REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli - Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula - Pola

Poslovni broj: Gž-376/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Puli - Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca Alenke Paus, kao predsjednika vijeća, Dolores Peruško, kao suca izvjestitelja i člana vijeća, te Ive Kancijanić, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja RŠ iz [adresa], LV [adresa], zastupanog po punomoćnici Veri Miloš, odvjetnici u Puli, protiv tuženice REPUBLIKE HRVATSKE (OIB:52634238587), zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Puli-Pola, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Pazinu poslovni broj: Pn- 254/2019-48 od 13. siječnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 01. rujna 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja - i u cijelosti se potvrđuje presuda Općinskog suda u Pazinu poslovni broj: Pn-254/2019-48 od 13. siječnja 2025.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova žalbenog dijela postupka.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja kojim je isti zahtijevao da se naloži tuženici da mu isplati iznos od 350.000,00 eura sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom od 12. prosinca 2016. do isplate, sve u roku od 15 dana. Istom je presudom (st. II., III. i IV.) tužitelju naloženo da tuženici naknadi troškove postupka isplatom iznosa od 21.064,00 eura, u roku od 15 dana, dok je zahtjev tuženice u preostalom dijelu odbijen kao neosnovan kao i u cijelosti zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka.

2. Protiv te odluke pravovremenu i dopuštenu žalbu putem svoje punomoćnice podnosi tužitelj iz svih žalbenih razloga. U žalbi, u bitnome, ističe da je sud prvog stupnja u obrazloženju presude naveo dokaze koje je proveo kao i da je u dokaznom postupku pročitao isprave koje su priložene spisu kao i da su pročitane isprave iz priloženog spisa Općinskog državnog odvjetništva u Pazin poslovni broj K-DO-88/2020 međutim, da nije navedeno koje isprave su pročitane niti su sve isprave pročitane iz spisa koji su priloženi predmetnom spisu. Tako nisu pročitani zapisnici o ispitivanju svjedoka koje navodi sud prvog stupnja (VŠ, UŠ i IŠ) niti je u obrazloženju navedeno da je pročitan dokaz čitanjem zapisnika o ispitivanju svjedoka.

2.1. Tužitelj je u trenutku oduzimanja jahte bio njezin vlasnik i posjednik, a vlasništvo je stekao na temelju Ugovora o kupoprodaji od PŠ koji je prema predočenim ispravama bio vlasnik broda i koji mu je brod predao u posjed u marini u [adresa]. Točno je da se kod Općinskog suda u Pazinu vodi kazneni postupak pod poslovnim brojem K-189/2019 međutim taj postupak nije dovršen i okrivljenom BŠ nije dokazana krivnja da je počinio navedena kaznena djela niti u ovom postupku postoji dokaz koji bi upućivali da je CŠ, koji je prodao jahtu tužitelju, istu stekao krađom. Sve isprave na koje se sud poziva nisu dokazi koji su provedeni u ovom postupku niti iz tih dokaza proizlazi da je ĐŠ bio vlasnik jahte u trenutku kada mu je jahta predana od strane nadležnih tijela niti imao ovlaštenje vlasnika da jahtu preuzme. Izjave koje su dane službenicima policijske uprave ne mogu biti dokaz na okolnost vlasništva, a niti obavijest koja je dobivena telefonskim razgovorom. ODO je jahtu vratilo osobi koja nije bila vlasnik ni posjednik, a u nalogu za vraćanje izričito se poziva na odredbu čl. 189. st. 1. Zakona o kaznenom postupku (dalje ZKP) a koja odredba nedvosmisleno propisuje da se privremeno oduzeti predmeti imaju vratiti vlasniku. Jahta nije vraćena njezinom legitimnom vlasniku niti posjedniku od kojega je oduzela i takvo postupanje predstavlja pogrešno, odnosno nepravilno postupanje.

2.2. Žalbeni je prijedlog tužitelja da se presuda preinači "na način da se tužbeni zahtjev odbije u cijelosti i naloži tuženiku da tužitelju naknadi trošak parničnog postupka kao i trošak žalbenog postupka", odnosno podredno da se ista ukine i predmet vrati na ponovno raspravljanje i odlučivanje.

3. Sa tom je žalbom postupljeno u smislu odredbe čl. 359. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje ZPP).

4. Odgovor na tu žalbu nije dostavljen.

5. Žalba tužitelja nije osnovana.

6. Ispitujući pobijanu presudu, kao i postupak koji joj je prethodio, ovaj sud je utvrdio da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a. Isto tako, u postupku nije počinjena ni bitna povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a na koju upire tužitelj budući da se presuda suda prvog stupnja može ispitati, ista sadrži jasne razloge o odlučnim činjenicama.

6.1. U prvostupanjskom postupku nije počinjena ni povreda iz čl. 354. st. 1. ZPP-a u vezi sa čl. 8. ZPP-a, kako to neosnovano navodi tužitelj jer je sud na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, pravilno utvrdio činjenično stanje koje je odlučno za pravilnu primjenu materijalnog prava.

7. Neosnovani su žalbeni navodi tužitelja vezano za ocjenu dokaza isprava iz predmeta K-DO-88/2020 odnosno ranije K-DO-3138/2016 te iz preslika predmeta Općinskog suda u Pazinu poslovni broj K-189/2019 s obzirom da je uz suglasnost stranaka, a uostalom tužitelj je to predložio u samoj tužbi, izvršen uvid u te predmete a isti se nalaze i priloženi uz ovaj predmet.

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja prema tuženici Republici Hrvatskoj za naknadu štete zbog nezakonitog i nepravilnog rada državnog odvjetnika pri obnašanju njegove dužnosti (zamjenika državnog odvjetnika u Općinskom državnom odvjetništvu u Pazinu).

9. Naime, tužitelj smatra da mu je prouzročena šteta uslijed nezakonitog i nepravilnog rada nadležnog zamjenika u Općinskom državnom odvjetništvu u Pazinu jer da je isti postupio suprotno odredbi čl. 189. st. 1. ZKP-a ("Narodne novine" broj:

152/08, 76/09, 80/11, 121/11 – pročišćeni tekst, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13,152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24 i 72/25) prilikom vraćanja jahte MŠ koji da nije niti vlasnik niti posjednik već da je navedenu jahtu trebalo vratiti "njezinom legitimnom vlasniku i posjedniku tj. tužitelju".

10. Sukladno čl. 108. st. 1. Zakona o državnom odvjetništvu ("Narodne novine" broj: 67/18 i 21/22) Republika Hrvatska odgovara za štetu koju u obnašanju dužnosti državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika nanese fizičkoj ili pravnoj osobi nepravilnim ili nezakonitim radom.

10.1. Stoga, da bi se radilo o odgovornosti Republike Hrvatske za štetu koju stranci u postupku nanese svojim nezakonitim ili nepravilnim radom u obnašanju dužnosti zamjenika državnog odvjetnika nužno je da osim posebnih pretpostavki (štetna radnja mora biti počinjena u obnašanju državno-odvjetničke dužnosti, štetnik mora biti zamjenik državnog odvjetnika te se mora raditi o nepravilnom ili nezakonitom radu), moraju biti ispunjene i opće pretpostavke odgovornosti za štetu tj. postojanje štetne radnje, štete, uzročna veza između štetne radnje i štete te protupravnost. Dakle, sve ove opće i posebne pretpostavke moraju biti ispunjene kumulativno tj. ukoliko nedostaje jedna od tih pretpostavki ne postoji odgovornost Republike Hrvatske.

11. Pri tome nezakonit rad se smatra onaj rad koji je suprotan zakonu ili drugom propisu, odnosno propuštanju da se zakon ili drugi propis primjeni i to s voljom ili pristankom da se trećoj osobi nanese šteta. Nepravilni rad očituje se kao činjenje ili propuštanje činjenja koje je suprotno propisanom ili uobičajenom načinu obavljanja djelatnosti, odnosno službe, a iz ponašanja službene osobe može se izvesti zaključak da postoji volja ili pristanak da se takvim činjenjem ili propuštanjem šteti pravima i interesima trećih.

12. Iz provedenih dokaza u postupku utvrđene su slijedeće odlučne činjenice:

-da je tužitelj kao kupac zaključio sa prodavateljem SŠ Ugovor o kupoprodaji motorne jahte Princess V70, izgrađene 2006. godine, ugovorena je kupoprodajna cijena od 350.000,00 eura te rok isporuke do 25. veljače 2016., potpisan je Protokol o isporuci i tužitelju je predana i međunarodna potvrda plovila za razonodu ADAC-a (upisnik brodova u ABC), tehničke upute i knjiga održavanja;

-da je tužitelj temeljem Ugovora o kupoprodaji i navedenog Protokola izvršio upis predmetne jahte u upisniku brodova u [adresa] te u vezi sa time sklopio i Ugovor o osiguranju;

-da je 05. ožujka 2016. u marini [adresa], na otoku [adresa], tužitelju oduzeta predmetna jahta a sve sukladno zapisniku o privremenom oduzimanju predmeta zbog osnovane sumnje da je počinjeno kazneno djelo teške krađe opisano u čl. 229. st. 2. Kaznenog zakona, a na temelju čl. 261. st. 2. u vezi sa čl. 212. ZKP-a;

-da je 06. ožujka 2016. podnesena kaznena prijava protiv PŠ i EŠ zbog postojanja osnovane sumnje na počinjenje kaznenog djela krađe predmetne motorne jahte odnosno da je ista ukradena te da su krivotvorene isprave na temelju kojih se CŠ upisao kao vlasnik te jahte u registru plovila u [adresa];

-da je protiv PŠ i EŠ provedena istraga (postupak pod poslovnim brojem K-DO-3138/2016 te je dana 07. rujna 20166. i podignuta optužnica koja je i potvrđena te je postupak nastavljen kod Općinskog suda u Pazinu pod poslovnim brojem K-189/2019 s time da je EŠ u međuvremenu preminula pa je u odnosu na nju obustavljen kazneni postupak dok je kazneni postupak u odnosu na PŠ i dalje u tijeku (isti se nalazi na izdržavanju kazne zatvora u [adresa] gdje je osuđen na 30 godina zatvora);

-da je faktura (broj 1322015 od 25. studenog 2015.) temeljem koje je CŠ upisan kao vlasnik predmetne jahte u registru plovila u [adresa] a koju je prema sadržaju te fakture izdala [obrt], sa sjedištem u [adresa], 25. studenog 2016. kao dokazom da je ta jahta prodana, u biti fiktivna, jer je prema podacima, odnosno prema izjavi vlasnice te agencije ŽŠ utvrđeno da se agencija ne bavi prodajom plovila niti iznajmljivanjem. Ista je navela da je predmetna jahta u vlasništvu banke [obrt] iz [adresa];

-da je predmetna jahta bila upisana u registru plovila Republike Italije na ime [obrt] (pravnog slijednika [obrt]) a da je korisnik navedene jahte temeljem Ugovora o leasingu bio ZŠ sa pravom korištenja od 2011. do 2019. godine;

-da je tužitelj podnio zahtjev nadležnom državnom odvjetništvu 09. lipnja 2016. da mu se preda odnosno vrati u posjed predmetna jahta (imena [adresa]) kao i da je takav zahtjev podnio ZŠ **.**.2016. u skladu sa dopisom banke od 15. lipnja 2016. kojim se ovlašćuje da preuzme jahtu;

-da je zamjenik općinskog državnog odvjetnika u Općinskom državnom odvjetništvu u Pazinu AŠ uputio nalog 25. srpnja 2016. Policijskoj postaji Umag za vraćanje predmetne jahte TŠ što je i učinjeno 25. srpnja 2016. kada je njegovom punomoćniku, odvjetniku ABC vraćena tri ključa predmetne motorne jahte o čemu je sastavljena i potvrda o vraćanju predmeta.

13. Shodno navedenim utvrđenjima sud prvog stupnja zaključuje da tužitelj nije stekao pravo vlasništva predmetne jahte te da stoga nisu postojali uvjeti ni da mu se ista vrati u posjed pa da nije utvrđeno postojanje nepravilnog, a ni nezakonitog rada te s time u vezi niti pretpostavke za odgovornost tuženice za štetu. Navedena utvrđenja i zaključak suda prvog stupnja – da nije utvrđeno da bi došlo do nepravilnog rada, odnosno nezakonitog rada nadležnog državnog odvjetnika – prihvaća i ovaj sud i isti nisu dovedeni u sumnju žalbenim navodima tužitelja.

14. Naime, tužitelj je da bi uspio u postupku trebao dokazati da je na strani tuženice postojao propust ili štetna radnja koja bi bila protupravna (nezakonita ili nepravilna) i u uzročnoj vezi sa utuženom štetom. Tužitelj u ovom postupku kako to pravilno navodi i sud prvog stupnja nije dokazao da postoji protupravno postupanje tuženika (nadležnog državnog odvjetnika) i nije dokazao ni uzročnu vezu. Iz utvrđenja u prvostupanjskom postupku ne proizlazi da bi CŠ bio vlasnik predmetne jahte pa da je isti kao vlasnik i posjednik iste tu jahtu prodao tužitelju. Sama činjenica što je tužitelj sa istim zaključio Ugovor o kupoprodaji i navedeni Protokol ne mogu tužitelja dovesti u povoljniju situaciju kada se je CŠ upisao kao vlasnik te jahte u registru plovila u [adresa] temeljem fiktivnog (lažnog) računa koji nije izdan od prodavatelja kako je sam "prodavatelj" to naveo ([obrt] snc koja pravna osoba ni ne obavlja djelatnost prodaje ni iznajmljivanja plovila).

15. Tužitelj stoga nije dokazao protupravno postupanje tuženice kao ni uzročnu vezu, a njegova ponovljena tvrdnja u žalbi, da je šteta koju je trpio uzrokovana propustom zamjenika u Općinskom državnom odvjetništvu u Pazinu AŠ i da je navedenu jahtu valjalo vratiti njemu "kao vlasniku i posjedniku", odnosno da je šteta koju trpi uzrokovana nepravilnim i nezakonitim radom državnog odvjetništva za koje tuženica odgovara, ne može imati vrijednost dokaza za shvaćanje suprotno izloženom.

16. Slijedom iznijetog kako ne postoji odgovornost tuženice ni po općim propisima obveznog prava ni po posebnim propisima Zakona o državnom odvjetništvu valjalo je na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a odbiti žalbu tužitelja kao neosnovanu i u cijelosti potvrditi presudu suda prvog stupnja.

16.1. Kako je odbijena žalba tužitelja valjalo je odbiti i njegov zahtjev za naknadu troškova žalbenog dijela postupka (čl. 154. st. 1. ZPP-a u vezi sa čl. 166. st. 1. ZPP- a).

U Puli - Pola 01. rujna 2025.

Predsjednik vijeća

Alenka Paus