REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-5361/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Marine Paulić članice vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i Goranke Barać-Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja MAC-MOBILE d.o.o., OIB 49207706769, sa sjedištem u Trnovcu, Gospodarska 1, kojeg zastupa punomoćnik Nino Reskušić, odvjetnik u Zagrebu, Trg Maršala Tita 1, protiv 1. tuženika Grad Zagreb, OIB 61817894937, sa sjedištem u Zagrebu, Trg Stjepana Radića 1, kojeg zastupa punomoćnik Marko Ramljak, odvjetnik u Zagrebu, Prilaz Gjure Deželića 57 i 2. tuženika AUTOWILL d.o.o., OIB 12631083049, sa sjedištem u Vukovaru, Kudeljarska 5, kojeg zastupa punomoćnik Domagoj Šoljić, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Planinić, Šoljić i partneri d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Hebrangova 30, radi utvrđenja, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-2898/2024-2 od 3. rujna 2024., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-2260/2017 od 10. lipnja 2024., u sjednici održanoj 2. rujna 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije se odbija u dijelu koji se odnosi na naznačena pravna pitanje.
II. Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije se odbacuje u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-2898/2024-2 od 3. rujna 2024., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-2260/2017 od 10. lipnja 2024. Prijedlog je podnesen zbog pravnih pitanja za koja podnositelj navodi da su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu, kao i zbog povrede temeljnog ljudskog prava na pravično suđenje zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda na koje se tužitelj već pozivao u drugostupanjskom postupku.
2. Predlagatelj u prijedlogu za dopuštenje revizije, pozivom na odredbu članka 385.a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), naznačuje pravna pitanja koja glase:
"1. Priječi li okolnost da se zemljište prema važećem prostornom planu, konkretno Generalnom urbanističkom planu Grada Zagreba, nalazi dijelom u zoni mješovita–pretežno stambena namjena, dijelom u zoni IS–infrastruktura, to isto zemljište bude ujedno i cestovno zemljište iz članka 4. stavka 4. i članka 73. Zakona o cestama;
2. Je li sud neodređenim pozivanjem na propis kojega nije točno naveo, niti je naveo određene odredbe toga propisa, valjano obrazložio zaključak da je pravni posao (ugovor) u odnosu na koji se tužbenim zahtjevom ističe ništetnost i zaključkom da je taj pravni posao u skladu s tim neodređenim propisom, zbog čega presudu nije moguće ispitati, ostvario apsolutno bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 11. ZPP;
3. Je li u postupku pred drugostupanjskim sudom počinjena apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP, jer presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, ako je navod suda o sadržaju isprava, podneska i zapisnika o glavnoj raspravi u proturječju sa sadržajem tih isprava, podneska i zapisnika;
4. Je li u postupku pred drugostupanjskim sudom počinjena apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP, jer presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, ako drugostupanjska presuda ne sadrži ocjenu žalbenih navoda od odlučnog značaja;
5. Je li samim pozivanjem suda na utvrđenje prvostupanjskog suda i bez ocjene dokaza (isprava u spisu od značaja za ocjenu o pristranosti vještaka), u postupku pred drugostupanjskim sudom počinjena apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP, jer presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, ako drugostupanjska presuda ne sadrži ocjenu žalbenih navoda od odlučnog značaja;
6. Je li u postupku pred drugostupanjskim sudom počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 375. u vezi s člankom 354. stavak 2. točka 11. ZPP, jer se drugostupanjski sud nije uopće očitovao niti ocijenio dokazni prijedlog tužitelja, konkretno o predloženom novom kombiniranom arhitektonsko-prometnom vještačenju, pa je osporena presuda u suprotnosti s odlukama Vrhovnog suda RH broj Rev-x 855/2012-2, Rev-183/11-2, Rev-x 1174/11-2, Revd 576/2022 i Rev 1161/2022?"
3. Predlagatelj smatra da su naznačena pitanja važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kao i za razvoj prava kroz sudsku praksu. Kao razlog važnosti navodi da je riječ o pravnim pitanjima o kojima pobijana odluka proturječi shvaćanjima izraženim u odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske Rev-165/2021 od 1. veljače 2022., Rev-779/2021-2 od 21. rujna 2021., Rev-1029/2020 od 27. lipnja 2023., Rev-1161/2022 od 14. veljače 2023., Rev- 779/2021-2 od 21. rujna 2021. i dr.
4. Na prijedlog nije odgovoreno.
5. Postupajući u skladu s odredbama članka 385.a stavka 1. i članka 387. stavka 1. ZPP, revizijski sud ocjenjuje da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kao ni za razvoj prava kroz sudsku praksu te kao takva ne opravdavaju intervenciju najvišeg suda.
6. O odgovoru na prvo naznačeno pitanje ne ovisi odluka u predmetnom sporu, budući prema činjeničnim utvrđenjima nižestupanjskih sudova, koja predlagatelj problematizira, sporni dio predmetne nekretnine ne predstavlja cestovno zemljište, već isti predstavlja građevinsko zemljište mješovite namjene M1 koje se koristi kao parkiralište (dakle ne koristi se kao cestovno zemljište). Predlagatelj ovim pitanjem polazi od pogrešne pretpostavke da sporni dio predmetne nekretnine predstavlja cestovno zemljište odnosno da se isti koristi kao cestovno zemljište, dok iz činjeničnih utvrđenja nižestupanjskih sudova proizlazi kako u odnosu na isti nisu ispunjene pretpostavke propisane odredbama članaka 3., 4. i 73. Zakona o cestama ("Narodne novine" broj 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 114/22, 4/23, i 133/23 – dalje: ZC) kojima je pojmovno određeno što predstavlja cestovno zemljište te na koji se način, u koju svrhu i kako isto koristi.
6.1. Niti o odgovoru na drugo naznačeno pitanje ne ovisi odluka u predmetnom sporu, budući se prema utvrđenjima nižestupanjskih sudova u konkretnom slučaju ne radi o cestovnom zemljištu. Dakle, budući se ne radi o cestovnom zemljištu, za odluku u ovoj pravnoj stvari nije od važnosti eventualna valjanost izravnog ugovaranja korištenja cestovnog zemljišta. Povrh navedenog, predlagatelj i ovim pitanjem polazi od pogrešnih tvrdnji da drugostupanjski sud nije precizirao o kojem se propisu radi, budući je prethodno u obrazloženju drugostupanjske odluke cjelovito naveden naziv Pravilnika o korištenju cestovnog zemljišta i obavljanju pratećih djelatnosti na javnoj cesti ("Narodne novine" broj 78/14 i 43/20 – dalje: Pravilnik).
6.2. Isto tako, niti o odgovoru na treće, četvrto, peto i šesto naznačena pitanja, a kojima se predlagatelj poziva na nezakonitost postupanja drugostupanjskog suda, ne ovisi odluka u predmetnom sporu, budući je drugostupanjski sud u pobijanoj odluci, protivno navodima predlagatelja, obrazložio svoju ocjenu žalbenih navoda predlagatelja. Odluka drugostupanjskog suda također sadrži jasno i argumentirano obrazloženje u pogledu žalbenih navoda predlagatelja o pravilnosti činjenica utvrđenih na temelju provedenog građevinskog vještačenja, kao i u pogledu ocjene tvrdnji predlagatelja o postojanju razloga za izuzeće vještakinje Maje Petrović u konkretnom slučaju.
6.3. Slijedom navedenog, u odnosu na naznačena pitanja, prijedlog je tužitelja valjalo odbiti na temelju odredbe članka 389.b stavka 1. ZPP i riješiti kao u točki I. izreke ovog rješenja.
7. Nadalje, prema ocjeni revizijskog suda, tužitelj navodima iznesenim u prijedlogu za dopuštenje revizije nije učinio vjerojatnim ni da mu je tijekom prvostupanjskog i drugostupanjskog postupka povrijeđeno temeljno ljudsko pravo na pravično suđenje kao niti da mu je povrijeđeno ustavno pravo na jednakost svih pred zakonom i pred sudovima, u smislu odredbe članka 385.a stavka 2. ZPP. U svojim odlukama nižestupanjski sudovi su odgovorili na sve odlučne navode tužitelja, a odluke nižestupanjskih sudova su jasno i dostatno obrazložene. U tom smislu revizijski sud, suprotno navodima predlagatelja, ne nalazi elemente arbitrarnosti u donošenju pobijane presude upravo stoga što su sudovi ozbiljnim, razumnim i dostatnim razlozima opravdali ocjenu neosnovanosti tužbenog zahtjeva.
8. Stoga, kada podnositelj nije učinio vjerojatnim da mu je u postupku pred nižestupanjskim sudovima povrijeđeno pravo na pravično suđenje kao niti pravo na jednakost pred zakonom i pred sudovima, njegov je prijedlog u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih ljudskih prava valjalo odbaciti na temelju odredbe članka 389.a stavka 3. ZPP i riješiti kao u točki II. izreke ovog rješenja.
Zagreb, 2. rujna 2025.
Predsjednik vijeća
Ivan Vučemil
