Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Kž-883/2024-6
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Koraljke Bumči, kao predsjednice vijeća te Gordane Mihele Grahovac i Irene Kvaternik kao članica vijeća, uz sudjelovanje Vere Šinogl kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog BU zbog kaznenog djela protiv osobne slobode - prijetnjom iz članka 139. stavak 3. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22. – dalje u tekstu: KZ/11.), odlučujući povodom žalbi optuženog BU podnesenih protiv presude Općinskog suda u Čakovcu broj K-194/2023.-38 od 2. veljače 2024., u javnoj sjednici vijeća održanoj 2. rujna 2025. u prisutnosti branitelja optuženika odvjetnika Davorina Zlatareka,
r i j e š i o j e
Prihvaćaju se žalbe optuženog BU, ukida se prvostupanjska presuda i predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinski sud u Čakovcu presudom broj K-194/2023.-38 od 2. veljače 2024. proglasio je krivim optuženog BU zbog počinjenja dva kaznena djela protiv osobne slobode – prijetnjom iz članka 139. stavak 2. i 3. KZ/11., činjenično i pravno pobliže opisana u izreci presude pa mu je na temelju članka 139. stavak 3. KZ/11. utvrdio za kazneno djelo počinjeno na štetu KU i za kazneno djelo počinjeno na štetu DU kazne zatvora u trajanju po deset mjeseci, a na temelju članka 51. KZ/11. osuđen je na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju jedne godine i četiri mjeseca.
2. Na temelju članka 70. KZ/11. optuženom BU je izrečena sigurnosna mjera psihosocijalnog tretmana koja može trajati do prestanka izvršenja kazne zatvora.
3. Na temelju članka 54. KZ/11 optuženom BU u izrečenu jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i četiri mjeseca, uračunava se vrijeme lišenja slobode koje je proveo u istražnom zatvoru, računajući od 15. travnja 2023. do 13. listopada 2023.
4. Na temelju članka 148. stavak 6. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj: 152/08., 76/09., 80/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24. – dalje u tekstu: ZKP) optuženik je oslobođen obveze naknade troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1. do 6. ZKP te oni padaju na teret proračunskih sredstava suda.
5. Protiv presude žalbe je podnio optuženi BU putem branitelja Davorina Zlatareka, odvjetnika u Čakovcu, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka (članak 468. ZKP), zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, zbog odluke o kazni s prijedlogom da drugostupanjski sud ukine pobijanu presudu i vrati predmet na ponovno suđenje i odluku. Nadalje, optuženik je podnio žalbu i putem branitelja Božidara Klepača, odvjetnika u Varaždinu, zbog bitne povrede kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP, zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te zbog odluke o kazni s prijedlogom da se prihvati žalba, ukine pobijana presuda i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. S obzirom da su žalbe optuženika podnesene iz istih žalbenih razloga, bit će razmatrane kao jedna.
6. Državni odvjetnik je podnio odgovore na žalbe s prijedlogom da drugostupanjski sud odbije žalbe kao neosnovane.
7. U skladu s odredbom članka 474. stavak 1. ZKP, spis je, prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.
8. U skladu s odredbom članka 475. stavak 1. ZKP o sjednici drugostupanjskog vijeća izvješteni su optuženi BU, odvjetnici Davorin Zlatarek i Božidar Klepač te Županijski državni odvjetnik u Zagrebu, sjednici je pristupio odvjetnik Davorin Zlatarek, dok uredno pozvani optuženik, državni odvjetnik i odvjetnik Božidar Klepač nisu pristupili pa je vijeće odlučilo provesti sjednicu u njihovoj odsutnosti.
9. Žalba optuženog BU je osnovana.
10. U pravu je žalitelj kada tvrdi da se, za sada, ne može prihvatiti zaključak prvostupanjskog suda o stanju ubrojivosti optuženika tempore criminis, odnosno da je optuženik bio ubrojiv, a s obzirom na utvrđen stupanj alkoholiziranosti. Naime, iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu proizlazi da je optuženik alkotestiran 15. travnja 2023. u 17:26 te je utvrđena koncentracija alkohola od 2.09 g/kg apsolutnog alkohola. Prema općepoznatim činjenicama, kod ove koncentracije alkohola osobe su u pijanom stanju, koje je primjetljivo, neusklađenih su pokreta, otežano govore i imaju velike i nagle oscilacije raspoloženja, što sigurno utječe na mogućnost shvaćanja značenja svojeg postupanja ili vladanja svojom voljom, odnosno ubrojivost.
11. Prvostupanjski sud nedvojbeno utvrđuje alkoholiziranost optuženika na osnovu provedenog alkotestiranja, neosnovano odbijajući provođenje toksikološkog vještačenja i po potrebi psihijatrijskog vještačenja, a kako bi se utvrdilo u kojoj mjeri je alkoholiziranost optuženika utjecala na svijest optuženika o obilježjima kaznenih djela koja je počinio i htio ili je bio siguran u njihovo ostvarenje, već zaključuje da je optuženik počinio terećeno kazneno djelo s izravnom namjerom, prethodno ne utvrdivši u kojoj mjeri je alkoholiziranost optuženika utjecala na odluku o počinjenju kaznenih djela.
12. Prvostupanjski sud neosnovano optuženikovu alkoholiziranost smatra nebitnom okolnošću ukazujući da se optuženik samoinicijativno doveo u alkoholizirano stanje zbog čega se ne može uvažavati njegova eventualna neubrojivost u inkriminiranom događaju. Pri tome prvostupanjski sud u potpunosti gubi iz vida odredbu članka 25. KZ/11. prema kojoj se ne smatra neubrojivim počinitelj koji se uporabom alkohola doveo u stanje u kojem nije mogao shvatiti značenje svojeg postupanja ili nije mogao vladati svojom voljom, ako je u vrijeme kad se dovodio u takvo stanje kazneno djelo što ga je počinio bilo obuhvaćeno njegovom namjerom ili je glede tog kaznenog djela kod njega postojao nehaj, a zakon propisuje kažnjivost i za taj oblik krivnje. Dakle, ako je prvostupanjski sud našao da je nebitna optuženikova alkoholiziranost, trebao je objasniti njegovu svijest u odnosu na terećeno kazneno djelo u trenutku dovođenja u stanje alkoholiziranosti, jer jedino ako je u tom trenutku imao svijest o djelu i htio njegovo počinjenje ili bio siguran u njegovo ostvarenje se ne može pozivati na alkoholiziranost. S tim u vezi za potpuno utvrđenje činjeničnog stanja bilo mu je potrebno toksikološko i daljnje psihijatrijsko vještačenje, a koja nisu provedena.
13. Nadalje, u pravu je žalitelj i kada tvrdi da tijekom postupka nije u potpunosti rasvijetljena dinamika predmetnog događaja. Naime, iz provedenih dokaza, prije svega iskaza sudionika događaja i iskaza svjedoka očevidaca, proizlazi da su tijekom očevida prometne nesreće djelatnici policije nad optuženikom primijenili sredstva prisile zbog remećenja javnog reda i mira. Koja točno su sredstva prisile primijenjena, kao i na koji način je optuženik zadobio tjelesnu ozljedu nosa nije utvrđeno, je li ju zadobio tijekom primjene sredstava prisile. Posljedično, prvostupanjski sud nije utvrdio je li nastanak tjelesne ozljede od utjecaja na obraćanje optuženika djelatnicima policije koji su prema njemu postupali, a što je odlučno za utvrđenje je li optuženik počinio kazneno djelo koje mu se stavljaju na teret.
14. S obzirom na izloženo, prvostupanjski sud će u ponovljenom postupku, ponovno izvesti sve već provedene dokaze radi utvrđivanja odlučnih činjenica, vodeći računa da utvrdi i one činjenice na koje je ukazao drugostupanjski sud, prvenstveno provesti toksikološko pa potom i psihijatrijsko vještačenje optuženika radi utvrđivanja njegove ubrojivosti tempore criminis, u potpunosti razjasniti tijek predmetnog događaja. Potom će savjesno ocijeniti svaki dokaz zasebno i u svezi s ostalim dokazima, izložit sve nesporne činjenice te određeno i potpuno navesti koje sporne činjenice i iz kojih razloga uzima dokazane ili nedokazane, cijeneći pri tome vjerodostojnost proturječnih dokaza, navodeći jasne i razumljive razloge o odlučnim činjenicama.
15. Slijedom navedenog, na temelju članka 483. stavak 1. ZKP odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu 2. rujna 2025.
PREDSJEDNICA VIJEĆA:
Koraljka Bumči
