Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Međimurska 26D

Poslovni broj: Kž-680/2024-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Varaždinu, u vijeću sastavljenom od sudaca Rajka Kipkea, predsjednika vijeća, te Tomislava Brđanovića i Igora Pavlica, članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Vesne Štefulj, u kaznenom predmetu protiv optužene DF, zbog kaznenog djela iz čl. 139. st. 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. i 101/17., dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi privatnog tužitelja OF protiv presude Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj K-779/2019-38 od 4. srpnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 2. rujna 2025.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba privatnog tužitelja, ukida se pobijana presuda i predmet upućuje sudu prvog stupnja na ponovno suđenje i odluku.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom suda prvoga stupnja na temelju 453. toč. 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – Odluka USRH, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 130/20., 80/22. i 36/24., – dalje: ZKP/08-24) optužena DF oslobođena je optužbe za kazneno djelo protiv osobne slobode, prijetnjom iz čl. 139. st. 1. KZ/11.

1.1. Na temelju čl. 149. st. 3. ZKP/08-24 privatni tužitelj je obvezan na plaćanje troškova kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. do 7. ZKP/08-24 i to u paušalnoj svoti od 200,00 eura, nužnih izdataka optuženice i nužni izdataka i nagrade branitelja, o čemu će sud donijeti posebno rješenja.

2. Protiv te presude žalbu je podnio privatni tužitelj po opunomoćenici Petri Vuksanović, odvjetnici zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da županijski sud pobijanu presudu preinači „na način da se okrivljenik osudi“ te podredno da se ista ukine i predmet vrati na ponovni postupak.

3. Optuženica niti njezin branitelj nisu odgovorili na žalbu privatnog tužitelja.

4. Privatni tužitelj nije zatražio obavijest o drugostupanjskoj sjednici.

5. Žalitelj ističe postojanje bitne povrede odredaba kaznenog postupka, ali postojanje iste povezuje s pogrešno utvrđenim činjeničnim stanjem, pa se stvarno žali samo zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Iako je točan navod žalitelja o postojanju proturječja između izreke i obrazloženja u pogledu odluke o troškovima postupka, to proturječje je očita posljedica pogreške u pisanju, koja ipak ne dovodi do toga da se pobijana presuda ne može ispitati. Ispitujući, stoga, pobijanu presudu povodom žalbe privatnog tužitelja, po službenoj dužnosti, u smislu čl. 476. st. 1. toč. 1. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj: 152/2008., 76/2009., 80/2011., 121/2011. – pročišćeni tekst, 91/2012. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/2012., 56/2013., 145/2013., 152/2014., 70/2017., 126/2019., 80/2022., 36/2024. i 72/2025., dalje: ZKP/08), ovaj sud drugog stupnja nije utvrdio postojanje koje od povreda iz navedene odredbe.

6. U pravu je žalitelj kada presudu suda prvog stupnja pobija zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja dovodeći u sumnju pravilnost ocjene vjerodostojnosti proturječnih dokaza u pobijanoj presudi.

6.1. Ispravno, za sada, žalitelj ukazuje na sadržaj snimke video nadzora, čiji sadržaj prvostupanjski sud citira, ali ga ne dovodi u vezu sa sadržajem iskaza privatnog tužitelja, obranom optuženice i iskazima ostalih svjedoka, čime žalitelj dovodi u sumnju pravilnost činjeničnih utvrđenja prvostupanjskog suda zasnovanih na ocjeni vjerodostojnosti iskaza. Naime, prvostupanjski sud označava kako se na snimci vidi da optuženica omata lanac oko ruke privatnog tužitelja, koja radnja je opisana u činjeničnom opisu, nadalje, označava da je na snimci vidljivo da je optuženica u nekoliko navrata u interakciji i razgovoru s privatnim tužiteljem, ali ipak ocjenjuje iskaz privatnog tužitelja nevjerodostojnim, ali isključivo pozivom na ocjenu vjerodostojnosti iskaza svjedoka UF, kojeg ocjenjuje jedinim objektivnim svjedokom. Snimka video nadzora prikazuje tijek događaja, ukazuje da su postojale povišene tenzije, da su svi sudionici događaja međusobno komunicirali, svemu je povod bila radnja uklanjanja vrata koja je postavio otac privatnog tužitelja, a s kojom radnjom i zatvaranjem prolaza vratima nisu bili suglasni optuženica i svjedoci ĐF i IF. Ovakvu dinamiku događaja sa snimke prvostupanjski sud ne cijeni u kontekstu iskaza svjedoka i obrane optuženice, iako ta dinamika ukazuje na postojanje sukoba, što bi životno i logično trebalo ukazivati na sasvim određene zaključke. Nadalje, ako se samo malo kritičnije promotri iskaz svjedoka UF, isti je iskazao kako je bio udaljen 10-ak metara od mjesta gdje su se nalazile stranke i drugi svjedoci i kako nije čuo da bi netko nekome prijetio, što nije istoznačnica sa zaključkom suda da je svjedok iskazao da optuženica nije prijetila privatnom tužitelju. Pravilnost zaključaka prvostupanjskog suda o ocjeni vjerodostojnosti iskaza optuženice i svjedoka, odnosno o nevjerodostojnosti iskaza privatnog tužitelja i svjedoka ukazuju se, za sada, dovedenim u sumnju sasvim određenim žalbenim razlozima koji se pozivaju na sadržaj izvedenih dokaza i potrebu kritičnije procjene čitave dokazne građe. Zbog toga je osnovana žalba privatnog tužitelja po osnovi pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.

7. Primjenom odredbe čl. 487. st. 3. ZKP/08 u ponovljenom će suđenju sud prvog stupnja izvesti sve već do sada izvedene dokaze, ali i druge dokaze za koje se ukaže potreba, vodeći računa o razlozima ove odluke i izloženoj analizi nedostataka u utvrđivanju činjeničnog stanja i ocjeni dokaza, koji upućuju na potrebu ponovnog ispitivanja svih već ispitanih svjedoka i stavljanja svih iskaza u kontekst snimke video nadzora, kako je to ukazano ovim rješenjem, nakon čega će iste prvostupanjski sud pravilno ocijeniti primjenom odredbe čl. 459. st. 5. ZKP/08 te donijeti novu odluku.

8. Slijedom svega navedenoga, valjalo je ukinuti pobijanu presudu primjenom čl. 483. st. 1. ZKP/08 i predmet uputiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje i odluku.

U Varaždinu 2. rujna 2025.

Predsjednik vijeća

Rajko Kipke