Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-3055/2024-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Gordani Držaić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice AŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici Slađani Čanković, odvjetnici u Zagrebu, Preradovićeva 18/1, protiv protustranke SŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Marku Vodanoviću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Božić i partneri d.o.o., Zagreb, Zagrebačka cesta 126, radi razvrgnuća suvlasništva, odlučujući o žalbi predlagateljice i žalbi protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Malom Lošinju, poslovni broj R1- 1/2022-45 od 14. veljače 2024., 29. kolovoza 2025.,
r i j e š i o j e
I. Uvažavaju se žalba predlagateljice i žalba protustranke, ukida se rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Malom Lošinju, poslovni broj R1-1/2022-45 od 14. veljače 2024., te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
II. O troškovima žalbenog postupka odlučiti će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Rješenjem prvostupanjskog suda pod točkom I. izreke razvrgnuta je suvlasnička zajednica protustranke SŠ u dijelu od ¾ i predlagateljice AŠ u dijelu od ¼ na čkbr. [katastarska čestica] upisanoj u zk.u.br. 1021 k. o. [katastarska općina] civilnom diobom, te je pod točkom II. izreke naloženo protustranci da predlagateljici naknadi trošak postupka u iznosu od 818,29 EUR-a u roku od 15 dana.
2. Protiv tog rješenja pravovremenu žalbu je podnijela predlagateljica zbog žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. u svezi s čl. 381. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP), s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači sukladno žalbenim navodima podredno ukine i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak. Zatražila je trošak žalbe specificiran u žalbi.
3. Protiv tog rješenja pravovremenu žalbu podnijela je i protustranka zbog žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. u svezi s čl. 381. st. 1. ZPP s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači sukladno žalbenim navodima podredno ukine i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak. Zatražila je trošak žalbe specificiran u žalbi.
4. Odgovori na žalbe nisu podneseni.
5. Žalbe su osnovane.
6. Predmet postupka je zahtjev predlagateljice za razvrgnućem suvlasništva na nekretninama kčbr. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
7. Prvostupanjski sud pobijanim rješenjem odlučio je primjenom odredbe čl. 50. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 - dalje: ZV) da će se razvrgnuće provesti sudskom prodajom na javnoj dražbi (civilno razvrgnuće). Uz utvrđenje da temeljem nalaza vještaka Matije Baste proizlazi da geometrijska dioba predmetne nekretnine nije moguća, a da u tom dijelu stranke nisu prigovorile nalazu vještaka, da je stvarna površina nekretnine 2070 m2 iako je u zemljišnim knjigama upisana površina od 2488 m2 utvrđena je tržišna vrijednost nekretnine u iznosu od 20.900,00 EUR-a. Dalje je utvrđeno da između stranaka ne postoji sporazum o diobi s time da obje predlažu geometrijsku diobu za koju je utvrđeno da nije moguća, te da je daljnji prijedlog predlagateljice da se suvlasnička zajednica nekretnina razvrgne civilnom diobom, a protustranke da se suvlasnička zajednica razvrgne isplatom, a za koji način diobe protustranka nije učinila vjerojatnim da postoji osobito ozbiljan razlog u smislu odredbe čl. 50. st. 1. ZV. Kako geometrijska dioba predmetne nekretnine nije moguća i između stranaka ne postoji sporazum o načinu razvrgnuća to je primjenom čl. 50. st. 4. ZV prvostupanjski sud razvrgnuo suvlasničku zajednicu nekretnina civilnom diobom.
8. Odredbom čl. 50. st. 1. ZV propisano je da kad razvrgnuće provodi sud, da je vezan u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnoga posla ili zakona. Stavkom 2. istog članka propisano je da će sud, ako nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu stavka 1., djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski, dok je stavkom 4. određeno da će sud, ako dioba iz stavka 2. nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće).
9. Dakle, temeljna pretpostavka iz čl. 50. st. 4. ZV da sud u sudskom postupku odredi civilno razvrgnuće je da geometrijska dioba nije moguća, a da se njome znatno ne umanji vrijednost nekretnina. Slijedom toga, odlučna činjenica u postupku za određivanje civilnog razvrgnuća je utvrđenje da li je moguća geometrijska dioba nekretnina koje su predmet razvrgnuća, što se prije svega utvrđuje vještačenjem s obzirom da se radi o utvrđivanju činjenice za koju je potrebno stručno znanje kojim sud ne raspolaže.
10. Prvostupanjski sud u obrazloženju, a na što opravdano ukazuju žalbe stranaka uopće ne navodi jasno iz kojeg razloga geometrijska dioba nije moguća, pri čemu bi prema stanju spisa proizlazilo da vještak Matija Basta smatra da se radi o nekretnini koja je poljoprivredno zemljište, pa da u smislu odredbe čl. 83. st. 4. Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“, broj 20/18, 115/18, 98/19 i 57/22 – dalje: ZPZ) budući se radi o poljoprivrednom zemljištu ne može se geodetskim elaboratima dijeliti na katastarsku česticu površine manje od 1 ha, osim u slučaju izdvajanja poljoprivrednog zemljišta radi izgradnje infrastrukturnih i drugih građevina određenih propisom kojim se uređuje prostorno uređenje i osim u slučaju nasljeđivanja.
11. Predlagateljica u žalbi osnovao navodi da je tijekom postupka isticala prigovore na nalaz i mišljenje vještaka Matije Basta u pogledu nemogućnosti provedbe geometrijske diobe i pozivala se na činjenicu da je nekretnina koja je predmet diobe stečena nasljeđivanjem, a o čemu prvostupanjsko obrazloženje ne sadrži nikakve razloge, već prvostupanjski sud suprotno stanju spisa navodi da stranke nisu prigovarale nalazu vještaka u dijelu da geometrijska dioba nije moguća. Time je ostvarena bitna povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju ukazuje žalba.
12. Sud u izvanparničnom postupku nije vezan prijedlozima stranaka, već u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a kako je to uostalom i propisano odredbom čl. 50. st. 1. ZV. To znači ne samo da sud ne mora donijeti odluku prihvaćajući bilo koji prijedloga stranaka, već da odluku o razvrgnuću može donijeti i mimo prijedloga poštujući pritom stroge zakonske odredbe.
13. Da bi se odredila geometrijska dioba potrebno je da budu ispunjene pretpostavke iz čl. 50. ZV odnosno da takva geometrijska dioba bude moguća i dopuštena, da vrijednost fizičkog dijela nekretnine koji će pripasti svakoj od stranaka odgovara vrijednosti njihovog suvlasničkog udjela, te da se time znatno ne umanjuje vrijednost nekretnina.
14. Zbog pogrešnog pravnog pristupa da geometrijska dioba nije moguća samo iz razloga navedenih u nalazu vještaka Matije Basta, odnosno da se prema utvrđenjima iz nalaza radi o poljoprivrednom zemljištu koje se ne može dijeliti zbog površine, a da pri tome nisu utvrđene preostale činjenice odlučne za primjenu čl. 83. st. 4. ZPZ činjenično stanje je ostalo pogrešno i nepotpuno utvrđeno te je za sada i pogrešno primijenjeno materijalno pravo.
15. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će otkloniti bitnu povredu odredaba parničnog postupka na koju mu je ovaj sud ukazao ovom rješenjem, te će radi pravilne primjene materijalnog prava utvrditi da li je geometrijska dioba nekretnina dopuštena i moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost nekretnina za što će navesti jasne i razumljive razloge koji će se temeljiti na dokazima izvedenim tijekom postupka. Tek ukoliko bi se utvrdilo da geometrijska dioba nije moguća i dopuštena prvostupanjski sud će moći odlučivati o drugim načinima diobe kako je to propisano odredbom čl. 50. ZV.
16. Slijedom izloženoga valjalo je odlučiti kao u izreci ovog rješenja temeljem odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP.
17. Kako je ukinuta odluka o glavnoj stvari ukinuta je i odluka o troškovima postupka, jer ista ovisi o ishodu postupka.
18. Odluka o troškovima žalbe temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.
U Zagrebu 29. kolovoza 2025.
Sutkinja
Gordana Držaić
