Republika Hrvatska
Županijski sud u Vukovaru
Vukovar, Županijska 33
Broj: Kž-180/2025-6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Vukovaru kao drugostupanjski sud u vijeću sastavljenom od sudaca Klaudije Grubišić kao predsjednika vijeća, Anice Filipović i Gorana Miličević kao članova vijeća uz sudjelovanje zapisničarke Martine Pastor u kaznenom predmetu protiv okrivljenika SA zbog kaznenog djela iz članka 241. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11 , 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18 i 126/19 – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi okrivljenika podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Karlovcu broj K-138/2020-23 od 14. ožujka 2025., na javnoj sjednici vijeća održanoj dana 2. rujna 2025.
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba okrivljenika SA i potvrđuje se prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Presudom Općinskog suda u Karlovcu od 14. ožujka 2025. nakon što je temeljem odredbe članka 544. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/11 – Odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22 i 36/24 – dalje u tekstu ZKP/08) kazneni nalog istog suda broj K-138/2020-2 od 17. travnja 2020. stavljen izvan snage i okrivljenik DA proglašen je krivim zbog počinjenja protiv imovine – povredom tuđih prava - označeno u članku 241. stavku 1. i 2. KZ/11. te je okrivljenik temeljem odredbe članka 241. stavak 2. KZ/11. osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci, a na temelju članka 56. KZ/11. izrečena je uvjetna osuda na način da se kazna zatvora na koju je osuđen neće izvršiti ukoliko okrivljenik u roku od 2 (dvije) godine ne počini novo kazneno djelo
1.3. Na temelju članka 148. stavka 1. ZKP/08 okrivljenik DA dužan nadoknaditi troškove kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 6. ZKP/08 u paušalnom iznosu od 100,00 eura.
2. Protiv navedene presude žali se okrivljenik DA putem branitelja zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede kaznenog zakona i odluke o kazni s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak, odnosno da se pobijana presuda preinači na način da se prihvati žalba i oslobodi ga se optužbe.
3. Odgovor na žalbu podnijelo je Općinsko državno odvjetništvo u Karlovcu navodeći u bitnom da je suprotno žalbenim navodima okrivljenika, prvostupanjski sud obrazložio sve dokaze na temelju kojih je izveo nedvojben zaključak o krivnji za terećeno kazneno djelo slijedom čega predlažu odbijanje žalbe kao neosnovane.
4. Prije sjednice vijeća sukladno odredbi članka 474. stavak 1. ZKP/08. predmet je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Vukovaru koji su spis vratili bez očitovanja o osnovanosti žalbe.
5. Sukladno članku 475. stavak 2. ZKP/08. o sjednici vijeća uredno su izviješteni Županijsko državno odvjetništvo u Vukovaru i branitelj okrivljenika HA i okrivljenik DA, a javna sjednica održana je u odsutnosti uredno obaviještenih stranaka.
6. Žalba nije osnovana.
7. Bitnu povredu odredaba kaznenog postupka okrivljenik samo paušalno obrazlaže navodeći da odluka ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama, no, iz sadržaja žalbe proizilazi da se svi žalbeni razlozi zapravo odnose na žalbenu osnovu pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pa tako okrivljenik u bitnom ističe da predmetne nekretnine nije prodao kako bi spr iječio namirenje Carinske uprave, a da je prvostupanjski sud iskaze svjedoka ŠA i JA pogrešno protumačio.
7.1. Ističe da Carinska uprava dana 12. travnja 2019. na predmetnim nekretninama nije imala upisano založno pravo iz čega je vidljivo da je pokrenula ovršni postupak na njegovim novčanim sredstvima, a ne na predmetnim nekretninama na kojima nije niti postojala zabilježba radi osiguranja potraživanja, odnosno Carinska uprava nije imala pravo namirenja iz nekretnina, s tim da je prije izdavanja rješenja o ovrsi na istim nekretninama izvršena zabilježba spora povodom tužbe S i MA.
8. Okrivljenik u žalbi ističe i da prvostupanjski presudu pobija zbog povrede kaznenog zakona navodeći da nije počinio kazneno djelo iz članka 241. KZ/11 za koje je proglašen krivim, ali se i ovi navodi žalbe odnose na pogrešno utvrđeno činjenično stanje. Slijedom navedenog, ovaj drugostupanjski sud pobijanu presudu ispitao je po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 476. stavak 1. točka 1. i 2. ZKP/08 ali nije našao da bi bile počinjene povrede zakona koje sadrži navedena odredba tako da je stav ovog suda da se okrivljenik neosnovano žali zbog žalbenih osnova bitne povrede odredaba kaznenog postupka i povrede kaznenog zakona.
9. Vezano za žalbenu osnovu pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja vidljivo je da okrivljenik činjenično stanje u ovom postupku analizira na način suprotan od onog kako ga je analizirao prvostupanjski sud, ističući da u trenutku prodaje nekretnina carinska uprava nije imala pravo namiriti se iz istih sukladno odredbama ovršnog zakona a što je pretpostavka za počinjenje predmetnog kaznenog djela.
9.1. No, prvostupanjski sud uvidom u materijalne dokaze nesporno je utvrdio da je Carinska uprava Područni ured Zagreb imala potraživanja u odnosu na okrivljenika zbog čega je doneseno rješenje o ovrsi pljenidbom i prijenosom novčanih sredstava. također, carinska uprava utvrdila je dug okrivljenika kao jamca platca koji je i zaprimio navedena rješenja carinske uprave te je primitkom rješenja saznao i bio svjestan da se protiv njega vodi ovršni postupak.
9.2. Nadalje je nesporno utvrđeno da je nakon primitka rješenja Carinske uprave u kojem je bio upozoren da će u slučaju neplaćanja obveza biti naplaćena u ovršnom postupku, predmetne nekretnine otuđio odnosno prodao prijatelju ZA iz čega je vidljiva njegova namjera, odnosno pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da je predmetne nekretnine prodao isključivo s ciljem kako bi spriječio odnosno osujetio namirenje ministarstva financija, odnosno Carinske uprave. dakle, okrivljenik je bio svjestan da je protiv njega u tijeku ovršni postupak pa je kritične zgode postupao s ciljem da osujeti namirenje vjerovnika na način da je istre nekretnine prodao prijatelju ZA pa nije osnovana žalba okrivljenika zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Dakle, pravilnom analizom svih personalnih i materijalnih dokaza prvostupanjski sud izveo je pravilna zaključak da je okrivljenik svojim ponašanjem u cijelosti ispunio sve subjektivne i objektivne elemente kaznenog djela za koje se tereti budući iz provedenih dokaza proizilazi da je predmetni kupoprodajni ugovor sklopio s a ciljem kako se Republika Hrvatska, Carinska uprava ne bi mogla naplatiti u ovršnom postupku prodajom njegovih nekretnina, čega je bio svjestan.
10. Okrivljenik se žali i zbog odluke o kazni koju žalbenu osnovu ne obrazlaže, a kako žalba zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja podnesena u korist okrivljenika sukladno članku 478. ZKP/08. u sebi sadrži i žalbu zbog odluke o kazni, sud je preispitao i kaznu na koju je okrivljenik osuđen.
11. Prvostupanjski sud je prilikom odluke o kazni olakotnim na strani okrivljenika cijenio da je neosuđivana osoba kao i protek vremena od počinjenja djela, dok posebno otegotnih okolnosti nije pronašao. Prilikom izbora vrste i mjere kaznenopravne sankcije, sud mora uzeti u obzir okolnosti koje utječu da kazna bude lakša ili teža za počinitelja, a osobito stupanj krivnje i pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, jačinu ugrožavanja zaštićenog dobra, okolnosti pod kojima je djelo počinio kao i usklađenog njegovog ponašanja s normama pozitivnog pravnog poretka, kako prije tako i nakon počinjenog djela pa je tako prvostupanjski sud okrivljenika za predmetno kazneno djelo osudio na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci uz izricanje uvjetne osude s rokom kušnje u trajanju od dvije godine smatrajući da će se takvom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja.
12. Stav je i ovog drugostupanjskog suda da će se kaznom na koju je prvostupanjski sud osudio okrivljenika uz izricanje uvjetne osude u trajanju od 2 (dvije) godine u dovoljnoj mjeri izraziti društvena osuda zbog počinjenog kaznenog djela, ojačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, te utjecati na okrivljenika i na druge građane da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja jer je okrivljenik neosuđivan osoba i može se očekivati da i bez izvršenja kazne zatvora ubuduće neće činiti kaznena djela.
13. Povodom žalbe okrivljenika prvostupanjska presuda ispitana je u smis lu odredbe članka 476. stavak 1. točka 1. i 2. ZKP/08 te nije utvrđena da je počinjena povreda materijalnopravne ili procesnopravne prirode na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti slijedom čega je temeljem odredbe članka 482. ZKP/08 odlučeno kao u izreci.
Vukovar, 2. rujna 2025.
predsjednik vijeća
Klaudija Grubišić