REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev 535/2021-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Šarića
predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, dr. sc. Ante
Perkušića člana vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i Goranke Barać-Ručević članice
vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Totić d.o.o. u stečaju, Zagreb, IV Stara Peščenica kbr.
1, OIB 11138377955, kojeg zastupa punomoćnica Blaženka Ćulap, odvjetnica u
Zagrebu, protiv tuženika Alfa Modus d.o.o. Zagreb, Savska cesta kbr. 182, OIB
77422329096, kojeg zastupa punomoćnik Ivan Kapor, odvjetnik u Zagrebu, radi
pobijanja pravne radnje stečajnog dužnika, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude
Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-7311/2017-3 od 13. studenoga
2019., kojom je preinačena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu broj P-1604/2015 od
21. srpnja 2017., u sjednici održanoj 29. studenoga 2023.,
r i j e š i o j e:
Ukida se presuda Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-
7311/2017-3 od 13. studenoga 2019., te se predmet vraća drugostupanjskom sudu na
ponovno suđenje.
Obrazloženje
1.1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:
„I./ Utvrđuje se da je bez pravnog učinka prema stečajnoj masi tužitelja
Sporazum radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini
od 19. ožujka 2013., solemniziran kod javnog bilježnika Marijana Jurića pod poslovnim
brojem OV-3266/2013.
II./ Nalaže se Općinskom građanskom sudu u Zagrebu – zemljišnoknjižnom odjelu Sesvete na nekretninama upisanima u:
- zk.ul. br. 7002, zk.č.br. 1144 k.o. Sesvetski Kraljevec, Novačica (dvorište Novačica
(418 m2 i Igralište Novačica (543 m2)), ukupne površine 961 m2,
- zk.ul. br. 7001, zk.č.br. 1145 k.o. Sesvetski Kraljevec, Popovečka cesta (dvorište
Popovečka cesta (500 m2), dio kuće br. 50 Popovečka cesta (104 m2) i oranica
Popovečka cesta (111 m2)), ukupne površine 715 m2,
- zk.ul. br. 7003, zk.č.br. 1149 k.o. Sesvetski Kraljevec, Novačica (igralište Novačica (333 m2) i dvorište Novačica (117 m2)), ukupne površine 450 m2,
brisanje uknjižbe založnog prava za korist tuženika ALFA MODUS d.o.o., na temelju
Sporazuma radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na
nekretnini od 19. ožujka 2013. solemniziranog kod javnog bilježnika Marijana Jurića
pod poslovnim brojem OV-3266/2013, radi osiguranja tražbine u iznosu od
3.652.000,00 kn, uz primjenu valutne klauzule, odnosno protuvrijednosti od EUR
481.423,26 po srednjem tečaju HNB na dan sastavljanja ugovora, s redovnom
kamatnom stopom po stopi od 12% godišnje, promjenjivom, drugim kamatama,
naknadama i troškovima prema Sporazumu i uspostava zemljišnoknjižnog stanja
kakvo je bilo prije provedbe predmetnog Sporazuma pod poslovnim brojem Z-1149/13,
u roku od 8 dana.
III./ Odbija se kao neosnovan tužiteljev tužbeni zahtjev u dijelu kojim od tuženika
traži izdavanje brisovnog očitovanja koja će u protivnom zamijeniti ova presuda te u
dijelu u kojem od tuženika traži trpjeti uspostavu prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja na
način da se briše založno pravo uknjiženo na nekretninama.
IV./ Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu
od 99.143,75 kn, sa zateznim kamatama obračunatim počevši od 21. srpnja 2017. do
isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne
stope Hrvatske narodne banke na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od
godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje
koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 8 dana.
V./ Odbija se kao neosnovan tužiteljev zahtjev za naknadu parničnih troškova u
iznosu od 3.125,00 kn, sa zateznim kamatama obračunatim počevši od 21. srpnja
2017. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne
kamatne stope Hrvatske narodne banke na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje
od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno
razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena te u dijelu u kojem
zatezne kamate na troškove parničnog postupka u iznosu od 99.143,75 kn, u razdoblju
od 21. srpnja 2017. do isplate potražuje po stopi koja prelazi stopu koja se određuje
za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope Hrvatske narodne banke
na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim
trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem
polugodištu za tri postotna poena.
VI./ U cijelosti se odbija kao neosnovan tuženikov zahtjev za naknadu parničnih
troškova.“.
2. Drugostupanjskom presudom je prvostupanjska presuda preinačena u dijelu pod
točkama I., II., IV. i VI. izreke na način da je tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan,
kao i zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka, dok je tužitelju naloženo naknaditi
tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu 85.798,14 kuna, u roku od 8 dana.
3. Ovaj sud je rješenjem broj Revd 1326/2020-2 od 3. studenoga 2020. tužitelju
dopustio podnošenje revizije protiv drugostupanjske presude zbog sljedećeg pravnog
pitanja:
„jesu li sudovi potpuno slobodni u ocjeni provedenih dokaza te stanja spisa i
ocjeni o tome kada je predmet spora dovoljno raspravljen da se o njemu može donijeti
pravilna odluka, uz to i slobodni u odabiru razloga obrazloženja svoje ocjene „da tužitelj
nije dokazivao pretpostavke za druge slučajeve pobijanja pravnih radnji“ - te da postoje
razlozi za preinačenje prvostupanjske odluke?“.
4. Postupajući po navedenom dopuštenju, protiv navedene drugostupanjske odluke
tužitelj je podnio reviziju pozivom na odredbu čl. 382. Zakona o parničnom postupku
(„Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08,
57/11, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) zbog pravnog pitanja u odnosu na koje je
dopuštena. Predlaže da ovaj sud drugostupanjsku presudu ukine i predmet vrati na
ponovno suđenje, podredno da je preinači.
5. Na reviziju nije odgovoreno.
6. Revizija je osnovana.
7. Predmet spora je je pobijanje pravne radnje zasnivanja založnog prava u korist
tuženika radi osiguranja naplate zajma koji je tuženik dao trećoj osobi.
8. U postupku pred prvostupanjskim sudom je utvrđeno:
- da je na temelju prijedloga za otvaranje stečaja Financijske agencije od 29. travnja
2013. nad tužiteljem otvoren stečaj rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni
broj St-967/2013 od 3. srpnja 2013.,
- da je tuženik kao zajmodavac 19. ožujka 2013. s društvom TEM-95 d.o.o. kao
zajmoprimcem, Bar-Grad d.o.o. kao založnim dužnikom, Emilom Tošićem kao jamcem
platcem, Brankom Turićem kao fiducijarnim vjerovnikom i tužiteljem kao založnim
dužnikom zaključio Sporazum radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog
prava na nekretnini,
- da je tim sporazumom tužitelj na svojim nekretninama dopustio osnivanje založnog
prava radi osiguranja tražbine tuženika u iznosu glavnice 3.650.000,00 kn i sporednih
prava te je taj upis i proveden u zemljišnim knjigama,
- da tužitelj nije primio nikakvu protučinidbu za založno pravo koje je zasnovao u korist tuženika niti je tužitelj zajmoprimac sklopljenog zajma,
- da stečajna masa tužitelja nije dostatna za podmirenje svih priznatih tražbina
stečajnih vjerovnika,
- da bi se pobijanjem predmetnog sporazuma ostvarilo bolje namirenje ostalih stečajnih vjerovnika.
9. Obzirom na takva utvrđenja, prvostupanjski sud je ocijenio da su u konkretnom
slučaju ispunjene opće pretpostavke pobijanja iz odredbe čl. 127. st. 1. Stečajnog
zakona („Narodne novine“, broj 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06, 116/10, 25/12,
133/12 i 45/13 - dalje: SZ) i posebna pretpostavka iz odredbe čl. 132. st. 1. SZ, jer se
radi o pravnom poslu bez naknade, sklopljenom unutar razdoblja od 4 godine prije
pokretanja stečajnog postupka, poduzimanjem kojeg su oštećeni stečajni vjerovnici, a
pobijanjem kojeg se postiže bolje namirenje stečajnih vjerovnika.
10. Drugostupanjski sud je ocijenio da je riječ o pravnoj radnji s naknadom (tako i
primjerice Revt 65/07 od 3. listopada 2007.), radi čega ne dolazi do primjene odredbe
čl. 132. SZ, a da tužitelj nije dokazivao pretpostavke za druge slučajeve pobijanja
pravnih radnji stečajnog dužnika. Stoga je drugostupanjski sud preinačio prvostupanjsku presudu i odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan.
11. U reviziji tužitelj osnovano prigovara da je u tužbi istaknuo da pobija pravnu radnju
stečajnog dužnika i zbog razloga propisanih odredbom čl. 130. SZ, u vezi s odredbom
čl. 128. st. 3. SZ, te da je radi utvrđivanja činjenica relevantnih za primjenu navedenih
zakonskih odredbi predložio izvođenje dokaza saslušanjem zakonskih zastupnika
stranaka radi utvrđivanja svih okolnosti sklapanja predmetnog sporazuma, koji dokazni
prijedlog je prvostupanjski sud odbio kao nepotreban jer je utvrdio sve činjenice
odlučne za primjenu odredbe čl. 132. SZ.
12. Odredbom čl. 130. st. 1. SZ (pravne radnje kojima se vjerovnici izravno oštećuju)
propisano je da se pravni posao dužnika kojim se stečajni vjerovnici izravno oštećuju
može se pobijati:
1. ako je poduzet tijekom posljednja tri mjeseca prije podnošenja prijedloga za
otvaranje stečajnoga postupka, ako je u vrijeme njegova poduzimanja dužnik bio
nesposoban za plaćanje i ako je druga strana u to vrijeme znala za tu nesposobnost,
ili
2. ako je poduzet nakon podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka, a
druga je strana u vrijeme pravnoga posla znala ili morala znati za nesposobnost za
plaćanje ili za prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka.
St. 2. istog članka propisano je da je s pravnim poslom kojim se stečajni vjerovnici
izravno oštećuju izjednačena je pravna radnja dužnika kojom dužnik gubi neko od
svojih prava ili zbog koje pravo više ne može ostvarivati, ili radnja na temelju koje se
protiv dužnika može održati na snazi ili ostvariti neki imovinsko-pravni zahtjev.
St. 3. tog članka propisano je da u slučajevima iz stavaka 1. i 2. na odgovarajući se način primjenjuju odredbe čl. 128. st. 3. i 4. SZ.
13. Odredbom čl.128. SZ propisano je da će se smatrati da je vjerovnik znao za
nesposobnost za plaćanje ili za prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka ako je znao
ili je morao znati za okolnosti iz kojih se nužno moralo zaključiti da postoji
nesposobnost za plaćanje ili da je podnesen prijedlog za otvaranje stečajnoga
postupka (st. 3.) te da se za osobu koja je s dužnikom bila bliska u vrijeme poduzimanja
radnje pretpostavlja se je znala za nesposobnost za plaćanje ili prijedlog za otvaranje
postupka (st. 4).
14. Zaključujući da je prvostupanjski sud na pravilno utvrđeno činjenično stanje
pogrešno primijenio materijalno pravo iz odredbe čl. 132. SZ, drugostupanjski sud je
ocijenio da postoje razlozi za preinačenje prvostupanjske presude u smislu odredbe
čl. 373. ZPP i odbijanje tužbenog zahtjeva kao neosnovanog, utvrđujući pritom da
tužitelj nije dokazivao postojanje pretpostavki za druge slučajeve pobijanja pravnih
radnji stečajnog dužnika.
15. Pošavši od toga da je predmet spora u konkretnom slučaju dovoljno raspravljen te
da se o njemu može donijeti pravilna odluka, iako je iz stanja spisa predmeta vidljivo
da je tužitelj kao razlog pobijanja pravnih radnji stečajnog dužnika naveo i ostvarenje
pretpostavki za pobijanje propisanih odredbom čl. 130. SZ u vezi s odredbom čl. 128.
st. 3. SZ te da je u tom smislu predložio izvođenje dokaza, drugostupanjski sud je
počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP jer
drugostupanjska presuda nema razloga o svim odlučnim činjenicama.
16. Obzirom da je osnovan revizijski razlog bitne povrede odredaba parničnog
postupka, počinjene pred drugostupanjskim sudom, valjalo je na temelju odredbe čl.
394. st. 1. ZPP ukinuti presudu drugostupanjskog suda i predmet vratiti tom sudu na
ponovno suđenje.
Zagreb, 29. studenoga 2023.
Predsjednik vijeća: Željko Šarić
Kontrolni broj: 0fecf-31b00-8c3bb
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=Željko Šarić, O=VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi: https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja
prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.
