REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev-425/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Marine Paulić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Darka Milkovića člana vijeća, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća i Goranke Barać- Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Bc Institut d.d., OIB: 81224333034, Rugvica, Dugoselska ulica 7, kojeg zastupa punomoćnica Nataša Owens, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Owens, Houška i Partneri d.o.o. iz Zagreba, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koju zastupa Općinsko građansko državno odvjetništvo u Zagrebu, Stalna služba u Sesvetama, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o reviziji tuženice protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1576/2023-2 od 11. srpnja 2023., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Sesvetama, Stalne službe u Dugom Selu poslovni broj P-187/2022-10 od 28. veljače 2023., u sjednici održanoj 2. rujna 2025.,
p r e s u d i o j e:
I. Prihvaća se revizija tuženice, preinačuje se točka I. alineja 2., točke 1., 2. i 3. te točka II. presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1576/2023-2 od 11. srpnja 2023. te se sudi:
Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuju se točke I. i II. presude Općinskog suda u Sesvetama, Stalne službe u Dugom Selu poslovni broj P-187/2022- 10 od 28. veljače 2023. u dijelu u kojem u odnosu na Republiku Hrvatsku je odbijen tužbeni zahtjev za utvrđenje da je tužitelj vlasnik nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], oranica ..., od 3378 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u neopredijeljenom dijelu.
II. Nalaže se tužitelju Bc Institut d.d. naknaditi tuženici Republici Hrvatskoj trošak revizije u iznosu od 225,00 eura u roku od 15 dana.
III. Zahtjev tužitelja za naknadu troškova odgovora na reviziju odbija se kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom pod točkom I. izreke odbijen je tužbeni zahtjev koji glasi:
„Utvrđuje se kako je tužitelj vlasnik nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], oranica ..., od 3378 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u cijelosti., pa je tužena Republika Hrvatska dužna izdati tužitelju tabularnu ispravu podobnu za uknjižbu tužiteljeva prava vlasništva na navedenoj nekretnini i to u roku od 15 (petnaest) dana, jer će u protivnom takvu ispravu zamijeniti ova presuda.“
Pod točkom II. izreke prvostupanjske presude naloženo je tužitelju naknaditi tuženici parnični trošak u iznosu od 1.264,99 eura/9.531,07 kuna u roku od 15 dana.
2. Drugostupanjskom presudom pod točkom I. izreke žalba tuženika djelomično je odbijena kao neosnovana, a djelomično je uvažena te je prvostupanjska presuda pod alinejom 1. potvrđena u dijelu u kojem je odbijen zahtjev kojim se traži utvrđenje da je tužitelj vlasnik u cijelosti do upisanog neopredijeljenog dijela za koji je upisana Republika Hrvatska te u dijelu u kojem je odbijen zahtjev za izdavanje tabularne isprave i u dijelu u kojem tužitelju nije priznat parnični trošak u iznosu 539,60 eura/4.065,63 kuna, a pod alinejom 2. je preinačena u ostalom dijelu tako da je pod točkom 1. alineje 2. utvrđeno da je tužitelj vlasnik nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], oranica ..., od 3378 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u neopredijeljenom dijelu, pod točkom 2. alineje 2. odbijen je zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška u iznosu 1.264,99 eura/9.531,07 kuna, a pod točkom 3. alineje 2. naloženo je tuženici naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu 1.938,99 eura/14609,37 kuna u roku od 15 dana. Pod točkom II. drugostupanjske presude tuženici je naloženo naknaditi tužitelju troškove žalbenog postupka u iznosu 339,48 eura/2.557,81 kuna u roku od 15 dana.
3. Rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Revd 3308/2023-2 od 5. prosinca 2023., tuženici je dopušteno podnošenje revizije protiv dijela presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1576/2023-2 od 11. srpnja 2023. u dijelu u kojem je preinačena presuda Općinskog suda u Sesvetama, Stalna služba u Dugom Selu, poslovni broj P-187/2022-10 od 28. veljače 2023., u odnosu na pravna pitanja:
Može li se steći pravo vlasništva temeljem dosjelosti na poljoprivrednom zemljištu koje nije bilo procijenjeno u vrijednost društvenog kapitala društva, s time da vrijeme posjedovanja počinje teći prije pretvorbe, a ističe nakon pretvorbe?
Je li je pošten posjed poljoprivrednog zemljišta koje društvo nije procijenilo u kapital društva prilikom pretvorbe kao kvaliteta posjeda potrebna za stjecanje prava vlasništva dosjelošću?
4. Postupajući po navedenom dopuštenju, protiv navedene presude tuženica je podnijela reviziju pozivom na odredbu čl. 382. Zakona o parničnom postupku u odnosu na pravna pitanja zbog kojih je dopuštena. Predlaže da ovaj sud preinači drugostupanjsku presudu u dijelu u kojem je preinačena prvostupanjska presuda tako da odbije tužbeni zahtjev, a podredno da pobijanu odluku ukine i predmet vrati drugostupanjskom sudu na ponovno suđenje sve uz zahtjev za naknadu troška revizije.
5. U odgovoru na reviziju tužitelj je osporio navode iz revizije te je predložio reviziju odbiti i naknaditi tužitelju trošak odgovora na reviziju.
6. Revizija je osnovana.
7. U skladu s odredbom čl. 391. st. 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) revizijski sud ispitao je pobijanu odluku samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja iz članka 385.a ovoga Zakona zbog kojeg je dopuštena.
8. Predmet spora u ovoj parnici je zahtjev za utvrđenje prava vlasništva na nekretnini i izdavanje tabularne isprave.
9. U postupku pred nižestupanjskim sudovima utvrđene su sljedeće odlučne činjenice:
- da je sporna nekretnina kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] za koju tužitelj u ovom predmetu traži utvrđenje prava vlasništva, formirana u postupku nove izmjere katastarske općine [katastarska općina] te da je nastala od kčbr. [katastarska čestica] i dijelova kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], koje sada po novoj izmjeri odgovaraju današnjoj kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina],
- da je pravni prednik tužitelja kao kupac sklopio kupoprodajni ugovor od 24. ožujka 1969. sa ŽI kao prodavateljem, ali s ranijim oznakama katastarskih čestica, pa tako i za zemljišnu česticu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],
- da je ranija prvostupanjska presuda Općinskog suda u Sesvetama, Stalne službe u Dugom Selu poslovni broj P-620/10 od 8. veljače 2013. postala pravomoćna u odnosu na 1. do 4. tužene te se u međuvremenu tužitelj temeljem te presude upisao kao suvlasnik s neodređenim omjerom, dok je pored njega i nadalje upisana kao vlasnik Republika Hrvatska, također s neodređenim omjerom, budući da je u odnosu na nju ranija prvostupanjska presuda ukinuta i predmet je vraćen na ponovni postupak,
- da je pravni prednik tužitelja kupio i česticu kčbr. [katastarska čestica] koja je bila upisana u zemljišnim knjigama kao općenarodna imovina od 1947. dok je prije uknjižbe općenarodne imovine, upisana prije 1899. godine i to kao vlasništvo žitelja imovinske općine [adresa] sa selom [adresa] i [adresa] i župnik Ž,
- da je na dan 24. srpnja 1991. kčbr. [katastarska čestica] bila izvan građevinskog područja i predstavljala je poljoprivredno zemljište,
- da je Republika Hrvatska prije formiranja nove čestice br. [katastarska čestica] bila upisana od 2006. kao samovlasnik kčbr. [katastarska čestica] od 407 čhv na temelju odredbe članka 130. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12-dalje: ZOVO) te primjenom Zakona o poljoprivrednom zemljištu ("Narodne novine", broj: 34/91), a dio te nekretnine ušao je u sastav novoformirane čk. br. 558,
- da vrijednost sporne nekretnine nije procijenjena u temeljni kapital društva prilikom pretvorbe,
- da je tužba u ovom predmetu podnesena 31. ožujka 2010.
10. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski sud je u cijelosti odbio tužbeni zahtjev pozivom na čl. 3. st. 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“, broj 34/91) jer je tuženica 24. srpnja 1991. po samom Zakonu (ex lege) postala vlasnik tog dijela ranije kčbr. [katastarska čestica], a današnje nekretnine kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Nadalje, prema tom sudu tužitelj nije stekao nekretninu niti dosjelošću prema čl. 159. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09, dalje: ZVDSP), jer je predmetna tužba podnesena sudu 31. ožujka 2010. pa nije protekao 20-godišnji rok za stjecanje prava vlasništva u odnosu na Republiku Hrvatsku, budući da je Republika Hrvatska po samom Zakonu 24. srpnja 1991. postala vlasnica ranije nekretnine označene kao kčbr. [katastarska čestica] koja je ušla u sastav novoformirane nekretnine kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Osim toga, prema shvaćanju tog suda nisu ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću i zbog toga što vrijednost predmetne nekretnine, zemljišta, nije bila procijenjena u kapital tužitelja prilikom pretvorbe iz društvenog poduzeća u današnje trgovačko društvo sukladno čl. 390.a ZVDSP.
11. Drugostupanjski sud je djelomično preinačio prvostupanjsku presudu i djelomično prihvatio tužbeni zahtjev u dijelu u kojem je tužitelj vlasnik nekretnine u neopredijeljenom dijelu smatrajući da su pravni prednici tužitelja i tužitelj bili u isključivom i neprekidnom bona fide posjedu sporne nekretnine od prije 1959. te da je protekom roka duljeg od 40 godina iz čl. 159. st. 4. ZVDSP tužitelj mogao ispuniti zakonske uvjete za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Taj sud zaključuje da su svi zakonski uvjeti za stjecanje vlasništva dosjelošću bili su ispunjeni do 14. prosinca 1999. odnosno do dana objave odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske o ukidanju čl. 388. st. 4. ZVDSP te pozivom na čl. 1. st. 1. Protokola I uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine, Međunarodni ugovori“, broj 6-142/99 i 13-69/17 - dalje: Konvencija) i praksu Europskog suda za ljudska prava u predmetima Trgo protiv Hrvatske, Radomilja i drugi protiv Hrvatske i Jakeljić protiv Hrvatske pri čemu zaključuje i da u ovom predmetu nema nikakve naznake da bi ukidanjem odredbe čl. 388. st. 4. ZVDSP itko drugi osim javne vlasti stekao ikakva prava u pogledu predmetnog zemljišta.
12. Iz utvrđenja nižestupanjskih sudova proizlazi da sporna zemljišna čestica kčbr. [katastarska čestica], iako je i u odnosu na nju prednik tužitelja sklopio 24. ožujka 1969. kupoprodajni ugovor sa ŽI, nije bila u vlasništvu ŽI već je bila općenarodna imovina, a nesporno je i da je na dan 24. srpnja 1991. bila poljoprivredno zemljište.
13. Odredbom čl. 3. st. 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“, broj 34/91 - dalje: ZPZ/91, dalje: ZPZ) propisano je da na poljoprivrednom zemljištu u društvenom vlasništvu na teritoriju Republike postaje nositelj vlasničkih prava Republika Hrvatska.
14. Stoga se Republika Hrvatska prema utvrđenju nižestupanjskih sudova i upisala kao vlasnik na spornoj zemljišnoj čestici 2006. godine.
15. Zakon o privatizaciji („Narodne novine“, broj 21/96, 16/98, 71/97, 73/00, 92/10, 145/10 - dalje: ZP) stupio je na snagu 22. ožujka 1996., dakle, nakon stupanja na snagu ZPZ koji je stupio na snagu 24. srpnja 1991.
16. Iz navedenog proizlazi da je Republika Hrvatska postala na temelju ZPZ/91 vlasnik poljoprivrednog zemljišta koje je na dan stupanja toga Zakona bilo u društvenom vlasništvu pa sporna nekretnina koja je na dan stupanja na snagu ZPZ 24. srpnja 1991. bila poljoprivredno zemljište više nije mogla biti predmet pretvorbe (tako i u Rev 898/2023-2 od 28. studenog 2023.) niti su takve nekretnine mogle biti unesene u temeljni kapital društva prilikom pretvorbe ranijeg društvenog poduzeća.
17. Da bi se na nekretnini u društvenom vlasništvu moglo steći pravo vlasništva, jedna od pretpostavki je da je nekretnina bila unesena u temeljni kapital društva, a kada nekretnina ne može ući, niti je kao u ovom slučaju ušla, u temeljni kapital društva prilikom pretvorbe, tada pravna osoba ne može biti niti u dobroj vjeri kod stjecanja takvih nekretnina (tako i u Rev 898/2023-2 od 28. studenog 2023.). To sve neovisno o tome što je vrijeme posjedovanja nekretnine počelo teći prije pretvorbe, a isteklo je nakon pretvorbe, jer pravna osoba, kada u trenutku pretvorbe nekretnina nije unesena u temeljni kapital društva, prestaje biti u dobroj vjeri odnosno prestaje biti pošteni posjednik nekretnine. Naime, kada nekretnina nije unesena u temeljni kapital društva, tada je pravna osoba (ovdje tužitelj) imala razloga posumnjati da joj pripada nekretnina te ona prestaje biti pošteni posjednik prema čl. 18. st. 3. ZVDSP-a pri čemu je poštenje jedna od pretpostavki za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.
18. Odgovori na postavljena pitanja glase:
Vlasništvo dosjelošću ne može se steći na poljoprivrednom zemljištu ako vrijeme posjedovanja potrebno za stjecanje vlasništva dosjelošću nije isteklo prije pretvorbe društvenog poduzeća u postupku pretvorbe, jer tim trenutkom posjednik prestaje biti pošteni posjednik.
Posjed poljoprivrednog zemljišta koje nije procijenjeno u kapital društva prestaje biti pošten u trenutku pretvorbe te ne predstavlja kvalitetu posjeda potrebnu za stjecanje vlasništva dosjelošću.
19. Iz stanja spisa ( potvrda Trgovačkog suda u Zagrebu priložena uz tužbu) vidljivo je da je pretvorba izvršena 27. ožujka 1995., pa od 1969. do dana pretvorbe nije protekao rok od 40 godina za stjecanje vlasništva dosjelošću.
20. Slijedom navedenog, pravilno je shvaćanje prvostupanjskog suda da tužitelj nije mogao steći pravo vlasništva na spornoj nekretnini u odnosu na Republiku Hrvatsku u odnosu na čest. Br. [katastarska čestica] koja je ušla u sastav sadašnje čestice br. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina].
21. Stoga je valjalo na temelju odredbe članka 391. st. 7. ZPP-a preinačiti drugostupanjsku presudu te odlučiti kao pod točkom I. izreke ove presude.
22. Budući da je tuženica uspjela u revizijskom postupku u cijelosti, na temelju odredbe čl. 154. st. 1. ZPP u vezi sa čl. 166. st. 2. ZPP dosuđen joj je trošak sastava revizije po Tbr. 10. toč. 5. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22, 138/23 - dalje: OT) od 150 bodova i uz vrijednost boda od 2,00 eura, ali je tuženici trošak primjenom čl. 2. st. 1. ZPP-a dosuđen u traženom iznosu od 225,00 eura.
23. Tužitelju nije dosuđen trošak odgovora na reviziju jer isti nije bio potreban u smislu čl. 155. st. 1. ZPP te je odlučeno kao pod točkom III. izreke ove presude.
Zagreb, 2. rujna 2025.
Predsjednik vijeća
Ivan Vučemil
