Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-7475/2025

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca: Sanje Gospočić, kao predsjednice vijeća, te Mladena Genca i Tomislava Tomašića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice – specijalistice Sanje Radeljak, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika ĐO, zbog prekršaja iz članka 61. stavka 1. točke 11. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije („Narodne novine“, broj: 40/16. i 52/25.), odlučujući o žalbi okrivljenika ĐO, kojeg brani odvjetnik Tomislav Filaković iz Osijeka, podnesenoj protiv rješenja o prekršaju Ministarstva financija Republike Hrvatske, Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Osijek, Vijeća za prekršaje, od 7. srpnja 2025., Klasa: 413-01/23-26/1684, Ur.broj: 513-02-7002/22-25-13, na sjednici vijeća održanoj dana 2. rujna 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se kao neosnovana žalba okrivljenika ĐO i potvrđuje se pobijano rješenje o prekršaju.

-

II Okrivljenik ĐO je dužan platiti paušalni iznos troškova prekršajnog postupka ovoga suda u iznosu od 20,00 eura (dvadeset eura), u roku od 8 (osam) dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem o prekršaju okrivljenik ĐO proglašen je krivim i kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 5.700,00 eura (pettisućasedamsto eura), zbog prekršaja iz članka 61. stavak 1. točka 11. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije, pobliže opisanog u izreci pobijanog rješenja.

2. Istim rješenjem okrivljenik je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 20,00 eura (dvadeset eura).

3. Protiv tog rješenja okrivljenik ĐO je pravodobno, putem branitelja, podnio žalbu zbog, kako proizlazi iz sadržaja žalbe, bitne povrede odredbi prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o kazni, navodeći u bitnome da izreka pobijanog rješenja sadrži uglavnom zakonski opis djela prekršaja pa da je nejasno kojom radnjom bi kao vozač kamiona počinio predmetni prekršaj. Ističe da nikakav propis ne utvrđuje da bi vozač koji u opisu radnog mjesta ima isključivo upravljanje prometnim sredstvom kojim se roba prevozi, bio osoba prijevoznika ili druga osoba odgovorna za robu. Uz to, smatra da ne može biti proglašen krivim niti mu može biti izrečena bilo kakva kazna jer se niti ne tereti da bi on izvršio osobno radnju koja za posljedicu ima oštećenje carinskog užeta, a niti što nije spriječio osobu uli osobe koje su tu radnju vršile.

4. Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.

5. Žalba nije osnovana.

6. Rješavajući predmet i ispitujući pobijano rješenje u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona ("Narodne novine", broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), uz ocjenu navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske našao je da je prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak pravilno primijenilo materijalno pravo, pravilno pravno označivši djelo okrivljenika kao prekršaj iz predmetnog članka, nije počinilo bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, te da nije nastupila zastara prekršajnog progona, a na što ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

7. Naime, neosnovano okrivljenik poriče počinjenje prekršaja koji mu se stavlja na teret izrekom pobijanog rješenja, jer je ovaj sud ispitujući pobijano rješenje, uz ocjenu navoda žalbe, našao da je činjenično stanje u potpunosti i točno utvrđeno na glavnoj raspravi, na kojoj je čitana pisana obrana okrivljenika, te provedeni i drugi dokazi, pa je prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak, opravdano moglo zaključiti da je okrivljenik počinio predmetni prekršaj.

8. Tijekom prvostupanjskog postupka nesporno je utvrđeno da okrivljenik nije dana 5. rujna 2023. godine u 04,20 sati na teretnom ulazu RGP Tovarnik, spriječio oštećenje sredstva za prepoznavanje robe, kao vozač kamiona srpskih registarskih oznaka [registarska oznaka]/X/AV716BG, pregledom carinskih obilježja, utvrđeno je da je postavljena carinska plomba br.: M202587 neoštećena, a carinsko uže koje osigurava istovjetnog robe na teretnom vozilu presječeno te naknadno spojeno metalnom spojnicom. Tim postupkom je omogućen nesmetan ulazak u tovarni prostor i pristup robi. Pregledom tovarnog prostora pronađene su 2 osobe, državljani Afganistana. Navedenim je okrivljenik postupio suprotno odredbi članka 31. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva EU, kažnjivo po članku 61. stavak 1. točka 11. navedenog Zakona.

9. Naime, okrivljenik se tereti za prekršaj iz članka 61. stavak 1. točka 11. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije, da nije spriječio uništenje ili uklanjanje carinskih obilježja. Okrivljenik je u smislu članka 31. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije bio dužan primjereno zaštititi stavljeno sredstvo za prepoznavanje robe, a to je propustio učiniti, tako da su u činjeničnom opisu djela ispunjena sva bitna obilježja inkriminiranog djela prekršaja.

Uz to imajući u vidu i slijedeće odredbe:

Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/2447, članak 299. Postavljanje plombe kao mjera prepoznavanja robe (članak 192., članak 226. stavak 3. točka (a) i članak 227. stavak 2. točka (a) Zakonika)

1. Ako se roba stavlja u postupak provoza Unije, otpremni carinski ured stavlja plombu na sljedeće:

(a)

prostor u kojem se roba nalazi, ako je otpremni carinski ured potvrdio da su prijevozno sredstvo ili kontejner prikladni za plombiranje;

Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/2447, članak 300. Prikladnost za plombiranje

(članak 226. stavak 3. točka (a) i članak 227. stavak 2. točka (a) Zakonika)

1. Otpremni carinski ured smatra da je prijevozno sredstvo ili kontejner prikladan za plombiranje ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

plombe se mogu jednostavno i učinkovito postaviti na prijevozno sredstvo ili kontejner;

(b)

prijevozno sredstvo ili kontejner konstruirani su tako da pri unošenju ili iznošenju robe ostaju vidljivi tragovi unošenja ili iznošenja, plomba puca ili pokazuju znakove neovlaštenog mijenjanja ili elektronički sustav praćenja registrira unošenje ili iznošenje;

(c)

u prijevoznom sredstvu ili kontejneru nema skrivenih prostora u koje se može sakriti roba;

(d)

prostori namijenjeni za robu lako su dostupni za pregled carinskog tijela.

2. Prikladnima za plombiranje smatraju se i cestovna vozila, prikolice, poluprikolice i kontejneri odobreni za prijevoz robe pod carinskom plombom u skladu s međunarodnim sporazumom u kojem je Unija jedna od ugovornih stranaka.

10. Stoga, neosnovani su žalbeni navodi okrivljenika i ne ekskulpiraju ga od počinjenog prekršaja jer je u postupku nesporno utvrđeno da je okrivljenik počinio predmetni prekršaj na način opisan u izreci pobijanog rješenja jer nije poduzeo sve potrebne radnje koje je trebao poduzeti kao profesionalni prijevoznik kako bi spriječio oštećenje carinskog užeta. Naime, od trenutka preuzimanja vozila vozač je odgovoran za robu, odnosno za svoj tovarni prostor, te i stoga dužan znati u kakvom je stanju prostor i carinska plomba kojom se štiti roba i tovarni prostor, a biće prekršajnog djela je ostvareno omogućavanjem pristupu tovarnom prostoru i robi bez skidanja carinske plombe. Također, suprotno navodima žalbe, iz Zapisnika o obavljenom očevidu od 5. rujna 2023.g., Klasa: 413-01/23-09/5185, Ur.broj: 513-02-7069/32-23-1, na koji okrivljenik nije imao primjedbe i vlastoručno ga je potpisao, proizlazi da je pregledom carinskih obilježja utvrđeno da je postavljena carinska plomba br. M202587 neoštećena, a carinsko uže koje osigurava istovjetnost robe na teretnom vozilu presječeno te naknadno spojeno metalnom spojnicom.

11. Slijedom navedenog, ovaj je sud zaključio da okrivljenik svojim žalbenim navodima nije doveo u sumnju odluku o svojoj krivnji, pa je pravilno postupilo prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak kad je okrivljenika proglasilo krivim i kaznilo, te je u obrazloženju pobijanog rješenja o prekršaju dalo za to valjane razloge.

12. Nadalje, za počinjeno djelo prekršaja u vrijeme njegovog počinjenja bila je propisana novčana kazna u iznosu od 2.000,00 do 50.000,00 kuna, odnosno preračunato prema fiksnom tečaju konverzije 7,534,50 – sada je ta kazna propisana u iznosu od 265,45 do 6.636,14 eura. Prilikom odlučivanja o visini novčane kazne prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak je cijenilo otegotne i olakotne okolnosti, u smislu članka 36. Prekršajnog zakona, koje utječu na vrstu i visinu kazne, te je olakotnim cijenjena dosadašnja nekažnjavanost okrivljenika, a otegotnim da nije primijenio dužnu pozornost prilikom provjeravanja carinskih obilježja, pa je okrivljeniku izreklo novčanu kaznu, po mišljenju ovog suda, primjerenu počinjenom prekršaju i stupnju njegove odgovornosti.

13. Odluka o troškovima postupka je pravilna i donesena je u skladu s postojećim

propisima.

14. Kako je ovaj sud donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, to je, temeljem odredbe članka 138. stavak 2. točka 3c. Prekršajnog zakona, okrivljenik dužan naknaditi paušalni trošak prekršajnog postupka ovog suda u iznosu od 20,00 eura (dvadeset eura) u roku od 8 dana po primitku ove presude. Visina troškova odmjerena je u skladu s odredbom članka 138. stavak 3. Prekršajnog zakona, s obzirom na trajanje i složenost prekršajnog postupka, te imovno stanje okrivljenika.

15. Ova presuda je pravomoćna.

U Zagrebu, 2. rujna 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Sanja Radeljak, v.r.

Sanja Gospočić, v.r.

Presuda se dostavlja Ministarstvu financija Republike Hrvatske, Carinska uprava, Područni carinski ured Osijek, Vijeće za prekršaje, u 5 otpravaka: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.