Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Zk-64/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu tog suda Sandri Artuković Kunšt univ.spec.iur., u zemljišnoknjižnom predmetu predlagateljice LĐ OIB: [osobni identifikacijski broj] [adresa], zastupane po punomoćnici Hermini Baraković, odvjetnici u Rijeci, i protustranke Općine Punat OIB:59398328383, Punat, Novi put 2, radi pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe u Krku poslovni broj Z-13284/2024 od 4. veljače 2025., dana 2. rujna 2025.,

r i j e š i o  j e

I Odbija se žalba predlagateljice kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe u Krku poslovni broj Z-13284/2024 od 4. veljače 2025.

II Odbija se zahtjev predlagateljice za naknadu troška sastava žalbe.

III Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Krk provesti brisanje zabilježbe žalbe upisane pod brojem Z-2728/2025 od 16. veljače 2025. u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja posl. br. Z-13284/2024 od 4. veljače 2025. odbijen je prijedlog predlagateljice za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka glede zk.č.br. [katastarska čestica] i zk.č.br. [katastarska čestica] iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uz nalog zabilježbe odbijenog prijedloga koji će se po pravomoćnosti brisati.

2. Protiv navedenog rješenja žali se predlagateljica pozivom na sve zakonom predviđene žalbene razloge. Predlaže povodom žalbe preinačiti osporeno rješenje i dopustiti pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka a podredno ga ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupka. Traži i naknadu troška sastava žalbe.

3. Žalba je neosnovana.

4. Za razliku od žalbenih navoda, u odluci suda prvog stupnja nije ostvarena bitna povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11 u vezi čl. 381. Zakona o parničnom postupku ("Službeni list SFRJ" br. 4/1977, 36/1977, 36/1980, 6/1980, 69/1982, 43/1982, 58/1984, 74/1987, 57/1989, 20/1990, 27/1990, 35/1991 i "Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje ZPP) koji se zakon primjenjuje temeljem odredbe čl. 99. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" br. 63/19, 128/22, 155/23 i 127/24, dalje: ZZK) jer rješenje suda prvog stupnja ima jasne i dostatne razloge o odlučnim činjenicama koji nisu u proturječnosti s izrekom i ne postoje drugi nedostaci zbog kojih pravilnost pobijane odluke ne bi bilo moguće ispitati. Ujedno se u prvostupanjskom rješenju i u postupku koji mu je prethodio ne uočavaju bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2, 4, 8, 9, 13 i 14 ZPP na koje ovaj sud kao sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP.

5. Osporeno se rješenje, kojim je odbijen prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka radi upisa prava vlasništva predlagateljice u zk. ul. br. [broj ZK uloška] na zk.č.br. [katastarska čestica] i zk.č.br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], temelji na pravilnom zaključku suda prvog stupnja kako predlagateljica nije priložila isprave iz kojih bi bilo moguće utvrditi vjerojatnost da joj to pravo pripada, dakle nije učinila vjerojatnim svoje pravo vlasništva koje u njenu korist nije uknjiženo a zbog čega predlaže ispravak zemljišnoknjižnog upisa u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u pojedinačnom ispravnom postupku, što je propisano odredbama čl. 208. st. 3. i čl. 209. st. 4. ZZK.

6. Pravilno je prvostupanjski sud utvrdio izostanak pretpostavki za primjenu čl. 208. st. 1. i 3. ZZK, obzirom da iz priloženog prijepisa posjedovnog lista Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Rijeka, Odjela za katastar nekretnina Krk br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] slijedi da su predmetne nekretnine u posjedu treće osobe, LĐC. Polazeći od načela Nemo plus iuris ad alium transfere potest quam ipse habet, predlagateljica se neutemeljeno poziva na vjerojatnost stjecanja prava vlasništva temeljem (imperfektnog) Darovnog ugovora od 21. siječnja 1969., u okolnostima u kojima ne dokazuje vlasništvo darovateljice kao knjižne prednice.

7. Ujedno je prvostupanjski sud pravilno utvrdio kako nisu priložene one isprave iz kojih bi proizlazila vjerojatnost ispunjenja zakonom propisanih pretpostavki stjecanja prava vlasništva predmetne nekretnine dosjelošću iz čl. 18. st. 1. i 2. u vezi čl. 159. st. 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00. 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 153/09, 143/12 i 152/14, dalje ZV).

8. Ispitujući pobijano prvostupanjsko rješenje povodom žalbe prvenstveno valja reći da je slijedom mjerodavnih odredbi čl. 208. st. 3. i čl. 209. st. 4. ZZK zemljišnoknjižni sud ovlašten ocijeniti proizlazi li iz dostavljenih isprava vjerojatnim da predlagateljici pripada knjižno pravo koje u njenu korist nije uknjiženo a zbog kojeg bi upisa trebalo ispraviti postojeće zemljišnoknjižno stanje u pojedinačnom ispravnom postupku.

9. Kad je uvjerenje suda o relevantnoj činjenici takvo da isključuje svaku razumnu sumnju u njegovu pravilnost i istinitost, smatra se da je određena tvrdnja dokazana odnosno da postoji izvjesnost o njenom sadržaju i postojanju. U određenim slučajevima, kao što je to kod odlučivanja o opravdanosti prijedloga za provođenje pojedinačnog ispravnog postupka, sudu je dano ovlaštenje reducirati svoje uvjerenje sa stupnja izvjesnosti na stupanj vjerojatnosti. Vjerojatnost je slabiji stupanj uvjerenja o postojanju određene činjenice od izvjesnosti o njenom postojanju. Ona dopušta već i samo utvrđenje mogućnosti da se takvo uvjerenje poklapa sa stvarnošću. O vjerojatnosti postojanja određene činjenice zaključuje sud na temelju prosudbe o tome je li za postojanje određene činjenice pruženo više argumenata od onih koji bi ukazivali suprotno odnosno da je veća mogućnost da određena činjenica postoji od mogućnosti da ona ne postoji.

10. Budući da je prvostupanjski sud sadržaj priloženih isprava ispitao i ocijenio pojedinačno i u njihovoj ukupnosti u smislu čl. 209. st. 4. ZZK i odgovarajućom primjenom čl. 8. ZZP te u obrazloženju pobijanog rješenja izložio jasne razloge po kojima je manje vjerojatno da slijedom tih isprava predlagateljci pripada neuknjiženo knjižno pravo, suprotni se žalbeni razlozi otklanjaju kao neosnovani.

11. Na zakonitost i pravilnost prvostupanjske odluke ne utječe žalbeno pozivanje na pojedine izdvojene dijelove sudskih odluka Županijskog suda u Varaždinu Gž Zk- 812/2021-2, Gž Zk-545/2018-2, Gž Zk-67/2018, Gž Zk-349/2017, Gž Zk-590/16 i Gž Zk-401/2018-2 u činjenično i pravno neusporedivim slučajevima, jer odluka o pravilnoj primjeni čl. 208. st. 3. i čl. 209. st. 4. ZZK ovisi o okolnostima svakog konkretnog slučaja.

12. Slijedom navedenog i primjenom čl. 149. st. 3. ZZK odlučeno je kao u stavku I i III izreke, s nalogom za brisanje zabilježbe žalbe povodom koje je odlučeno ovim rješenjem tako da predmetna žalba više ne stvara pravni učinak.

13. Obzirom na odredbu čl. 99. st. 3. ZZK kojom je propisano da u zemljišnoknjižnim postupcima svaka stranka snosi svoje troškove, o zahtjevu predlagateljice za naknadu troška sastava žalbe odlučeno je kao u stavku II izreke.

U Zagrebu 2. rujna 2025.

S u d a c:

Sandra Artuković Kunšt univ.spec.iur.