Republika Hrvatska

Županijski sud u Dubrovniku

Dubrovnik

Poslovni broj: Kž-45/2025

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda Domagoja Raguža, kao predsjednika vijeća, te Pera Miloglava i Marte Jelić kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Kristine Rilović, u kaznenom predmetu protiv optuženika AC, zbog kaznenog djela iz članka 228. stavak 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15 i 101/17, dalje: KZ/11), odlučujući o žalbi Općinskog državnog odvjetništva u Zlataru, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Zlataru pod poslovnim brojem K-343/2020-90, od 10. prosinca 2024., u sjednici vijeća održanoj 02. rujna 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba državnog odvjetnika, te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Uvodno označenom presudom prvostupanjskog suda optuženik AC, na temelju članka 453. točka 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj: 152/08, 76/09, 80/11, 91/11,– odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22 i 36/24; dalje: ZKP/08), oslobođen je optužbe da bi počinio kazneno djelo krađe iz članka 228. stavak 1. KZ/11.

Na temelju članka 149. stavka 1. ZKP/08 odlučeno je da troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 5. ZKP/08, trošak kaznenog postupka te nužni izdaci optuženika kao i nagrada i nužni izdaci njegovog branitelja padaju na teret državnog proračuna.

2. Protiv te presude žalbu je podnijelo Općinsko državno odvjetništvo u Zlataru, zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet uputi prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

3. Odgovore na žalbu podnijeli su optuženik AC, osobno te putem svoga branitelja Josipa Čičeka, odvjetnika u Zagrebu, s prijedlozima da se žalba državnog odvjetnika odbije kao neosnovana te potvrdi prvostupanjska presuda.

4. Spis je, sukladno odredbi članka 474. stavka 1. ZKP/08, prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Dubrovniku.

5. Žalba državnog odvjetnika nije osnovana.

6. Pobijajući utvrđeno činjenično stanje, državni odvjetnik ističe, u bitnome, da je prvostupanjski sud, temeljem rezultata provedenog dokaznog postupka, pogrešno zaključio da nije dokazano da je optuženik počinio kazneno djelo koje mu se stavlja na teret. Navodi se da prvostupanjski sud ispušta iz vida da se obrana optuženika i iskaz svjedokinje EC ne poklapaju, budući optuženik navodi da je on među, koju mu je prethodno pokazala EC, pomoću mjernog uređaja provjerio, i da je ona u među bila sigurna, dok ista navodi da mu je pokazala samo jednu među, a da je drugu optuženik odmjerio sam pomoću mjernog uređaja, tako da, suprotno stavu prvostupanjskog suda, u konkretnim okolnostima optuženik nije poduzeo nikakve mjere kako bi bio siguran na čijem posjedu ruši stabla.

7. Suprotno takvim navodima žalbe, ovaj drugostupanjski sud ocjenjuje da je sud prvog suda, u zakonito provedenom kaznenom postupku, sve činjenice potpuno i pravilno utvrdio, te je osnovano optuženika AC oslobodio optužbe budući nije nedvojbeno utvrđeno da je isti počinio kazneno djelo za koje je optužen, a u kojem slučaju je jedino moguće, prema odredbi članka 455. stavka 1. ZKP/08, izreći osuđujuću presudu.

8. Naime, u obrazloženju pobijane presude ističe se da se optuženiku stavlja na teret da je posjekao 11 stabala hrasta na nekretnini oznake broj 1686/8 k. o. [katastarska općina], koja je upisana u posjedovni list 2164 k. o. [katastarska općina], kao posjed oštećenika, dok je geodetskim vještačenjem nekretnina sporne sječe identificirana kao nekretnina oznake katastarske čestice broj [katastarska čestica], šuma [adresa], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao samovlasništvo EC.

9. Isto tako, prvostupanjski sud u obrazloženju svoje presude analizira i osnovano zaključuje, dajući valjanu ocjenu vjerodostojnosti svih izvedenih dokaza, da je obrana optuženika AC u bitnome potvrđena iskazom svjedoka UC, kao i da je geodetsko vještačenje pokazalo da međe koje je oštećenik pokazao ne odgovaraju međama prema katastarskim podacima, dok je, i prema iskazu svjedokinje EC, optuženik, nakon što mu je ista sa sigurnošću pokazala jednu među, drugu odmjerio pomoću mjernog uređaja, odnosno, kako se pokazalo, aplikacije na mobitelu, tako da se, a imajući u vidu i sva ostala utvrđenja iz pobijane presude, ne može izvesti zaključak da bi optuženik AC u konkretnom slučaju postupao s namjerom, odnosno u nakani pribavljanja tuđe stvari, kako mu je to optužnicom stavljeno na teret.

10. Takva argumentacija prvostupanjskog suda prihvatljiva je i za ovaj žalbeni sud, a državni odvjetnik u navodima svoje žalbe ove zaključke nije doveo s uspjehom u sumnju.

11. Iz svih naprijed navedenih razloga, kako žalba državnog odvjetnika nije osnovana, a ispitivanjem pobijane presude prvostupanjskog suda po službenoj dužnosti nije nađeno da bi bila ostvarena bilo koja od povreda predviđenih u članku 476. stavak 1. ZKP/08, na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, to je žalbu, na temelju odredbe članka 482. ZKP/08, trebalo odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

U Dubrovniku 02. rujna 2025.

Predsjednik vijeća

Domagoj Raguž