljica MB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] temeljem nasljeđivanja iza prednika u ravnoj lozi pok. oca BB, svaka u ¼ dijela, suvlasnice dijelova kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (pašnjak sa 5 jutra 747 čhv) koji su na prijedlogu parcelacije sudskog vještaka Marijana Vlainića od 22. ožujka 2022. godine označeni kao P1 sa 7054 m², P2 sa 1966 m², P3 sa 1196 m², P4 sa 1304 m², P5 sa 2462 m² i P6 sa 4114 m² te dijela kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (pašnjak sa 2 jutra 56 čhv) na istom prijedlogu označenog kao P7 sa 6362 m² koji prijedlog se smatra sastavnim dijelom izreke ove presude.

II. Dužna je tužena Republika Hrvatska, OIB: 52634238587 trpjeti parcelaciju nekretnina kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da se iz navedenih nekretnina izdvoje fizički i geometrijski točno određeni realni dijelovi istih, pobliže označeni i precizirani u točki I. izreke ove presude i navedeni dijelovi formiraju kao samostalne čestice zemljišta s novim brojevima, te provedbu navedene parcelacije u katastru i zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina].

III. Dužna je tužena trpjeti da se temeljem ove presude i prijavnog lista temeljem kojeg će se provesti parcelacija opisana u točki II. izreke ove presude, u zemljišnim knjigama izvrši uknjižba prava vlasništva na novoformiranim česticama zemljišta nastalim tim prijavnim listom na imena tužiteljica, svake u ¼ dijela.

IV. Nalaže se tuženoj naknaditi tužiteljicama prouzročeni parnični trošak u iznosu od 2.321,80 € / 17.493,60 kuna¹ sa zakonskom zateznom kamatom prema stopi propisanoj odredbom članka 29 stavka 2 Zakona o obveznim odnosima koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, koja teče od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, u roku od 15 dana."

2. Protiv presude prvostupanjskog suda je žalbu pravodobno podnio tuženik zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. – u nastavku teksta: ZPP). Predlaže preinaku prvostupanjske presude na način da sud odbije tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu troška postupka tuženici uvećanoj za trošak sastava žalbe.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe članka 365. stavka 2. ZPP-a utvrđeno je da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredbi parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

5.1. Nije osnovan žalbeni razlog postojanja bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a, zato jer presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, izreka presude nije nerazumljiva niti proturječi sama sebi ili razlozima presude, a u presudi su navedeni razlozi o odlučnim činjenicama koji nisu nejasni ili proturječni niti o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika i samih tih isprava ili zapisnika, a na što neosnovano ukazuje žalitelj.

5.2. Prvostupanjski sud je potpuno i pravilno utvrdio sve odlučne činjenice za donošenje pravilne i zakonite odluke i na tako utvrđeno činjenično stanje je pravilno primijenio materijalno pravo.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenje da su temeljem nasljeđivanja i dosjelosti suvlasnici dijela nekretnina pobliže navedenih u izreci prvostupanjske presude prema prijedlogu parcelacije sačinjenog po sudskom vještaku, zahtjev tužitelja za trpljenjem parcelacije i upisa njihovog suvlasništva u zemljišnim knjigama na dijelovima samostalnih čestica s novim brojevima.

7. Nije sporno da je u zemljišnoj knjizi kao vlasnik nekretnina kč. broja [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana Republika Hrvatska u cijelosti.

8. Prvostupanjski sud je utvrdio iz povijesti promjena na predmetnim katastarskim česticama da su dio kčbr. [katastarska čestica] površine 3 jutra (cca 17262 m²) i dio kčbr. [katastarska čestica] površine 1 jutro i 28 čhv (cca 5854 m²) prilikom osnivanja knjižnog dijela katastarskog operata za katastarsku općinu [katastarska općina] bile upisane na ime ABR iz [adresa] u posjedovnom listu broj 294.

8.1. Također je iz povijesti promjena na predmetnim katastarskim česticama utvrdio da su dio kčbr. [katastarska čestica] površine 2 jutra i 747 čhv (cca 14197 m²) i dio kčbr. [katastarska čestica] površine 1 jutro i 28 čhv (cca 5854 m²) prilikom osnivanja knjižnog dijela katastarskog operata za katastarsku općinu [katastarska općina] bile upisane na ime FBR (djed tužitelja) iz [adresa] (u posjedovnom listu broj 296), da se temeljem rješenja poslovni broj O-26/81 (nasljeđivanje) mijenja upis na LBR (otac tužitelja), te da se temeljem rješenja poslovni broj O-437/02 (nasljeđivanje) mijenja upis na ime tužiteljica svake u ¼ dijela.

8.2. Provedeni dokazima je sud utvrdio da su tužiteljice zakonske nasljednice svog pok. oca BB, te da su tužiteljice osobno i putem svojih pravnih prednika u samostalnom, kvalificiranom i dugogodišnjem posjedu dijelova predmetnih nekretnina kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji dijelovi nekretnine su prikazani na prijedlogu parcelacije sudskog vještaka Marijana Vlainića od 22. ožujka 2022. godine i označeni kao P1 sa 7054 m², P2 sa 1966 m², P3 sa 1196 m², P4 sa 1304 m², P5 sa 2462 m², P6 sa 4114 m² i P7 sa 6362 m², utvrđujući da su tužiteljice na uviđaju održanom 2. studenog 2023. pokazale dijelove predmetnih nekretnina identično kako su ti dijelovi prikazani na prijedlogu parcelacije sudskog vještaka Marijana Vlainića i to šest enklava na kčbr. [katastarska čestica] i jednu enklavu na kčbr. [katastarska čestica], da se dijelovi predmetnih nekretnina nalaze oko obiteljske kuće tužitelja koja se nalazi na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a preostali dijelovi predmetnih nekretnina kčbr. [katastarska čestica] su u posjedu obitelji BB.

8.3. Također je utvrdio da je tužena nacrtom nagodbe od 10. lipnja 2022. godine u predmetu Općinskog državnog odvjetništva u Gospiću broj N-DO-2/2020 izričito dopustila da se izvrši prijenos prava vlasništva gore navedenih dijelova predmetnih nekretnina na ime tužiteljica svake u ¼ dijela.

9. Na temelju navedenih utvrđenih činjenica da se tužitelji i njihovi prednici nalaze u kontinuiranom samostalnom i poštenom posjedu nekretnina, da ih u tome nitko nije smetao niti polagao bilo kakva vlasnička prava na predmetne nekretnine, obrazlažući da su iste samo formalno vlasništvo tužene Republike Hrvatske upisano temeljem odredbe članka 3. stavka 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu u vezi s odredbama članaka 129. i 130. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09, 153/09., 90/10., 143/12. i 152/14. – u nastavku teksta: ZVDSP-a), prvostupanjski sud je zaključio da su tužitelji dosjelošću stekli pravo vlasništva predmetnih nekretnina te je pozivom na odredbe pravnog pravila paragrafa 1470. OGZ-a, koja pravna pravila se primjenjuju u svezi s odredbom članka 388. stavak 2. ZVDSP-a, usvojio tužbeni zahtjev tužitelja. Pri tome je obrazložio da su tužiteljice predmetne nekretnine stekle nasljeđivanjem od svojih prednika i da su protekli svi rokovi iz paragrafa 1470. OGZ-a kojim je propisano da tamo gdje još nema urednih javih knjiga ili gdje tako pravo nije u njih upisano pošteni posjednik može pravo dosjesti tek poslije 30 godina, a čime je ostvaren uvjet za stjecanje prava vlasništva dosjelošću još od strane prednika tužiteljica slijedom čega su one mogle naslijediti predmetne nekretnine.

10. Prema odredbi članka 388. stavak 1. ZVDSP-a stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava od stupanja na snagu ZVDSP prosuđuju se prema njegovim odredbama, ako ovim prijelaznim i završnim odredbama ili posebnim zakonom nije drukčije određeno, time da je stavkom 3. navedene odredbe određeno da rokovi koji su za stjecanje i prestanak stvarnih prava određeni ovim Zakonom, ako su bili počeli teći prije nego što je on stupio na snagu, nastavljaju teći u skladu s odredbom stavka 2. ovoga članka, ali ne dulje nego što bi trebao isteći rok određen ovim Zakonom ako bi počeo teći u času njegova stupanja na snagu.

11. U vrijeme kada je sud utvrdio da su prednici tužitelja počeli posjedovati predmetnu nekretninu je bio na snazi Opći građanski zakonik čijim paragrafom 1468. je propisan rok od 30 godina za stjecanje prava vlasništva nekretnina dosjelošću. Od 1. rujna 1980. godine je na snazi Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Službeni list SFRJ 6/80., 36/90, Narodne novine 53/91., 91/96.), a nakon njega Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje ZVDSP).

12. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 1460. bivšeg OGZ-a za stjecanje prava vlasništva na temelju dosjelosti se zahtijevao zakonit, pošten i istinit posjed s time da onaj tko dosjelost svog posjeda temelji na vremenu od 30 ili 40 godina nije dužan dokazivati zakoniti način stjecanja. Odredba identičnog sadržaja nalazi se i u članku 28. ZOVO-a i u članku 159. ZVDSP-a.

13. Sukladno odredbi članka 159. stavak 1. ZVDSP-a dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari

13.1. Samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe dosjelošću vlasništvo nekretnine protekom 10 godina (st.2.), a samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe dosjelošću vlasništvo nekretnine protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja ( st.3.),a samostalni posjednik nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten posjed ili barem pošten posjed trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavka 2. i 3. (st.4).

13.2. Samostalni posjed postoji ako posjednik izvršavajući svoju faktičnu vlast ne izvršava ničiju tuđu vlast, a posjed nema onaj tko prividno posjeduje ali ne izvršava nikakvu svoju vlast glede tuđe stvari.

13.3. Da bi se dosjelošću steklo vlasništvo neke stvari potrebno je da samostalni posjed te stvari traje neprekidno zakonom određeno vrijeme, a ono počinje teći kada je posjednik stupio u samostalni posjed a završava s istekom posljednjeg dana potrebnog za dosjelost, s tim da se sadašnjem posjedniku uračunava i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici (članak 160. stavak 1. i 2. ZVDSP- a).

13.4. Pretpostavka savjesnosti (poštenja posjeda) radi stjecanja prava vlasništva dosjelošću je ispunjena ako posjednik kroz sve vrijeme dosjelosti smatra da je stvar koju posjeduje njegova, odnosno ako ne zna ili ne može znati da nije njegova i mora trajati čitavo vrijeme dosjelosti, s tim da pravni učinci nastupaju po samom pravu čim se ispune sve pretpostavke dosjelosti.

14. Dakle, sukladno navedenim odredbama, kao i odredbama koje su bile na snazi u vrijeme stjecanja prava vlasništva dosjelošću, pretpostavka za stjecanje prava vlasništva dosjelošću je pošten (savjestan) posjed, a posjed je pošten odnosno savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova, s tim da se savjesnost posjeda pretpostavlja.

15. S tim u vezi valja ukazati i da je paragrafom 1463. OGZ-a na koju odredbu se i pozvao prvostupanjski sud propisano da posjed mora biti pošten i da nepoštenje posjednika ne smeta poštenom posjedniku da započne dosjelost od dana svog posjeda, a prema odredbi paragrafa 1493. OGZ-a tko načinom poštenim primi kakvu stvar od zakonitog i poštenog posjednika taj ima pravo kao nasljednik da uračuna sebi vrijeme dosjelosti svojeg prednika.

16. S obzirom na utvrđenja prvostupanjskog suda, koja žalbenim navodima tuženika nisu dovedena u sumnju, pravilno je prvostupanjski sud zaključio da se u konkretnom radilo o poštenom posjedu te da je proteklo vrijeme potrebno za dosjelost, što se žalbenim navodima posebno ne osporava.

17. Žalitelj u žalbi ukazuje da parcelacija zemljišta nije provediva u zemljišnim knjigama, navodeći da je tijekom postupka mirnog rješenja spora iz navedenog razloga odbio potpisivanje nagodbe.

18.Prema odredbi članka 83. stavak 4. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine 57/22.) poljoprivredno zemljište izvan građevinskog područja ne može se geodetskim elaboratima dijeliti na katastarsku česticu površine manje od 1 hektara, osim u slučaju izdvajanja poljoprivrednog zemljišta radi izgradnje infrastrukturnih i drugih građevina određenih propisom kojim se određuje prostorno uređenje te u slučaju nasljeđivanja.

19. Opće pravilo je da se zemlja izvan građevinskog područja ne smije parcelirati na katastarske čestice manje od 1 hektara, kako to proizlazi iz navedene zakonske odredbe na što i ukazuje žalitelj. Međutim, navedenom zakonskom odredbom su propisani izuzeci od tog pravila kada je u određenim iznimnim situacijama dopuštena parcelacija na katastarske čestice manje od 1 hektara u situacijama kao što su podjela radi izgradnje infrastrukturnih i drugih građevina i podjela u svrhu nasljeđivanja.

20. S obzirom na utvrđenja prvostupanjskog suda da su predmetne nekretnine obuhvaćene parcelacijom stečene nasljeđivanjem od pravnih prednika koji su se nalazili u poštenom posjedu, u konkretnom se radi o izuzetku iz naprijed navedene zakonske odredbe, te je neosnovan žalbeni razlog u kojem tuženik ističe da parcelacija zemljišta nije provediva u zemljišnim knjigama.

21. Odluka o troškovima postupka pravilno je utemeljena na odredbi članka 154. stavak 1. ZPP-a, a njihova visina je pravilno odmjerena prema vrijednosti predmeta spora, priloženom troškovniku i odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. U odnosu na žalbeni razlog tuženika da nije odgovoran za nesređeno zemljišnoknjižno stanje tužitelja i da nije dao povod tužbi, valja ukazati da je tuženik u postupku mirnog rješenja spora odbio zaključenje nagodbe čime je dao povoda tužbi, pa je pravilno prvostupanjski sud odluku o troškovima donio prema odredbi članka 154. stavak 1. ZPP-a.

22. S obzirom na navedeno, pravilno je prvostupanjski sud usvojio tužbeni zahtjev te je žalba tuženika odbijena i presuda potvrđena temeljem odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a.

23. Zahtjev tuženika za naknadu troškova žalbe je odbijen temeljem odredbe članka 154. stavak 1. ZPP-a, jer sa žalbom nije uspio.

Vukovar, 2. rujan 2025.

PREDSJEDNIK VIJEĆA

Krešimir Biljan