Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-2931/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, u vijeću sutkinja Nike Grospić Ivasović, predsjednice, LI, izvjestiteljice i članice, FI, članice, u pravnoj stvari tužitelja NI /OIB: [osobni identifikacijski broj]/ iz [adresa], kojeg zastupa Ante Bogdanić, odvjetnik iz Biograda na Moru, protiv tuženika Grada Biograda na Moru /OIB: 95603491861/, Biograd na Moru, Trg kralja Tomislava 5, kojeg zastupa Luka Mrkić, odvjetnik iz Zadra, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru poslovni broj P-1923/2023-18 od 16. svibnja 2024., u sjednici održanoj 2. rujna 2025.,

p r e s u d i o  j e

Preinačuje se presuda Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru poslovni broj P-1923/2023-18 od 16. svibnja 2024. pod stavkom I. i III. izreke i sudi:

Utvrđuje se da je tužitelj NI /OIB: [osobni identifikacijski broj]/ iz [adresa] vlasnik suvlasničkog udjela od 9/10 dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]), što je tuženik dužan priznati i trpjeti da tužitelj na temelju ove presude izvrši uknjižbu prava vlasništva na svoje ime uz istovremeno brisanje tog prava sa imena tuženika, u roku 15 dana.

Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troška u iznosu od 934,25 eura.

Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 1.609,28 eura, u roku od 15 dana.

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru poslovni broj P-1923/2023-18 od 16. svibnja 2024. pod stavkom II. izreke, bez vraćanja predmeta na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom je presudom odbijen tužbeni zahtjev na utvrđenje da je tužitelj vlasnik 9/10 dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], što da je tuženik dužan priznati i trpjeti da tužitelj temeljem presude izvrši uknjižbu prava vlasništva na svoje ime uz istovremeno brisanje tog prava sa imena tuženika (stavak I. izreke) i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev na utvrđenje da je tužitelj stekao pravo vlasništva, za cijelo, čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], naziva „[adresa], u naravi dvorište površine 782 i gospodarska zgrada površine 114 m2, ukupne površine 896 m2, što da je tuženik dužan priznati i trpjeti da tužitelj temeljem presude u zemljišnoj knjizi izvrši uknjižbu prava vlasništva za cijelo predmetne nekretnine na svoje ime, uz istovremeno brisanje toga prava sa imena tuženika (stavak II. izreke) i naloženo tužitelju naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 934,25 eura (stavak III. izreke).

2. Protiv presude žali se tužitelj iz razloga određenih člankom 353. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/2008. - ispravak, 57/2011., 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 28/2013., 89/2014. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., 80/2022., 114/2022., u daljnjem tekstu: ZPP-a).

2.1. Tužitelj predlaže preinaku ili ukidanje prvostupanjske presude slijedom žalbenih navoda i neodređeno zahtijeva trošak žalbe.

3. Tuženik u odgovoru na žalbu predlaže odbiti žalbu tužitelja kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu. Zahtijeva trošak odgovora na žalbu (250,00 eura sa pripadajućim porezom na dodanu vrijednost).

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev na utvrđenje stečenog prava vlasništva na 9/10 dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ukupna površina 890 m2) i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev na utvrđenje da je tužitelj za cijelo stekao pravo vlasništva iste čest. zem. uz trpljenje promjene upisa u zemljišnoj knjizi, koje tužitelj temelji na navodima da se on i njegovi prednici nalaze u kontinuiranom i nesmetanom posjedu preko 130 godina i koriste je kao vlasnici.

6. Ispitivanjem prvostupanjske presude utvrđena je bitna povreda odredba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a na koju se sadržajno poziva tužitelj (nedostatak razloga o odlučnim činjenicama, proturječnost navedenih razloga sa sadržajem isprava) sa otklonjivim posljedicama na meritorno suđenje u žalbenom stadiju postupka (članak 373. a ZPP-a).

7. Iz sadržaja predmeta u bitnome proizlazi, a što nije sporno:

- u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] bila je i čest. zem. [katastarska čestica], površine 1744 m2 sa ogradom oko kuće, dvorištem i gospodarskim objektima (djelom odgovara staroj čest. zem. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 3 ha 67 ar 25 m2);

- zemljišnoknjižnim rješenjem od 14. prosinca 2010. preoblikovana zemljišna knjiga za tu česticu tako što je ista upisana u novi zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao suvlasništvo stranaka – 1/10 dijela tužitelj, 9/10 dijela tuženik (list 202. - 203.);

- tužiteljev prigovor od 7. travnja 2017. (Z-7804/2017) koji je isti temeljio na činjenici da mu je nekretninu darovao otac 1981. godine i u prilog dostavio Ugovor o darovanju, a nakon izvršene diobe po njegovim prednicima i izmjene podataka u katastarskom operatu (list 230. - 231.), odbijen je kao neosnovan rješenjem poslovni broj Z-7804/2017 od 28. kolovoza 2020. i odlučeno da uknjižba prava vlasništva za čest. 2517/2 u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ostaje neizmijenjena (1/10 dijela tužitelj, 9/10 dijela tuženik), a u uputi o pravnom lijeku naznačeno da nezadovoljna stranka svoja prava može ostvariti u parnici pred sudom ili u postupku pred drugim nadležnim tijelom i da će zemljišnoknjižni sud ukoliko se dokaže da je tužba podnesena u roku 30 dana od zaključenja glavne rasprave, zabilježbu prijave ili prigovora zamijeniti zabilježbom spora (list 232. - 233.);

- stvarnu osnovu predmetne tužbe podnesene 8. kolovoza 2023. tužitelj temelji na izvorno stečenom pravu vlasništva po pravilima o izvanrednoj dosjelosti – mirnom i kontinuiranom posjedu predmetne nekretnine po njegovim prednicima i njemu preko 130 godina.

8. S obzirom na navedeno, a na što opravdano ukazuje i tužitelj, neodrživ je zaključak prvostupanjskog suda da se odbijeni prigovor u zemljišnoknjižnom postupku i predmetna tužba temelje na istoj činjeničnoj osnovi (prigovor u zemljišnoknjižnom postupku, koji je odbijen, temeljio se na derivativnom stjecanju prava vlasništva, a predmetna tužba na izvorno stečenom pravu vlasništva dosjelošću), nastavno niti stav prvostupanjskog suda da je tužitelj predmetni tužbeni zahtjev trebao, a nije postavio u skladu sa odredbom članka 205. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine, broj: 63/2019., 128/2022., 155/2023., 127/2024., u daljnjem tekstu: ZZK-a), odnosno da je tužitelj trebao, a nije podnio tužbu za ispravak upisa u zemljišnoj knjizi, a ne mješovitu tužbu radi utvrđenja prava vlasništva i brisanje upisa / uknjižbe – takozvanu kvazibrisovnu tužbu i da su zbog toga neosnovani tužbeni zahtjevi (glavni i eventualno kumulirani).

9. Naime, odredbom članka 205. ZZK-a je propisano da zahtijevati ispravak upisa u zemljišnu knjigu pokretanjem parnice ili drugoga postupka pred nadležnim tijelom (tužba za ispravak) imaju pravo: osobe čijim prijavama ili prigovorima sud nije u cijelosti ili dijelu udovoljio u ispravnom postupku u roku od 30 dana od dana zaprimanja rješenja osobe čiji je upis ili prvenstveni red upisa odlukom donesenom u ispravnom postupku sud naredio izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati (stavak 1.), da pravo tužbom zahtijevati ispravak prestaje istekom rokova određenih tim Zakonom za podizanje brisovne tužbe, s tim da trogodišnji rok počinje teći od časa provedbe spornoga upisa odnosno otkad je dostavljeno rješenje o odbijanju prijave ili prigovora (stavak 2.), da se na tužbu za ispravak na odgovarajući način primjenjuju pravila po kojima se u slučaju brisovne tužbe štite osobe koje su postupale s povjerenjem u potpunost i istinitost zemljišnih knjiga (stavak 3.) i da se na tužbu za ispravak na odgovarajući način primjenjuju pravila tog Zakona o zabilježbi spora (stavak 4.).

10. Pravilima o stjecanju vlasništva u kontinuitetu je između ostalog propisano da se vlasništvo može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona (članak 114. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima /Narodne novine, broj: 81/2015. - pročišćeni tekst, 94/2017. - ispravak, u daljnjem tekstu: ZVDSP-a/), da onaj kojem se glede neke stvari ispune pretpostavke određene zakonom, a nisu pravni posao, ni odluka suda ili drugog tijela na temelju kojeg se stječe vlasništvo, niti su nasljeđivanje, stječe pravo vlasništva na toj stvari u trenutku ispunjenja tih pretpostavki (članak 129. stavak 1.) i ovlašten je ishoditi upis stečenog prava vlasništva u zemljišnoj knjizi (članak 130. stavak 1.).

11. Iz navedenih pravila proizlazi da tužbom za ispravak u smislu odredbe članka 205. ZZK-a, jednako kao i tužbom na utvrđenje stečenog prava vlasništva na temelju zakona (dosjelošću) stranka zahtijeva isti oblik zaštite - pretendirano pravo u oba slučaja je upis stečenog prava vlasništva stranke na nekretnini u zemljišnu knjigu.

12. Odbijanje tužbenog zahtjeva samo zato što je tužitelj (prigovor kojeg je u zemljišnoknjižnom postupku odbijen kao neosnovan) podnio tužbu na utvrđenje stečenog prava vlasništva dosjelošću i trpljenje upisa u zemljišnoj knjizi, umjesto tužbe koja glasi na provođenje upisa koji nije proveden u zemljišnoknjižnom postupku, ima značenje pretjeranog (ekscesivnog) formalizma, koji u suđenju postoji onda kad su pravna stajališta proizvod "mehaničke" primjene pozitivnog prava, bez uzimanja u obzir konteksta i bez sagledavanja pravnog problema kao jedinstvene cjeline (odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-2184/2009, U-III- 5703/2020, U-III-4751/2021, U-III-2089/2024 i druge).

13. Stoga, drugostupanjski sud ocjenjuje neodrživim razloge zbog kojih je prvostupanjski sud odbio tužbene zahtjeve (glavni i kumulirani), a koji su s obzirom na okolnosti konkretnog slučaja odraz pogrešne primjene Zaključka 3.2. sa Sastanka predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 16. i 17. rujna 2015. u Šibeniku broj Su-IV- 246/2015 koji glasi: "Rješenje doneseno u završenom postupku obnove zemljišne knjige veže sve stranke koje su sudjelovale u tom postupku, a nisu protiv rješenja izjavile prigovor ili podnijele tužbu za ispravak u smislu čl. 197. ZZK pa u prethodno navedenoj situaciji kada se tužba temelji na identičnom činjeničnom stanju tužbeni zahtjev valja odbiti kao neosnovan. U situaciji kada se tužba temelji na drugačijem činjeničnom stanju (npr. takva stranka je naknadno tj. nakon okončanja zemljišnoknjižnog postupka stekla pravo vlasništva) uspjeh tužitelja ovisit će prvenstveno o tome je li ili ne dokazao tužbenu osnovu."

14. Nadalje, prema pravilima o dosjelosti (izvornom načinu stjecanja vlasništva na tuđoj stvari), kojima je svrha uklanjanje trajnog nesklad između posjeda i vlasništva, uspostavljanje pravnog stanja i dopuna zaštiti pravnog prometa, među kojima su i pravila o izvanrednoj dospjelosti (pravno pravilo iz § 1472. Općeg građanskog zakona /Allgemeines bürgerliches Gesetzbuch/, članak 28. stavak 4. i 5. u vezi s člankom 21. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima /Narodne novine, broj: 53/1991./, članak 159. stavak 4. u vezi s člankom 129. stavkom 1. i članka 114. ZVDSP-a), u kontinuitetu, uz neznatna odstupanja koja nisu relevantna za predmetni spor, samostalni posjednik nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, županije, jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave, i s njima izjednačenih pravnih osoba, stječe dosjelošću vlasništvo pošto njegov zakonit, istinit i pošten ili barem pošten, samostalan posjed neprekidno traje četrdeset godina, s tim da se u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali stvar (članak 160. stavak 2. ZVDSP- a) i da ostaviteljevi posjedi stvari i prava prelaze na njegove nasljednike zbog ostaviteljeve smrti i u njezinu času, onakvi kakvi su u tom času bili u ostavitelja (članak 17. stavak 1. ZVDSP-a) neovisno o tome koje posjedovne čine je vršio prednik, a koje njegov sljednik i je li predmet posjeda obuhvaćen ostavinom, i smatraju se poštenim, osim ako se dokaže suprotno (članak 18. stavak 5. ZVDSP-a).

15. Iz navedenih pravila mjerodavnih za razrješenje spora po zahtjevu na utvrđenje stečenog prava vlasništva na nekretnini proizlazi da kod izvanredne dosjelosti ne treba utvrđivati naslov posjednika ili njegovih prednika, već da je posjed bio miran s uočljivom voljom držanja nekretnine kao svoje i ponašanje posjednika kao vlasnika kroz čitavo vrijeme potrebno za dosjelost, i da je tuženik bio dužna dokazati da je posjed tužitelja i njegovih prednika čest. zem. [katastarska čestica], ukupne površine 896 m2 (dvorište i gospodarska zgrada) bio nepošten.

16. Dovođenjem u vezu materijalnih dokaza (Izvod iz katastarskog plana /list 21./, Povijest promjene na katastarskim čestima /list 30. - 31./, Rješenje od 29. travnja 1983. /list 36. - 39./ Darovni ugovor od 27. studenog 1981. /list 51. - 52./, Rješenje od 8. lipnja 2004. /list 57. - 58./, Skica sudskog očevida sa fotografijama izrađena po stalnom sudskom vještaku za geodeziju Frani Vlatkoviću /list 78. - 81./) sa neposrednim zapažanjem suda na očevidu uz saslušanje svjedoka ZI, VI i MI /list 74. - 76./ i tužitelja /list 86. spisa/ kao jedini objektivni zaključak ostaje da se otac tužitelja, a nastavno i tužitelj najkasnije od 1949. godine nalaze u kontinuiranom i mirnom posjedu predmetne čestice s uočljivom voljom držanja kao svoje i da su se ponašali kao vlasnici te nekretnine, odnosno da su tužitelj i njegov prednik pošteni posjednici iste kontinuirano preko 70 godine (tuženik na kojem je teret dokazivanja nije niti pokušao dokazivati nepoštenje posjeda tužitelja i njegovog prednika).

17. Kako za odluku na utvrđenje stečenog prava vlasništva po pravilima o izvanrednoj dosjelosti nije odlučan naslov tužiteljevog oca kao posjednika, a ni tužitelja kao njegovog nasljednika, već činjenica da je posjed prednika tužitelja i tužitelja bio miran s uočljivom voljom držanja nekretnine kao svoje i da su se ponašali kao vlasnici kontinuirano preko sedamdeset godina, što kao izvjesno proizlazi iz rezultata raspravljanja, to se ne mogu prihvatiti žalbeni navodi tuženika iz odgovora na žalbu da tužitelj tijekom postupka nije predlagao dokaze iz kojih bi se eventualno moglo zaključiti o stjecanju prava vlasništva na koje se poziva ("..spisu ne prileže niti jedna odluka, akt ili rješenje iz kojeg bi proizlazilo da je isti stekao pravo vlasništva predmetne nekretnine… niti jedna isprava iz koje bi se moglo zaključiti jesu li tužiteljevi prednici bili vlasnici sporne nekretnine i na koji način …tužitelj ni u jednom dijelu postupka ne navodi iz kojeg razloga bi upis Grada Biograd na Moru /ranije Općenarodne imovine/ uopće bio nezakonit i pogrešan …").

18. Pored činjenice da su tužitelj i njegov prednik u mirnom posjedu s uočljivom voljom držanja nekretnine kao svoje preko 70 godina, da su se kroz svo vrijeme ponašali kao vlasnici i svoja vlasnička prava manifestiraju na očigled, da tuženik (niti njegov pravni prednik) nikada kroz vrijeme stjecanja po pravilima o izvanrednoj dosjelosti nije osporavao vlasništvo predniku tužitelja i tužitelju, tužitelj i njegov prednik su na temelju tih okolnosti, osnovano vjerovali da su vlasnici, zbog čega im se propust da izvrše uvid u zemljišnu knjigu, ne može stavljati na teret, u smislu da su bili nepošteni posjednici kroz vrijeme potrebno za izvorno stjecanje vlasništva predmetne nekretnine po pravilima o izvanrednoj dosjelosti.

19. Dakle, pravilnom primjenom navedenog materijalnog prava na u bitnome nesporne činjenice je trebalo prihvatiti glavni tužbeni zahtjev na utvrđenje i vezani zahtjev usmjeren na uklanjanje trajnog nesklad između posjeda i vlasništva i uspostavljanjem pravnog stanja vezano za predmetnu nekretninu, a zbog čega je preinačena presuda pod stavkom I. izreke tako što je prihvaćen glavni tužbeni zahtjev, odnosno odlučeno kao pod stavkom I. izreke ove drugostupanjske presude (članak 373. a ZPP-a).

20. Budući da je u konačnici prihvaćen glavni tužbeni zahtjev, a time i odluka o tom tužbenom zahtjevu postala pravomoćna, i da je u pravilu moguće prihvatiti samo jedan od zahtjeva (glavni i eventualno kumulirani zahtjevi se međusobnom isključuju), to je predmetna parnica prestala teći u pogledu eventualno istaknutog zahtjeva, zbog čega je predmetnim rješenjem ukinuta presuda Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru poslovni broj P-1923/2023-18 od 16. svibnja 2024. pod stavkom II. izreke, kojim je odbijen eventualno kumulirani zahtjev, bez vraćanja predmeta na ponovno suđenje (arg. članka 369. stavka 4. ZPP-a).

21. S obzirom na izmijenjeni uspjeh stranaka u parnici o dužnosti naknade troškova postupka odlučeno je primjenom odredbe članka 154. stavaka 1. ZPP-a prema kojoj je tuženik dužan naknaditi tužitelju troškove i sam snositi svoje troškove predmetne parnici, uključujući i trošak odgovora na žalbu tužitelja.

22. Kako stranka koja ističe eventualno kumulirani zahtjev traži da se prihvate jedan od zahtjeva to se i vrijednost predmeta spora određuje prema jednom od zahtjeva - u konkretnom slučaja označena u tužbi sa iznosom od 1.000,00 eura.

23. Tužitelju je u skladu sa odredbom članka 155. u vezi s člankom 151. stavkom 1. i 2. ZPP-a, Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj: 138/2023., u daljnjem tekstu: OT) i Zakonom o sudskim pristojbama (Narodne novine, broj: 118/2018., 51/2023.) utvrđen trošak u iznosu od 1.609,28 eura.

23.1. Trošak zastupanja tužitelja po punomoćniku odvjetniku iznosi 900,00 eura (prema vrijednosti predmeta spora od 1.000,00 eura - za sastav tužbe /list 1. - 3./ i podneska od 1. prosinca 2023. /list 84./ od po 75 bodova /Tbr. 7/1. i 8/1. OT/, zastupanje na ročištima /25. listopada 2023. /list 70. - 71./, 16. studenog 2023. /list 74./, 14. prosinca 2023. /list 85./, 22. travnja 2024. /list 210./ od po 75 bodova /Tbr.

9/1. OT/ - ukupno 450 bodova x 2,00 eura /Tbr. 54. OT/ = 900,00 eura /zahtjev za plaćanje poreza na dodanu vrijednost i nagrade za sastav žalbe po punomoćniku odvjetniku nije određeno postavljen/), plaćenog predujma za očevid i vještačenje 550,00 eura (list 72.) i sudskih pristojbi 159,28 eura (na tužbu i presudu od po 39,82 eura, na žalbu 79,64 eura /list 238. - 247./).

24. Dakle, tuženik je dužan naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 1.609,28 eura, kako je to odlučeno pod stavkom II. izreke ove drugostupanjske presude (članak 166. stavak 2. ZPP-a) i sam snositi svoj trošak, uključujući i trošak odgovora na žalbu.

25. Iz navedenih razloga odlučeno ja kao u izreci presude i rješenja.

U Zagrebu 2. rujna 2025.

Predsjednica vijeća:

Nika Grospić Ivasović