Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Zadru

    Zadar, Borelli 9

    Poslovni broj: Kž-466/2025

    (Kov-428/2025)

    R E P U B L I K A  H R V A T S K A

    R J E Š E N J E

    Županijski sud u Zadru, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, i to Ive Lovrin, univ.spec.iur., kao predsjednice vijeća, te Ante Bačića, kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Danijele Zubčić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Ivane Balić, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika US, zbog kaznenog djela iz čl. 118. st. 2. u sv. st. 1. i čl. 235. st. 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24 – u daljnjem tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi okrivljenika US, podnesenoj putem braniteljice Irene Gulan Šimurina, odvjetnice iz Zadra, protiv rješenja Općinskog suda u Zadru posl. br. Kov-428/2025 od 31. srpnja 2025., na sjednici vijeća dana 1. rujna 2025.,

    r i j e š i o  j e

    Odbija se kao neosnovana žalba okrivljenika US.

    Obrazloženje

    1. Prvostupanjskim rješenjem Općinskog suda u Zadru posl. br. Kov-428/2025 od 31. srpnja 2025., na temelju čl. 351. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 - odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24 i 72/25 – u daljnjem tekstu: ZKP/08), odbijen je kao neosnovan prijedlog okrivljenika da se iz spisa izdvoje kao nezakoniti dokazi i to nalaz kombiniranog sudsko medicinskog vještačenja i prometnog vještačenja te nalaz psihijatrijskog vještačenja.

    2. Protiv tog rješenja žalbu je uložio okrivljenik US, putem braniteljice, s prijedlogom da se žalba usvoji, pobijano rješenje preinači na način da se prihvati prijedlog za izdvajanje nezakonitih dokaza.

    3. Žalba okrivljenika US nije osnovana.

    4. Ispitujući osporeno rješenje u skladu s čl. 494. st. 4. ZKP/08, ovo drugostupanjsko vijeće nije utvrdilo da ga je donijelo neovlašteno tijelo ili da postoji povreda odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. t. 11. ZKP/08.

    5. Iz prijedloga za izdvajanje nezakonitih dokaza, kojeg je okrivljenik podnio optužnom vijeću prvostupanjskog suda, slijedi da on drži da su kombinirano prometno i sudsko medicinsko vještačenje od 10. lipnja 2025. i psihijatrijsko vještačenje okrivljenika nezakoniti jer se u njima koristio iskaz okrivljenika od 6. svibnja 2025., prilikom davanja kojega on nije imao branitelja. Sam okrivljenik u svom prijedlogu ne navodi izrijekom, ali dalo bi se zaključiti da drži da su ti dokazi nezakoniti na temelju čl. 10. st. 2. t. 2. ZKP/08. Odnosno, da je okrivljeniku povrijeđeno pravo na obranu.

    6. Točno je da je psihijatrijskim vještačenjem okrivljenika utvrđeno da je okrivljenik u inkriminirano vrijeme bio neubrojiv. Shodno tome, on je na temelju čl. 66. st. 1. t. 1. ZKP/08 već kod prvog ispitivanja trebao imati branitelja. U pravu je prvostupanjski sud da tijelo kaznenog progona nije moglo znati u tom trenutku da je okrivljenik protupravna djela zakonskih obilježja predmetnih kaznenih djela počinio (o tome za sada postoji samo osnovana sumnja) u stanju neubrojivosti. Iz tog razloga njegov prvi iskaz nije nezakonit, međutim ne može se koristiti u kaznenom postupku. U nastavku postupka je stoga okrivljenik ponovno ispitan, u prisutnosti vještaka psihijatra i branitelja, te je taj iskaz u potpunosti zakonit.

    7. Međutim, prije nego što je okrivljenik ponovno ispitan, na zakonom predviđen način za osobe koje su djelo počinile u stanju neubrojivosti, provedeno je, uz psihijatrijsko vještačenje okrivljenika, i spomenuto kombinirano prometno sudsko medicinsko vještačenje. Točno je da su u tim vještačenjima korišteni dijelovi onog prvog iskaza okrivljenika, onog koji je dan prije nego što je utvrđeno da je inkriminirane prigode bio neubrojiv. Točno je da bi došlo do povrede okrivljenikovog prava na obranu ukoliko bi se njegov iskaz, onaj koji je dao bez branitelja, a po zakonu je morao imati branitelja, u tim vještačenjima upotrijebio na njegovu štetu. Međutim, to ovdje nije slučaj. Kad se analizira kombinira prometno sudsko medicinsko vještačenje razvidno je da su vještaci u potpunosti osporili okrivljenikovu varijantu događaja iz sporne obrane. Dakle, vještaci uopće nisu uzeli njegovu varijantu događaja kao nešto na čemu su utemeljili svoje stručno mišljenje. S obzirom da vještaci u tom vještačenju nisu utemeljili svoje stručno mišljenje na spornom iskazu okrivljenika time nisu povrijedili njegovo pravo na obranu. Time taj dokaz nije nezakonit na temelju čl. 10. st. 2. t. 2. ZKP/08. Do ove povrede, a samim time i do nezakonitosti tog vještačenja, došlo bi da je kojim slučajem sporni iskaz okrivljenika bio na njegovu štetu i uzet kao prihvatljiva varijanta događaja od strane vještaka i da je to za posljedicu imalo utemeljenje stručnog mišljenja vještaka na njemu. Što se tiče psihijatrijskog vještačenja razvidno je da su dijelovi iskaza okrivljenika korišteni isključivo u cilju utvrđivanja okrivljenikove ubrojivosti u inkriminirano vrijeme. Okrivljenik je po rezultatima tog vještačenja bio neubrojiv u inkriminirano vrijeme. Dakle, ni u njemu ništa nije upotrijebljeno na okrivljenikovu štetu.

    8. Posebno treba istaći da i bez obzira na predmetni slučaj citate iskaza pojedinih sudionika u postupku, intervjui i slične izjave, koje vještaci upotrebljavaju za davanje svog stručnog mišljenja, služe isključivo za to stručno mišljenje. Sud ih inače ne smije koristiti kao iskaze. Ono što sud smije koristiti jesu dokazi iz kojih je vještak citirao. Naravno, ukoliko se radi o zakonitim dokazima.

    9. Slijedom iznijetog žalba okrivljenika US, na temelju čl. 494. st. 3. t. 2. ZKP/08, odbijena je kao neosnovana.

    Zadar, 1. rujna 2025.

    Predsjednica vijeća

    Iva Lovrin, univ.spec.iur

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.