REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli – Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

Poslovni broj Gž-1073/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Puli – Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Dolores Peruško kao predsjednica vijeća, Alenka Paus, kao sutkinja izvjestiteljica i članica vijeća i Iva Kancijanić kao članica vijeća, u pravnoj stvari tužitelja UL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Nemanja Nožinić, odvjetnik iz Nove Gradiške, protiv tuženika Grada Siska, OIB: 08686015790, Rimska ulica 26, Sisak, kojeg zastupaju kao punomoćnici odvjetnici iz Odvjetničkog društva Babić & Brborović, Zagreb, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Sisku, poslovni broj P-468/2023-36 od 16. svibnja 2025., na sjednici vijeća 1. rujna 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Sisku, poslovni broj P-468/2023-36 od 16. svibnja 2025.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu troška žalbenog postupka.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu troška žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom odlučeno je:

„I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja UL koji glasi:

"Utvrđuje se da je tužitelj UL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], stekao pravo vlasništva nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to: k. č. br. [katastarska čestica]- oranica grunt sa 604 m2, a što mu je tuženik GRAD SISAK, OIB: 08686015790, RIMSKA ULICA 26, SISAK dužan priznati i trpjeti upis prava vlasništva na navedenoj nekretnini u zemljišnim knjigama na njegovo ime i u njegovu korist, sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

Tuženik je dužan tužitelju naknaditi parnični trošak ovog postupka sa zakonskom zateznom kamatom po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, počam od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."

II. Nalaže se tužitelju UL da tuženiku Gradu Sisku naknadi parnični trošak u iznosu od 1.750,00 eura sa zateznim kamatama od dana donošenja presude do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.“

2. Protiv presude pravovremenu žalbu podnosi tužitelj zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava, bitnih povreda postupka i odluke o troškovima postupka. Ukazuje na počinjenu bitnu povredu iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP, da zaključci suda nisu utemeljeni na iskazima svjedoka; da sud isključivo temeljem odredaba kupoprodajnog ugovora utvrđuje da se ne radi o stjecanju predmetne nekretnine, da je stav suda pretjerano formalistički, da takav stav nije opravdan ocjenom suda o neuvjerljivosti navoda svjedokinje FL, ukazuje na iskaz navedene svjedokinje, da je pogrešno zaključio da iz iskaza svjedoka ne proizlazi da bi GL predmet spora kupila od NL, ukazuje na iskaz svjedoka ŽL; da je valjalo ocijeniti je li tužitelj s prednicima u kvalificiranom posjedu predmeta spora od predaje u posjed 2008.; da je zaključak o poštenju posjeda valjalo temeljiti na subjektivnim i jasno opisanim razlozima; da je ostvarena bita povreda odredbe čl. 8. ZPP; da na prijepor nije moguće pristupiti bez korištenja vrata na ogradi između kč. [katastarska čestica] i prijeporne čestice, da niti na nekretnini gdje je kuća, niti na predmetnoj ne postoji nikakva poljoprivredna kultura, odnosno vegetacija (osim navedenih stabala). Predlaže preinačiti presudu, podredno ukinuti i vratiti na ponovno suđenje. Potražuje trošak za sastav žalbe i pristojbe na žalbu.

3. U odgovoru na žalbu tuženik ukazuje na odredbu čl. 115. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, da je GL imala ovlast raspolagati samo sa kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da tuženik navodima žalbe skreće pažnju s odlučnih činjenica koje je sud pravilno utvrdio i obrazložio. Predlaže odbiti žalbu kao neosnovanu te potražuje trošak za sastav odgovora na žalbu.

4. Žalba tužitelja nije osnovana.

5. Prvostupanjski je sud pobijanom odlukom odbio tužbeni zahtjev na utvrđenje da je tužitelj vlasnik nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. [katastarska čestica] oranica - grunt 604 m2 što da je tuženik dužan priznati i trpjeti upis prava vlasništva tužitelja na navedenoj nekretnini, utvrdivši da tužitelj nije dokazao postojanje pretpostavki za stjecanje prava vlasništva dosjelošću sukladno odredbi čl. 159 st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17; dalje: ZVDSP); da se njegov posjed ne može smatrati poštenim, da se ne može izvesti niti zaključak da je prednica tužitelja FL vlasništvo nekretnina stekla osnovom Kupoprodajnog ugovora od 14. srpnja 2008., odnosno odredbe čl. 115. st. 2. ZVDSP, a nastavno niti tužitelj osnovnom Ugovora o darovanju od 30. ožujka 2011.

6. Odluku obrazlaže utvrđenjima:

- da je tužitelj upisan kao vlasnik kč. [katastarska čestica] kuća broj 115 i dvorište u gruntu površine 485 m2, z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] osnovnom Ugovora o darovanju od **.**.2011. s FL,

- da je prije njega, dakle, kao vlasnica kč. [katastarska čestica] bila uknjižena FL i to od 14. srpnja 2008. na temelju Ugovora o kupoprodaji nekretnina od 14. srpnja 2008, a prije FL GL na temelju Ugovora o kupoprodaji nekretnina od 29. travnja 2008.,

- da je 29. travnja 2008. između NL kao prodavatelja i GL kao kupca sklopljen Kupoprodajni ugovor predmet kojeg je bila kč. [katastarska čestica] kuća i dvorište u grunut od 485 m2 k. o. [katastarska općina],

- da je kao vlasnik kč. [katastarska čestica] upisan tuženik osnovnom rješenja o nasljeđivanju poslovni broj O-1804/2022 od 27. rujna 2022. iza pok. NL,

- da su kč. [katastarska čestica] i kč. [katastarska čestica] bile upisane u zk ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te je na temelju Ugovora o kupoprodaji nekretnina od 29. travnja 2008. kč. [katastarska čestica] otpisana iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k.o.

Lonja i upisana u zk. ul. [broj ZK uloška],

- da je površina kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] 604 m2, dakle veća od površine kč. [katastarska čestica] koja iznosi 485 m2, koja čestica je bila predmet ugovora o kupoprodaji, odnosno darovanja,

- da je neprihvatljiv iskaz svjedoka FL u dijelu u kojem navodi da joj je prodavateljica GL na licu mjesta pokazala nekretninu koja je predmet prodaje (i kuća i grunt),

- da je uviđajem na licu mjesta te mjerničnim vještačenjem po vještaku Saši Vraniću utvrđeno da se uz među između kč. [katastarska čestica] nalaze vratnice označene krajnjim točkama 1 i 16, dužine 3,58 m; da postoji žičana ograda koja predstavlja granicu između kč. [katastarska čestica], označena na skici izmjere točkama 1, 15, 2, da su evidentirani hrastovi odnosno panj hrasta (točka 4) te tri panja jasena (točke 5, 6, 7); da točke 5, 6, 7 i 8 se spajaju na točku 8 (metalni stup na kojem je vidljiv lom žičane ograde) predstavljaju granicu između kč. [katastarska čestica], da je kč. [katastarska čestica] je omeđena dalje žičanom ogradom, točkama 8, 19, 18, 17, 16 i 1; da između kč. [katastarska čestica] nema vidljive međe na terenu, a međa je prikazana na skici izmjere između točaka 8 i 1; da je krajnja točka ograde 2 i poslije te točke ograde više nema,

- da na dijelu nekretnine koje je predmet spora kč. [katastarska čestica] postoji žičana ograda koja se nadovezuje na ogradu omeđenu čest. kat. br. 312 te da nema vidljive međe između kč. [katastarska čestica] i kč. [katastarska čestica], da vratnice na skici izmjere toč. 1-16 upućuju na ulaz sa kč. [katastarska čestica] isključivo na čest. kat. br. 312 te je krajnja točka vratnica (toč. 1) u ravnini pravca katastarske međe između kč. [katastarska čestica] i kč. [katastarska čestica],

- da za točke 2-3-4-5-6-7-8 na skici nema na licu mjesta nikakvih vidljivih pokazatelja posjeda tužitelja niti se o istom može zaključivati iz jednog zatečenog panja hrasta i tri stabla jasena,

- da svjedok CL nema neposrednih saznanja o predmetu kupoprodaje GL kao niti FL, kao niti svjedoci ŽL i EL,

- da se navodi svjedoka ĆL i EL da je GL pokazivala među ili površinu prodane nekretnine tužitelju ne mogu prihvatiti kao dokaz da je prodavateljica GL od NL doista kupila i nekretninu na čest. kat. br. 313 k. o. [katastarska općina],

- da se na kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ne nalazi poljoprivredna kultura ili kakva druga vegetacija temeljem koje bi se mogao izvesti zaključak da kč. [katastarska čestica] čine prirodnu cjelinu,

a iz čega zaključuje da predmetom prodaje Ugovora od 14. srpnja 2008. nije bila i nekretnina kč. [katastarska čestica], kao niti predmet Ugovora o darovanju od 30. ožujka 2011., da prednica tužitelja FL vlasništvo nekretnine kč. [katastarska čestica] oranica-grunt površine 604 m2, z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] nije stekla temeljem odredbe čl. 115. st. 1. ZVDSP, odnosno Ugovorom o kupoprodaji nekretnina od 14. srpnja 2008., a nastavno niti tužitelj Ugovorom o darovanju nekretnina od 30. ožujka 2011., a niti dosjelošću jer njegov posjed (i posjed prednice FL) nije pošten budući su i prednica tužitelja FL i tužitelj (koji su prema iskazivanju svjedokinje FL do 2014. bili u braku i od 2008. oboje koriste i uživaju spornu nekretninu), uzimajući u obzir da je ukupna površina obje zemljišnoknjižne čestice dvostruko veća od površine nekretnine naznačene u Ugovoru o kupoprodaji nekretnina od 14. srpnja 2008., još prilikom sklapanja navedenog ugovora i potom stupanja u posjed nekretnine, imali dovoljno razloga posumnjati da prednici tužitelja, kao i tužitelju temeljem navedenih ugovora ne pripada i posjed nekretnine upisane na kč. [katastarska čestica] oranica-grunt površine 604 m2, z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

7. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbom određenih navoda, pazeći dodatno i po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba postupka i pravilnu primjenu materijalnog prava, osim u odluci o troškovima postupka, čl. 365. st. 2. ZPP, utvrđenje je ovoga suda da pobijana odluka pravilna i zakonita.

8. Nisu počinjene bitne povrede postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP.

9. Nije počinjena niti bitna povreda iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP jer presuda sadrži razloge o bitnim činjenicama, jasni su i neproturječni, presuda nema nedostatak zbog kojih se ne bi mogla ispitati te ne postoji niti proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika i samih tih isprava i zapisnika.

10. Nije počinjena niti bitna povreda iz čl. 354. st. 1. u vezi sa čl. 8. ZPP. Sud odlučuje koje će činjenice uzeti kao dokazane prema svom uvjerenju i na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka (čl. 8. ZPP). Upravo je tako postupio sud prvog stupnja te je proveo dokaze koje su predložile stranke i koje je ocijenio bitnima za donošenje odluke, analizirao je istaknute prigovore i izvedene dokaze i utvrdio sve odlučne činjenice koje se odnose na stjecanje vlasništva tužitelja na kč. [katastarska čestica]. Stoga neosnovano tužitelj ukazuje da zaključci suda nisu utemeljeni na iskazima svjedoka, kao i da odluku sud temelji samo na materijalnim dokazima. Sud prvog stupnja je, a što slijedi iz odluke, analizirao iskaze svjedoka i u ukupnosti s drugim izvedenim dokazima pravilno zaključio da se iz istih ne može izvesti zaključak da je i kč. [katastarska čestica] bila predmet kupoprodajnih ugovora, pa niti ugovora o darovanju. Svjedok EL iskazuje da s GL (Blažeković) nije pričao o vlasništvu, a iz obrazloženja suda jasno slijedi da neposrednom ocjenom dokaza u svezi s drugim izvedenim dokazima ne prihvaća iskaze svjedoka FL, odnosno ĆL u dijelu u kojem navode da je GL pokazala među koja je išla po razvučenoj žici i da je spominjala da je sve to što je kupila i prodala. Žalbenim navodima pravilnost te ocjene ovome sudu nije dovedena u sumnju.

11. Navodi prvostupanjskog suda pod točkom 31. obrazloženja u svezi s navodima pod točkama 26., 27. i 29. obrazloženja odluke nisu proturječni niti nerazumljivi, pa nije ostvarena bitna povreda iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP. Naime, sud prvog stupnja valjano je i razumljivo obrazložio, što slijedi iz ukupnosti obrazloženja, dakle ne samo tih navedenih odlomaka, da, a što nije sporno, obje su nekretnine, dakle i kč. [katastarska čestica] i kč. [katastarska čestica] bile u vlasništvu SL, pa stoga i nije znak posjeda i katastarske čestice broj [katastarska čestica] tužitelja (i prednika tužitelja - bivše supruge FL) činjenica da se ograda oko kč. [katastarska čestica] proteže i na kč. [katastarska čestica]. (dijelom kako to slijedi iz nalaza vještaka), a niti povlači zaključak da nekretnine čine prirodnu cjelinu. Stoga je razumljiv i zaključak suda da kako na kč. [katastarska čestica] nema neke poljoprivredne kulture ili vegetacije to da se ne može izvesti zaključak da nekretnine čine prirodnu cjelinu. Točno tužitelj navodi da niti na kč. [katastarska čestica] nema neke vegetacije, kao što je nema niti na kč. [katastarska čestica], ali se iz toga ne može zaključivati da nekretnine čine cjelinu (pa i da se kao takve koriste) jer bi takvim izvođenjem zaključaka slijedilo da bi se prilikom kupoprodaje ili darovanja nekretnina kada između nekretnina nema jasno određene međe moglo zaključiti da se kupuje sve do nekakve prirodne granice, međe, zanemarujući u potpunosti poznatu činjenicu koja je površina nekretnine koja se kupuje.

12. A upravo tu bitnu činjenicu pravilno vrednuje sud prvog stupnja – površinu nekretnina, svake zasebno i zajedno. Dakle, pravilno sud prvog stupnja u ocjeni izvedenih dokaza vrednuje činjenicu da je površina kupljene kč. [katastarska čestica] m2, a površina sporne kč. [katastarska čestica] m2, dakle da tada supruga tužitelja ĐL i tužitelj imali su dovoljno razloga posumnjati da im ne pripada i posjed kč. [katastarska čestica] budući je ukupna površina obje zk čestice dvostruko veća od površine nekretnine naznačene u ugovoru o kupoprodaji i darovnom ugovoru, a što čini toliko veliku razliku u površini nekretnine koja nije moga ostati nezamijećena.

13. Nastavno iz takvih činjenica, ali u svezi i s drugim izvedenim dokazima, pravilno zaključuje i da kč. [katastarska čestica] nije bila predmet ugovora o kupoprodaji FL, pa niti ugovora o darovanju. Dakle, nema u tom dijelu proturječnosti, niti sumnje u pravilnost ocjene dokaza prvostupanjskoga suda.

14. Nastavno iz takvih činjenica i zaključaka pravilno zaključuje sud prvog stupnja i da posjed tužitelja i njegove supruge ne može imati kvalitetu poštenog posjeda, pa već iz toga razloga nisu ostvareni uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću primjenom odredbe čl. 159. ZVDSP, kako valjano obrazlaže.

15. Pri donošenju odluke sud prvog stupnja vodio je računa i da postoje s kč. [katastarska čestica] vrata samo za pristup na kč [katastarska čestica], a da između kč. [katastarska čestica] i kč. [katastarska čestica] nije na licu mjesta vidljiva međa, ali niti te činjenice ne vode zaključku da je tužitelju i ranije njegovoj supruzi moralo biti nedvojbeno da kupuju cijeli „posjed“ kako je prikazan na skici vještaka, a ne samo kč. [katastarska čestica] na kojoj je kuća i kako je naznačeno u ugovorima.

16. Nastavno tome, a kako i zaključuje sud prvog stupnja, ne može se analizom izvedenih dokaza kao valjan izvesti zaključak da je SL i tu nekretninu kč. [katastarska čestica] prodala GL.

17. Ovdje valja dodati da osnovom pravnog posla (kupoprodajnog ugovora ili darovnog ugovora) pravo vlasništva stječe se sukladno odredbi čl. 115. st. 1. ZVDSP, dakle cilj pravnog posla mora biti stjecanje prava vlasništva određene nekretnine. Nadalje, odredbom čl. 119. ZVDSP propisano je da vlasništvo nekretnine stječe se zakonom predviđenim upisom stjecateljeva vlasništva u zemljišnoj knjizi na temelju valjano očitovane volje dotadašnjega vlasnika usmjerene na to da njegovo vlasništvo prijeđe na stjecatelja, ako zakonom nije određeno drukčije. Dakle, pravni poslovi mogu predstavljati samo valjanu pravnu osnovu za upis prava vlasništva, ali vlasništvo se stječe tek predviđenim upisom stjecateljeva prava u zemljišnoj knjizi. Do toga nedvojbeno nije došlo jer predmetna kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije naznačena kao predmet prodaje u niti jednom kupoprodajnom ugovoru jer, kako je pravilno utvrdio prvostupanjski sud, nije bila niti predmet kupoprodaje, odnosno darovanja, a valja primijetiti i da je odmah po sklapanju kupoprodajnog ugovora između SL i GL kč. [katastarska čestica] izdvojena u zasebni zemljišnoknjižni uložak, dok je kč. [katastarska čestica], u međuvremenu, 2019. proglašena kulturnim dobrom te vlasništvo iste rješenjem o nasljeđivanju iza pok. SL poslovni broj O-1804/2022 od 27. rujna 2022. stekao tuženik.

18. Dakle, pravilno je zaključio sud prvog stupnja da predmetna nekretnina nije bila predmet ugovora o kupoprodaji i darovanju, a nastavno i da nisu ispunjeni uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću jer iz svih okolnosti slijedi da posjed tužitelja i prednice FL nema kvalitetu poštenog posjeda budući su već cijeneći površinu nekretnine za koju tvrde da je također bila predmet ugovora s nekretninom koja je nesporno kupljena i darovana, mogli nedvojbeno izvesti zaključak, posumnjati da im ne pripada i pravo na posjed i toga dijela i to još prilikom sklapanja ugovora od 14. srpnja 2008.

19. Slijedom navedenog, pravilno je zahtjev odbijen kao neosnovan jer nisu ispunjen pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću čl. 159. ZVDSP u svezi sa čl. 18. st. 4. ZVDSP, pa je primjenom odredbe č. 368. st. 1. ZPP valjalo odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

20. Odluka o trošku se određeno žalbom ne osporava, osim u smislu da je nezakonita jer je nezakonita pobijana odluka.

21. Kako je žalba neosnovana, odbijen je zahtjev tužitelja za naknadu troška žalbenog postupka, čl. 166. st. 1. ZPP, a odbijen je i zahtjev tuženika jer odgovor na žalbu nije bio potreban radi vođenja postupka, čl. 155. st. 1. ZPP.

U Puli-Pola 1. rujna 2025.

Predsjednica vijeća

Dolores Peruško