REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3373/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Marine Paulić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Darka Milkovića člana vijeća, mr.sc. Senije Ledić članice vijeća i Goranke Barać Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice-protutuženice (u daljnjem tekstu: tužiteljice) MN, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Ratku Vlašiću, odvjetniku u Splitu, protiv prvotuženika-protutužitelja (u daljnjem tekstu: prvotuženika) ZN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i drugotuženice-protutužiteljice (u daljnjem tekstu: drugotuženice) SN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanih po punomoćniku Srđanu Brajeviću, odvjetniku u Splitu, po tužbi radi prestanaka uznemiravanja te po protutužbi radi utvrđenja prava stvarne služnosti, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-412/2025-3 od 16. travnja 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P- 513/2023-39 od 9. prosinca 2024., u sjednici održanoj 2. rujna 2025.,
r i j e š i o j e :
Odbacuje se prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-412/2025-3 od 16. travnja 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-513/2023-39 od 9. prosinca 2024. temeljeći ga na odredbi čl. 385.a st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP), navodeći da su joj u postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primijene materijalnog prava povrijeđena temeljna ljudska prava zajamčena odredbom čl. 14., čl. 18. i čl. 48. Ustava Republike Hrvatske.
2. U odgovoru na prijedlog tužiteljice, tuženici su ocijenili navode tužiteljice neutemeljenim te predložili prijedlog odbaciti kao nedopušten.
3. Razmatrajući prijedlog za dopuštenje revizije iz odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP, a postupajući sukladno odredbi čl. 387. ZPP, revizijski sud je ocijenio da prigovor iznesen paušalno i općenito jer tužiteljica svojim navodima kako je drugostupanjski sud zbog počinjenja bitnih povreda odredaba parničnog postupka podnositeljici povrijedio temeljna ljudska prava zajamčena odredbom članka 14., čl. 18. i čl. 48. Ustava Republike Hrvatske, ničim nije dokazala da su u postupku počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka, a što bi dovelo do navodne povrede temeljnih ljudskih prava radi kojih nije imala pravično suđenje.
4. U odnosu na navode u prijedlogu koji se odnosi na navodnu diskriminaciju tužiteljice, protivnu čl. 14. st. 1. Ustava Republike Hrvatske, treba istaći da je ova pritužba nedovoljno obrazložena. Naime, ne navodi se po kojoj od osnova navedenima u spomenutim člancima je navodno bila tužiteljica diskriminirana i/ili u odnosu na koju grupu pojedinaca je navodno bila diskriminirana. Po ocjeni ovoga suda ništa u postupku pred nižim sudovima ne ukazuje da je bila diskriminirana po bilo kojoj osnovi.
5. Nadalje, u prijedlogu za dopuštenje revizije tužiteljica navodi da su u parničnom postupku u kojemu je donesena pobijana presuda niži sudovi počinili određene osobito teške povrede odredaba parničnog postupka te da su pogrešno primijenili materijalno pravo čime su ujedno povrijedili njegovo pravo na pravično suđenje.
5.1. Sadržaj prijedloga za dopuštenje revizije se dijelom svodi na prigovore o načinu na koji su niži sudovi ocijenili dokaze odnosno o tome kako su utvrdili činjenično stanje, dakle na razloge koje se ne mogu isticati u reviziji niti mogu predstavljati povredu prava na pravično suđenje osim u izuzetno rijetkim slučajevima.
5.2. Glede navoda da je do povrede prava na pravično suđenje došlo uslijed pogrešne primjene materijalnog prava, treba istaći da i čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske sadrži samo određena procesna jamstva. Stoga do povrede tog prava u pravilu niti ne može doći zbog pogrešne primjene materijalnog prava, osim u slučaju da je pobijana presuda arbitrarna ili očito nerazumna, što ovdje nije slučaj.
5.3. Ovaj sud smatra da je u postupku pred nižim sudovima tužiteljici bilo omogućeno da se izjasni o zahtjevima i navodima tuženika, iznosi činjenice i predlaže dokaze te na taj način ravnopravno sudjeluje u postupku. U svojim presudama niži sudovi su odgovorili na sve odlučujuće navode tužiteljice. Njihove presude su detaljno obrazložene te se ne mogu smatrati arbitrarnima ili očito nerazumnima. Stoga ništa ne upućuje na zaključak da tužiteljica nije imala pravično suđenje.
6. U odnosu na navode u prijedlogu koji se odnose na navodnu povredu prava vlasništva zajamčenog odredbom čl. 48. Ustava Republike Hrvatske, ovaj sud smatra da se odluke nižih sudova, koje predstavljaju zadiranje u navedeno pravo tužiteljice, temelje na pravilnoj primjeni odredaba Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12,152/1 i 81/15 - dalje: ZV) koje propisuju stjecanje prava stvarne služnost i da su stoga zakonite te ništa ne ukazuje da su u danim okolnostima niži sudovi primijenili te odredbe na način koji bi bio nerazmjeran navedenom cilju i nametnuo prekomjeran teret tužiteljici.
7. Kako, tužiteljica nije učinila vjerojatnim da su joj u postupku pred nižim sudovima bila povrijeđena temeljna ljudska prava zajamčena Ustavom Republike Hrvatske, tako nisu ispunjene pretpostavke u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP, pa je prijedlog za dopuštenje revizije trebalo je odbaciti sukladno odredbi čl. 389.a st. 4. i st. 5. ZPP te je riješeno kao u izreci.
Zagreb, 2. rujna 2025.
Predsjednik vijeća:
Ivan Vučemil
