Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-3876/2025

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja: Katice Lučić kao predsjednice vijeća te Ivane Bosnić-Kovačić i Jasne Momirović kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Vorel Mikša kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika TČ, radi prekršaja iz čl. 998. st. 3. Pomorskog zakonika (Narodne novine broj: 181/04., 76/07., 146/08., 61/11., 56/13., 26/15., 17/19.), rješavajući o žalbi tužitelja Lučke kapetanije Zadar, ispostava Starigrad Paklenica, podnijetoj protiv rješenja Lučke Kapetanije Zadar klasa: PR/I-342-40/22-03/100, urbroj: 530-04-7-2-25-3 od 26. ožujka 2025., na sjednici vijeća održanoj 29. travnja 2025. i 2. rujna 2025.,

r i j e š i o j e:

Prihvaćanjem žalbe ovlaštenog tužitelja Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Lučke kapetanije Zadar, Ispostave Starigrad Paklenica, pobijano rješenje se ukida te se predmet vraća prvostupanjskom tijelu na ponovno odlučivanje.

Obrazloženje

1. Uvodno citiranim rješenjem Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Lučke kapetanije Zadar, na temelju odredbe čl. 161. st. 4. Prekršajnog zakona, odbačen je optužni prijedlog protiv okrivljenika TČ, zbog prekršaja iz čl. 998. st. 3. Pomorskog zakonika, činjenično opisanog u izreci pobijanog rješenja, te je odlučeno da trošak prekršajnog postupka pada na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog tijela.

2. U obrazloženju pobijanog rješenja prvostupanjsko tijelo u bitnome navodi kako se u konkretnom slučaju radi o prekršaju blanketne naravi jer se prekršajna odgovornost veže uz povredu blanketne norme koja čini biće prekršajnog djela, pa je nužno da u činjeničnom opisu prekršaja u optužnom aktu, ista bude jasno navedena što je međutim, izostalo, slijedom čega se okrivljenika optužuje za djelo koje po optuženju nije prekršaj.

3. Protiv prvostupanjskog rješenja ovlašteni tužitelj je pravodobno podnio žalbu u kojoj predlaže ukidanje pobijanog rješenja, u bitnome navodeći kako, suprotno zaključku prvostupanjskog tijela, iz činjeničnog opisa djela navedenog u optužnom prijedlogu jasno proizlaze bitna obilježja prekršaja iz čl. 998. st. 3. Pomorskog zakonika.

4. Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.

5. Žalba je osnovana.

6. Odlučujući o žalbi ovlaštenog tužitelja te ispitujući pobijano rješenje u smislu odredbe čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.), Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske utvrdio je da je izreka pobijanog rješenja proturječna razlozima koji se u rješenju navode, čime je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka navedena i opisana u čl. 195. st. 1. toč. 11. Prekršajnog zakona.

7. Prema odredbi čl. 195. st. 1. toč. 11. Prekršajnog zakona bitna povreda odredaba prekršajnog postupka počinjena je ako je izreka presude nerazumljiva, proturječna sama sebi ili razlozima presude, ili ako presuda nema uopće razloga ili u njoj nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama ili su ti razlozi potpuno nejasni ili u znatnoj mjeri proturječni, ili ako o odlučnim činjenicama postoji znatna proturječnost između onoga što se navodi u razlozima presude o sadržaju tih isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

8. U predmetnom je slučaju prvostupanjsko tijelo u izreci pobijane odluke odbacilo optužni prijedlog temeljem čl. 161. st. 4. Prekršajnog zakona, dok u obrazloženju rješenja navodi razloge koji se odnose na zakonske pretpostavke za obustavu prekršajnog postupka sukladno odredbi čl. 190. st. 2. Prekršajnog zakona.

9. Naime, odredbom čl. 161. st. 4. Prekršajnog zakona, koja se temeljem odredbe čl. 187. istog Zakona primjenjuje i na tijela državne uprave koja vode prekršajni postupak, propisano je da ako u optužnom prijedlogu nedostaju podaci iz čl. 160. st. 2. ovoga Zakona bez kojih nije moguće voditi postupak ili su podaci pogrešni, sud će pozvati tužitelja da nadopuni ili ispravi optužni prijedlog u roku od 8 dana. Ako tužitelj to ne učini, sud će rješenjem odbaciti optužni prijedlog. Nadalje, odredbom čl. 190. st. 2. Prekršajnog zakona, propisano je da tijelo državne uprave u slučajevima iz čl. 181. i 182. ovoga Zakona, obustavlja prekršajni postupak protiv okrivljenika, dok je odredbom čl. 182. toč. 1. Prekršajnog zakona propisano oslobađanje okrivljenika od optužbe ako djelo za koje se optužuje po propisu nije prekršaj.

10. Iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da je prvostupanjsko tijelo utvrdilo da se okrivljenika optužuje za djelo koje po činjeničnom opisu djela sadržanom u optužnom prijedlogu nije prekršaj, a što predstavlja osnovu za obustavu prekršajnog postupka protiv okrivljenika temeljem čl. 190. st. 2. istog Zakona, čime je takvo obrazloženje kontradiktorno izreci rješenja kojom je optužni prijedlog protiv okrivljenika odbačen temeljem čl. 161. st. 4. Prekršajnog zakona.

11. S obzirom da pobijano rješenje sadrži proturječnosti između izreke i razloga koji se navode u obrazloženju rješenja, to se prvostupanjsko rješenje ne može ispitati, čime je ostvarena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 11. Prekršajnog zakona.

12. Stoga je ovaj sud, prihvaćanjem žalbe tužitelja, ukinuo pobijano rješenje te je predmet vratio prvostupanjskom tijelu na ponovno odlučivanje u kojem će donijeti pravilnu i zakonitu te valjano obrazloženu odluku, vodeći računa o žalbenim navodima.

13. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

Zagreb, 2. rujna 2025.

Zapisničarka

Predsjednica vijeća

Ivana Vorel Mikša, v. r.

Katica Lučić, v. r.

Rješenje se dostavlja Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Lučkoj kapetaniji Zadar u 4 otpravaka: za spis, okrivljenik i tužitelja.