REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3537/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Marine Paulić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Darka Milkovića člana vijeća, mr.sc. Senije Ledić članice vijeća i Goranke Barać- Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski ured za osiguranje, OIB: 38922958547, Zagreb, Martićeva 71, kojeg zastupa punomoćnik Davor Petrović, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Mađarić & Lui, Zagreb, Zelinska 4, protiv tuženika Akcionarsko društvo za osiguranje Milenijum osiguranje a.d.o. Beograd, matični broj: 07810318, Beograd-Novi Beograd, Bulevar Milutina Milankovića 3b, Republika Srbija, kojeg zastupa punomoćnik Antonio Rašić, odvjetnik u Osijeku, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-2173/2022-4 od 30. listopada 2024., kojom je preinačena presuda Trgovačkog suda u Osijeku poslovni broj P-272/2021-11 od 31. ožujka 2022. u točkama I. i II. izreke., u sjednici održanoj 2. rujna 2025.,
r i j e š i o j e :
I. Odbija se prijedlog tuženika za dopuštenje revizije u odnosu na postavljena pravna pitanja.
II. Odbacuje se prijedlog tuženika za dopuštenje revizije u odnosu na povrede temeljnih prava tuženika zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-2173/2022-4 od 30. listopada 2024., kojom je preinačena presuda Trgovačkog suda u Osijeku poslovni broj P-272/2021-11 od 31. ožujka 2022. u točkama I. i II. izreke, temeljeći ga na odredbi čl. 385.a st. 1. i st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP) te navodeći više materijalno-pravnih i jedno procesno-pravno pitanje koja smatra važnima za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primijeni kao i prigovor o povredi temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
2. Na prijedlog nije odgovoreno.
3. Razmatrajući prijedlog za dopuštenje revizije iz odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, a postupajući sukladno odredbi čl. 387. ZPP, revizijski sud je ocijenio da uz postavljena materijalno-pravna pitanja kojima se u osnovi problematizira pravilna primjena materijalnog prava koja je posljedica utvrđenja, odnosno zaključaka suda da je vozilo koje je skrivilo prometnu nezgodu bilo valjano osigurano, a koji predlagatelj smatra pogrešnim, kao i uz procesno pravno pitanje kojim se ukazuje na počinjenje bitnih povreda odredaba parničnog postupka koje su posljedica spornog zaključka, tuženik nije naveo adekvatne razloge važnosti koja bi davali značaj naznačenim pitanjima.
3.1. Naime, tuženik se pozvao na presudu ovog suda poslovni broj Rev-1196/07 od 5. prosinca 2007. i na odluku Županijskog suda u Zlataru poslovni broj Gž-1006/09 od 7. listopada 2009.
3.2. U presudi ovog suda poslovni broj Rev-1196/07 od 5. prosinca 2007. predmet spora je bila naknada štete koju su potraživali nasljednici osobe koja je smrtno stradala u prometnoj nezgodi od Hrvatskog ureda za osiguranje. Navedenom odlukom preinačena je drugostupanjska presuda i odbijen tužbeni zahtjev u odnosu na Hrvatski ured za osiguranje jer je zauzeto shvaćanje da naknadu štete nanesenu uporabom neosiguranog vozila u obvezi je naknaditi jedino društvo za osiguranje koje se bavi osiguranjem od automobilske odgovornosti pozivom na odredbe čl. 86. Zakona o osiguranju ("Narodne novine", broj 9/94 - dalje: ZO).
3.3. U ovom postupku je predmet spora regresni zahtjev među različitim strankama, pa iako je uzrokovan istom prometnom nezgodom, shvaćanja i zaključci iz pobijane presude ne mogu davati značaj postavljenim pitanjima u ovom postupku. Ujedno o počinjenju bitnih povreda odredaba parničnog postupka u toj presudi nije zauzeto nikakvo shvaćanje.
3.4. Nadalje pod brojem odluke Županijskog suda u Zlataru poslovni broj Gž-1006/09 od 7. listopada 2009. na koju se tuženik poziva nije u aplikaciji e spis pronađen ni jedan postojeći predmet.
3.5. Stoga navedene odluke ne mogu davati značaj važnost postavljenim pitanjima u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP.
4. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a st. 2. i čl. 387. ZPP vezano uz prigovore u prijedlogu koja se odnosi na navodnu povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih odredbom čl. 29. Ustava Republike Hrvatske i člankom 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, odnosno prava na pravično suđenje a posljedično i načelo pravne sigurnosti u vezi s načelom vladavine prava iz čl. 3. Ustava Republike Hrvatske, ovaj sud je zaključio da je pritužba iznesena paušalno i općenito.
4.1. Sadržaj prijedloga za dopuštenje revizije se dijelom svodi na pritužbe o načinu na koji su niži sudovi ocijenili dokaze odnosno o tome kako su utvrdili činjenično stanje, dakle na razloge koje se ne mogu isticati u reviziji niti mogu predstavljati povredu prava na pravično suđenje osim u izuzetno rijetkim slučajevima.
4.2. Glede navoda da je do povrede prava na pravično suđenje došlo uslijed pogrešne primjene materijalnog prava, treba istaći da i čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske sadrži samo određena procesna jamstva. Stoga do povrede tog prava u pravilu niti ne može doći zbog pogrešne primjene materijalnog prava, osim u slučaju da je pobijana presuda arbitrarna ili očito nerazumna, što ovdje nije slučaj.
4.3. Ovaj sud smatra da je u postupku pred nižim sudovima tuženiku bilo omogućeno da se izjasni o zahtjevima i navodima tužitelja, iznosi činjenice i predlaže dokaze te na taj način ravnopravno sudjeluje u postupku. U svojim presudama niži sudovi su odgovorili na sve odlučujuće navode tužitelja. Njihove presude su detaljno obrazložene te se ne mogu smatrati arbitrarnima ili očito nerazumnima. Stoga ništa ne upućuje na zaključak da tuženik nije imao pravično suđenje, a posljedično navedenom da mu je povrijeđeno načelo pravne sigurnosti u vezi s načelom vladavine prava iz čl. 3. Ustava Republike Hrvatske.
5. Kako je ocijenjeno da nisu ispunjene pretpostavke u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP te da predlagatelji nije učinio vjerojatnim da su mu u postupku povrijeđena prava na pravično suđenje te posljedično navedenom povrijeđeno načelo pravne sigurnosti, u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP, prijedlog za dopuštenje revizije trebalo je odbiti sukladno odredbi čl. 389.b st. 1. ZPP te odbaciti sukladno odredbi čl. 389.a st. 4. i st. 5. ZPP, pa je riješeno kao u točkama I. i II. izreke.
Zagreb, 2. rujna 2025.
Predsjednik vijeća:
Ivan Vučemil
