REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli - Pola

Kranjčevićeva 8/I,52100 Pula - Pola

Poslovni broj: Gž-737/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Puli - Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca Nataše Babić, kao predsjednika vijeća, Biljane Bojanić, kao člana vijeća i suca izvjestitelja te Kristine Pavičić-Sirotić, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ŠOA (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Edvardu Sušcu, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika OPĆINE SELCA (OIB:75901612733) [adresa], zastupani po punomoćniku Jakši Cvitešiću, odvjetniku u Splitu, radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Supetru poslovni broj: P-5123/2023 od 18. ožujka 2025., u sjednici vijeća održanoj 01. rujna 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Supetru poslovni broj: P-5123/2023 od 18. ožujka 2025.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja i odlučeno: "I. Nalaže se tuženiku [adresa], [osobni identifikacijski broj] da u roku od 15 dana isplati tužitelju iznos od 6.147,50 EUR/ 46.318,34 HRK sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 23. studenog 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a u slučaju promjene po stopi koja se određuje sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22)

II. Tuženiku se nalaže da u roku od 15 dana od dana objave presude isplati tužitelju parnične troškove sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a u slučaju promjene po stopi koja se određuje sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22)."

II. Nalaže se tužitelju ŠOA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknaditi tuženoj [adresa], [osobni identifikacijski broj], parnični trošak u iznosu od 500,00 EUR, u roku od 15 dana."

2. Protiv ove presude žalbu, pravovremeno, podnosi tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Žalbom, u bitnome navodi, da je bitna povreda počinjena obzirom da je presudom navedeno da je u nazočnosti punomoćnika stranaka 18. ožujka 2025. objavljena presuda, a uvidom u zapisnik sa ročišta za objavu proizlazi da presuda nije uopće objavljena a netočno je da je objavljena u nazočnosti punomoćnika stranaka obzirom oni nisu bili nazočni, kao i u odnosu na sadržaj zapisnika iz objave proizlazi da je sud bez nazočnosti stranaka donio rješenje kojim odbija tužbeni zahtjev, što proturječi pisanom otpravku presude iz kojega proizlazi da je presudom odbijen tužbeni zahtjev. Navodi i da je presudom u odnosu na provedeni dokazni postupak navedeno da je izvršen uvid u predmet Sp- 110/2022, fotografije i ostalo, dok je u odnosu na zapisnik od 27. veljače 2025. na održanoj glavnoj raspravi i doneseno rješenje kojim je i navedeno da će se izvanraspravno izvršiti uvid u spise Psp-110/2022 i Psp-176/2023 pa time ne proizlazi da je u dokazne svrhe prvostupanjski sud pregledao navedene spise, kao što i ne proizlazi kod kojega suda se vode postupci citiranih poslovnih brojeva. Time takve pravopisne greške imaju utjecaj u pogrešno i nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju i apsolutno bitnoj povredi odredaba parničnog postupka. Postavlja i pitanje zašto je prvostupanjski sud uzeo iskaz tužitelja i zakonskog zastupnika tuženika u parnici radi smetanja posjeda kao dokaz, koje se vremenski ne poklapa sa predmetnim događajem, umjesto da je izveo dokaz saslušanjem parničnih stranaka u ovoj parnici, pa eventualno uz to i izvršio uvid i pregledao citirane parnične postupke, te da prvostupanjski sud nije objasnio svoje procesne postupke a osobito odustanak od izvođenja dokaza koji je tužitelj predložio u tužbi i tijekom prethodnog postupka, čime je onemogućio tužitelja u dokazivanju, među ostalim, i protupravnosti, vrste i visine štete, što predstavlja povredu prava na pristup sudu. Donošenje usmenog rješenja od strane komunalnog redara u odnosu na nepoznatu osobu, i predstavlja postupanje tuženika izvan okvira redovnog postupanja, obzirom da tako usmeno rješenje predstavlja izvanredno postupanje tijela državne uprave koje je potrebno radi zaštite života i zdravlja ljudi ili imovine veće vrijednosti, dok u konkretnom slučaju nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] služi isključivo i samo tužitelju, i tim javnim putem ne služi se ni treća osoba ŠO, što i konačno potvrđuje FO u svojem iskazu u parnici Psp-110/2022 kojeg dijelom citira prvostupanjski sud. Pri tome je jasno kako se prvostupanjski morao upustiti u ocjenu ispravnosti postupanja komunalnog redara, što je u konkretnom slučaju izostalo, a i bilo je sporno donošenje usmenog rješenja obzirom da je sporno što takvo rješenje glasi na nepoznatu osobu a da komunalnom redaru su bile poznate sve okolnosti slučaja uslijed kojih je morao provesti redovnu proceduru. Poziva se i ona odluku Ustavnog suda broj U-III-4378/2017 od 26. veljače 2018.

2.1. Žalbeni je prijedlog ukidanje pobijane presude uz zahtjev troška žalbe.

3. Sa žalbom tužitelja postupljeno je na temelju odredbe čl. 359. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje ZPP).

4. Odgovor na žalbu nije podnesen.

5. Žalba tužitelja nije osnovana.

6. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih navoda tužitelja, pazeći pri tome dodatno i po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava i bitne povrede odredaba parničnog postupka temeljem odredbe čl. 365. ZPP-a, ocjena je ovog suda da je pobijana presuda pravilna. U odnosu na žalbene razloge tužitelja u dijelu u kojem ukazuje na bitnu povredu odredaba parničnog postupka, prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede obzirom je naveo jasne razloge o odlučnim činjenicama, dok obrazloženje navedene presude i nije nejasno, kao ni o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se navodi o sadržaju isprava ili zapisnika, dok je i suprotno žalbenim navodima žalitelja, procesno ovlaštenje prvostupanjskog suda da odlučuje o tome koje će činjenice uzeti kao dokazane prema svojem uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a na temelju rezultata cjelokupnog postupka, a što je i od strane prvostupanjskog suda, pravilnom primjenom zakonske odredbe iz čl. 8. ZPP-a i učinio uvjerljivost kojih razloga žalitelj nije uspio dovesti u dvojbu.

6.1. Prvostupanjski sud nije počinio ni bitnu povredu obzirom da, kako se to i pravilno žalbom navodi, tijekom održanog ročišta za objavu presude od 18. ožujka 2025. je i doneseno rješenje kojim se odbija tužbeni zahtjev, te je utvrđeno kako za tužitelja i tuženika nitko nije pristupio, iako su uredno obaviješteni, dok iz priložene odluke proizlazi da je donesena presuda u odnosu na dostavljen zahtjev kao i da su nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 27. veljače 2025. u nazočnosti punomoćnika stranaka, dana 18. ožujka 2025. i donesena i objavljena predmetna presuda. Pri tome je došlo i do očito pogrešnog navoda prilikom objave i da je naznačeno doneseno rješenje a ne presuda, čime je i došlo do procesne povrede ali koja je i predmetnom odlukom ispravljena donošenjem presude a ne rješenja, dok i presudom proizlazi da je održana glavna i javna rasprava koja je zaključena u nazočnosti punomoćnika stranaka a ne proizlazi da bi 18. ožujka 2025. se radilo o navodima o nazočnosti stranaka već da je tada i donesena i objavljena presuda. Time je i ispravno navedeno da su nakon održane glavne rasprave bili nazočni punomoćnici stranaka, a ne u odnosu na izvršenu objavu presude 18. ožujka 2025. Pri tome, presuda je i objavljena 18. ožujka 2025.

6.2. U ovom postupku ni materijalno pravo nije pogrešno primijenjeno.

7. Predmet ovog spora je zahtjev tužitelja za odštetu vlasništva tužitelja u odnosu na željezna vrata koja je postavio na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja vrata je komunalni redar tuženika uklonio.

8. U ovom postupku nije sporno da je tužitelj i postavio željezna vrata na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] a koja nekretnina je upisana kao put površine 13475 m[2] , te izgrađeno zemljište površine 14 m[2] u vlasništvu Općine Selca za cijelo, a kao posjednik te nekretnine i upisano je javno dobro, putevi, [adresa]. Nije sporno ni da je tuženik temeljem usmenog rješenja o uklanjanju prepreka na javnoj površini putem komunalnog redara uklonio prepreku i to željezna vrata u vlasništvu tužitelja sa javne površine 23. studenog 2023., te je i rješenje izrađeno u pisanom obliku 24. studenog 2023.

9. Sporno je da li tužitelj ima pravo na isplatu štete nastale uklanjanjem željeznih vratiju, obzirom da istu osniva na izdanom računu mehaničke radione za izradu građevinskih okova i to za izradu i ugradnju vratiju, te troškova prijevoza koji račun iznosi 6.147,50 eura.

10. Prvostupanjski sud je nakon ocjene provedenih dokaza (čl. 8. ZPP-a), kao neosnovan odbio ovaj zahtjev tužitelja, cijeneći odredbu čl. 97. st. 2. Zakona o općem upravnom postupku, te čl. 142. Odluke o komunalnom redu Općine [adresa] i postupak koji se vodio kod tog suda pod poslovnim brojem Psp-110/2022 po tužbi, u ovom postupku tužitelja, a protiv ŠO, HO, [adresa] i dr. radi smetanja posjeda uklanjanjem željeznih kovanih vrata. Iz tog predmeta je i cijenjen iskaz tužitelja da su sporna metalna vrata postojala u trenutku kada je 2018. godine kupio istu od RO i ZO, a Općina Selca da ima ključ od predmetnih metalnih vrata, te ne zna razlog, kao i da su metalna vrata postavljena od ŠO, a ne zna kada, a čuo je da je ona nekad tu držala svoj brod kojeg više tamo nema. Skidanje predmetnih metalnih vrata se dogodilo krajem kolovoza 2022. godine, ujutro nakon što je otišao u Zagreb po završetku godišnjeg odmora, kada su ga susjedi obavijestili da je HO zajedno sa komunalnim radnicima te službenim vozilom Općine Selca odnio metalna vrata koja su stajala na njegovoj nekretnini, nakon čega da je o svemu obavijestio policiju a iz policijskog zapisnika je stajalo da je Općina Selce, odnosno HO odveo, po nalogu ABC, metalna vrata u njenu kuću, kao i da je nadalje prema iskazu III. tuženika i zakonskog zastupnika općine [adresa], načelnika FO utvrđeno, da je dobro upoznat sa predmetom spora a metalnu ogradu da je postavio odavno EO, uz suglasnost Općine Selca, iz razloga što je dio nekretnine na kojem je postavljena ta metalna ograda javna površina odnosno vlasništvo Općine Selca a to je dozvoljeno jer je postojala suglasnost svih suvlasnika da se ta ograda postavi, da je ključ od predmetnih vrata imao je tužitelj, Š [adresa] i ŠO, a u ljeto 2022. godine je promijenjen cilindar na metalnim vratima i pretpostavlja da je to učinio tužitelj, kada su mu komunalni djelatnici rekli da ne mogu pristupiti na njihovu nekretninu preko metalnih vratiju, kao i iz iskaza voditelja komunalne službe HO da je za postavljanje metalnih vratiju koja su davno prije uz suglasnost Općine Selca postavljena na javnoj površini, te da je upravo i iz e-mail korespondencije razvidno da je upravo tužitelj tražio od Općine Selca 23. kolovoza 2018. uklanjanje broda s javne površine jer mu je isti smetao prilikom pristupa njegovoj zgradi a prilikom skidanja metalnih vrata da su pomogli komunalni djelatnici koji su se zatekli tada na licu mjesta a put da je Općini potreban da se omogući vlasnicima nekretnina da dođu do svojih nekretnina i sve do 2022. godine kada je tužitelj promijenio cilindar, ključ od metalnih vrata da je imala i gospođa ŠO, [adresa], a tužitelj da je za to znao. Cijeneći pretpostavke odgovornosti i to subjekti obveznog odnosa odgovornosti za štetu, odnosno štetnik i oštećenik (t. 1.), štetna radnja štetnika (t. 2.), šteta (t. 3.), uzročna veza (t. 4.) i protupravnost štetne radnje (t. 5.), kao i da bez protupravnosti nema odgovornosti za štetu, a jedan od razloga izostanka protupravnosti je i nanošenje štete po dužnosti, čime se podrazumijevaju oni slučajevi u kojima su pojedine osobe u pravilnom izvršavanju svoje dužnosti po samom propisu dužne počiniti štetu. Nadalje, da tužitelj nije dostavio dokaz na okolnost protupravnog postupanja tuženika, niti je na tu okolnost predložio izvođenje dokaza, dok iznos koji tužitelj traži od tuženika a prema specifikaciji račun se odnosi na izradu i ugradnju vrata izdan 20. studenog 2023., tri dana prije uklanjanja predmetnih vrata od strane tuženika, dok se i na fotografijama priloženim uz rješenje JUO Općine Selca od 24. studenog 2023. godine vide predmetna željezna vrata, ranije postavljena na metalne stupove a kasnije su ista željezna vrata polegnuta ispred južne fasade kuće tužitelja (kako je tužitelj opisao u svojoj tužbi radi smetanja posjeda u predmetu Psp- 176/2023).

10.1. Cijeneći čl. 142. Odluke o komunalnom redu Općine [adresa] da u slučaju hitnog oslobođenja javne površine od protupravno postavljene ili ostavljene naprave ili objekta, komunalni redar može takve naprave i objekte odmah ukloniti s javne površine, uz pomoć odgovarajućih službi, dok je čl. 143. te Odluke propisano ako je vlasnik protupravnog postavljene ili ostavljene naprave ili objekta nepoznat, nalog za uklanjanje oglasiti će se na oglasnoj ploči. Cijeneći odredbu čl. 116. t. 2. Zakona o komunalnom gospodarstvu kojom je propisano da, ako se osoba koja je dužna otkloniti povredu komunalne odluke ne može utvrditi, rješenje se donosi protiv nepoznate osobe, dok je prema provedenim dokazima odnosno priloženoj dokumentaciji i utvrđeno da postupanje tuženika na opisani način odnosno uklanjanje željeznih vratiju u vlasništvu tužitelja, koja su se nalazila na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], javno dobro u vlasništvu tuženika, nema elemenata protupravnosti, obzirom da su uklanjanje vrata, kao i postupak koji mu je prethodio, provedeni sukladno relevantnim zakonskim propisima, te je i isto tako i utvrđeno da je tužitelj promjenom brave na vratima odnosno postavljanjem novih vratiju na nekretnini u vlasništvu Općine Selca, onemogućio korištenje javnog puta na način na koji se isti do tada i koristio. Obzirom da nije dokazano da bi tuženik postupao protupravno, Općina Selca nije niti odgovorna za štetu koja je tužitelju navodno nastala, pa nema osnove za zahtjev naknade štete a time je i tužbeni zahtjev odbijen u cijelosti.

11. Pretpostavke odgovornosti za štetu jesu postojanje subjekta obveznog odnosa odgovornosti za štetu, štetna radnja štetnika, šteta i uzročna veza između štetne radnje i štete. Odredbom čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 – dalje ZOO) propisano je da tko drugome prouzroči štetu dužan je nadoknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Odgovornost za štetu kao obvezno-pravni odnos u kojem je jedna strana dužna popraviti štetu prouzročenu drugoj strani a druga je strana ovlaštena zahtijevati takav popravak, dok u odnosu i na opće pretpostavke odgovornosti za štetu kao između ostalog i protupravnost, te pretpostavke moraju biti i kumulativno ispunjene, obzirom ako ne postoji makar od jedna od njih ne postoji ni odgovornost za naknadu štete.

12. Cijeneći sadržaj zakonskih odredbi i činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda, isti je i pravilno primijenio materijalno pravo kada je zaključio da tužitelj nema osnove da zahtjeva da bi mu tuženik naknadio nastalu štetu. Pri tome i u odnosu na spis tog suda Psp-110/2022 koji se i vodio po tužbi ovog tužitelja, u odnosu na druge tuženike ali i vezano da je Općina Selca uklonila tada postojeći željeznu ogradu koja je i bila postavljena sukladno odobrenju Općine, zato jer je tužitelj promijenio cilindar na metalnim vratima, čime je onemogućio sve ostale da mogu otvoriti metalna vrata i proći do svoje nekretnine. Nakon toga, kada je i došlo do uklanjanja osnovom navedenog postavljenih prvotno željeznih vratiju, tada je tužitelj imao saznanja o nezakonitom postavljanju promjene cilindra i onemogućavanju prolaska javnim putem, odnosno da nema osnove postavljanja novih željeznih vratiju, obzirom da su prvotna uklonjena upravo iz razloga nemogućnosti prolaza ostalih suvlasnika. Time je imao saznanja da postavljanjem novih vratiju faktički ponovno dolazi do povrede takvog postupanja, obzirom i da se ne samo onemogući suvlasnicima prolaz, već i da se ta vrata postavljaju na javnoj površini u odnosu na koju i nema pristanka tuženika.

13. Uz to, vezano i da nije vidljivo iz raspravnog rješenja od 27. veljače 2005. kod kojih suda se vode postupci u odnosu na koje je i navedeno da će se izvansudski pregledati spisi Psp-110/2022 i Psp-176/2023, iz predmeta i proizlazi da je prvostupanjski sud i zatražio od Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Supetru i dostavu navedenih predmeta i to 30. listopada 2024. Obzirom na navedeno da nema dokaza o dostavi predmeta Psp-176/2023, tada i nisu posebno o istom iznošeni navodi. Stoga je i bilo mogućnosti da se utvrdi u odnosu na koji sud se vodi postupak, dok je i postupak smetanja posjeda koji su i pokrenuti u tim postupcima uvijek se vodi kod suda koji je nadležan vezano za smetanje posjeda nekretnine, a u odnosu na koji i punomoćnik tužitelja kao i sudionici u postupku imaju sigurno saznanja.

14. Posebno vezano za žalbene navode da odustankom od izvođenja dokaza koje je tužitelj predložio u tužbi i tijekom prethodnog postupka, nisu objašnjenje procesne pretpostavke, ti žalbeni navodi nisu osnovani. Obzirom i da tužbom nisu posebno navedeni dokazi koji bi se trebali izvesti, dok su na pripremnom ročištu i predloženi svjedoci OO, od kojega je i dostavljen račun vezano za trošak izrade i ugradnje vratiju od 20. studenog 2023., kao i očevid po vještaku saslušanjem svjedoka LO, CO, isti i posebno nisu bili potrebni, obzirom da je i trebalo prethodno odlučiti o osnovanosti postavljenog zahtjeva, te nakon toga i njegovoj visini, pa se stoga u odnosu na saslušanje svjedoka, kao i vještačenje o tome nije posebno trebalo odlučivati. Stoga je i prvostupanjski sud i pravilno nakon uvida u predmet koji je vođen zbog smetanja posjeda Psp-110/2022 ocijenio da se ne radi u predmetnom postupku o osnovanosti tužbenog zahtjeva. Odredbom čl. 97. st. 2. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine" broj: 47/09) propisano je da se, iznimno, rješenje može donijeti i u usmenom obliku kada je potrebno poduzeti hitne mjere radi osiguranja javnog reda i sigurnosti, radi otklanjanja neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi ili imovinu veće vrijednosti, dok st. 3. na rješenje u usmenom obliku dostavlja se stranci i u pisanom obliku kada je to propisano zakonom ili ako to stranka zahtijeva. Tijekom postupka i nije utvrđeno da bi tužitelj zahtijevao dostavu tog rješenja, iako je predmetno rješenje od strane Upravnog odjela komunalnog redara i doneseno 24. studenog 2023. u odnosu na nepoznatog počinitelja da ukloni protupravno postavljeni metalni predmet – vrata na adresi [adresa] u [adresa] koji blokira javni put na čest. zem. [katastarska čestica] i priječi prolaz građanima do svojih nekretnina. Obzirom je i tužitelj zatražio naknadu štete osnovom priloženog računa, koji se odnosi i na prethodno uklonjena željezna vrata od strane tuženika, kao i u odnosu da je i znao odnosno tada već i imao saznanja da se radi o javnom putu, nije bilo ni osnove da bi se mogla postavljati nova željezna vrata, koja su predhodno uklonjena, i time priječiti prolaz ostalima.

15. Stoga, kako je prvostupanjski sud na pravilno utvrđeno činjenično stanje i pravilno primijenio materijalno pravo valjalo je žalbu žalitelja odbiti kao neosnovanu i temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a odlučiti kao u izreci odluke. Obzirom da tužitelj sa žalbom nije uspio tada je i sukladno čl. 154. st. 1. u vezi sa odredbom čl. 166. st. 1. ZPP-a odlučeno o trošku žalbe.

U Puli - Pola 01. rujna 2025.

Predsjednik vijeća

Nataša Babić