Poslovni broj Gž-1289/2025-2
Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Rijeci, po sucu tog suda Alenu Perhatu, u pravnoj stvari tužitelja JM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Antunu Franetoviću, odvjetniku iz Splita, protiv tuženika NM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Mariu Skejiću, odvjetniku iz Splita, radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine, odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-2593/2022-15 od 09. srpnja 2025. godine, dana 01. rujna 2025. godine,
r i j e š i o j e
Uvaženjem žalbe tužitelja JM ukida se rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-2593/2022-15 od 09. srpnja 2025. godine, te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovan postupak.
Obrazloženje
1. Rješenjem prvostupanjskog suda odbačena je tužba.
2. Protiv tog rješenja pravovremenu žalbu podnosi tužitelj, zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, dakle iz žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. točka 1. i 3. Zakona o parničnom postupku («Narodne novine» br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, u nastavku teksta: ZPP), te predlaže da se pobijano rješenje preinači.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba je osnovana.
5. Sud prvog stupnja na temelju sadržaja priložene dokumentacije i uvida u spis tog suda poslovni broj P-745/2025 utvrđuje da je predmet ovog parničnog postupka zahtjev tužitelja radi utvrđenja vlasnikom nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] za 998/4001 dijela, te ovlaštenja na uknjižbu prava vlasništva tog dijela naznačene nekretnine, uz brisanje tog prava sa imena tuženika, pri čemu se tužitelj u historijatu tužbe i podnesku od 21. listopada 2022. godine poziva na darovanje predmetne nekretnine od oca GM pok. NM.
6. Uvidom u spis tog suda poslovni broj P-745/2025 utvrđuje da se postupak u tom predmetu vodi po tužbi tužitelja NM (ovdje tuženika) protiv više tuženika, među kojima je i prednik tužitelja GM, u kojem postupku ovdje tuženik NM traži da se utvrdi vlasnikom čest. zem. [katastarska čestica], iz zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina].
7. Nadalje utvrđuje da je u odnosu na DM pok. NM kao prednika ovdje tužitelja JM pravomoćnom presudom tog suda poslovni broj Pst-897/2013 od 06. lipnja 2018. godine presuđeno da je ovdje tuženik NM (u potonjem predmetu tužitelj) vlasnik nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a što je ranija oznaka predmetne nekretnine.
8. Stoga utvrđuje nedopuštenim zahtjev tužitelja JM da se utvrdi vlasnikom na dijelu nekretnine u odnosu na koju je tuženik u spomenutom ranije vođenom postupku protiv prednika tužitelja dokazao da je vlasnik, pa pozivom na odredbu članka 333. stavak 2. ZPP-a odlučuje kao u izreci pobijanog rješenja.
9. Pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 365. stavak 2. ZPP-a utvrđeno je da u provedenom postupku i prilikom donošenja pobijanog rješenja nije počinjena neka od tih povreda.
10. Međutim, osnovano tužitelj ukazuje na postojanje bitne postupovne povrede iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a.
11. Naime, odredbom članka 333. stavak 2. ZPP-a propisano je da prvostupanjski sud tijekom cijelog postupka po službenoj dužnosti pazi je li stvar pravomoćno presuđena i ako utvrdi da je parnica među istim strankama pokrenuta o zahtjevu o kojemu je već pravomoćno odlučeno, odbacit će tužbu. Iz navedenog proizlazi da je za postojanje pravomoćno presuđene stvari potrebno da u oba spora postoji isti subjektivni identitet spora (identitet stranaka spora-tužitelja i tuženika u istoj ili obrnutoj ulozi) i objektivni identitet spora (isti predmet spora).
12. U konkretnom slučaju sud prvog stupnja pravilno je utvrdio da postoji objektivni identitet između predmetnog postupka i postupka koji je okončan pravomoćnom presudom tog suda poslovni broj Pst-897/2013 (to tužitelj niti ne osporava u žalbi), jer je u obje ove parnice predmet postupka zahtjev za uknjižbu prava vlasništva nekretnine koja ima oznaku čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], uz prethodno brisanje tog prava s imena tuženika.
13. Međutim, ne može se za sada prihvatiti kao pravilno utvrđenje prvostupanjskog suda da u gore naznačenim parnicama postoji i subjektivni identitet spora.
14. Naime, tužitelj u predmetnoj tužbi između ostalog ističe da je vlasništvo utuženog dijela navedene nekretnine (998/4001 dijela) stekao darovanjem od svojeg prednika GM pok. NM, dakle od osobe u odnosu na koju je kao tuženika prema pravilnom utvrđenju suda ovdje tuženik NM kao tužitelj ishodio pravomoćnu presudu tog suda poslovni broj Pst-897/2013 od 06. lipnja 2018. godine, kojom je utvrđeno da je isti vlasnik nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a što je ranija oznaka predmetne nekretnine.
15. S obzirom na navedeno, sud prvog stupnja propustio je utvrditi da li je do eventualnog darovanja naznačenog dijela predmetne nekretnine tužitelju od strane GM pok. NM došlo prije ili nakon što je presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pst-897/2013 od 06. lipnja 2018. godine postala pravomoćna u odnosu na DM, odnosno kada je tužitelj točno postao eventualni singularni sukcesor naznačenog dijela utužene nekretnine, o čemu pak ovisi odgovor na pitanje da li se u konkretnom slučaju radi o subjektivnom identitetu spora između predmetne parnice i pravomoćno okončanog postupka u predmetu istog suda poslovni broj Pst- 897/2013, pa je uslijed takvog propusta ostvarena bitna postupovna povreda iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, jer pobijano rješenje nema razloga o gore navedenim odlučnim činjenicama.
15.1. Naime, u slučaju da je do eventualnog darovanja predmeta ovog spora tužitelju od strane GM pok. NM došlo nakon što je u odnosu na potonju osobu kao tuženika u predmetu tog suda poslovni broj Pst-897/2013 postala pravomoćna presuda opisanog sadržaja, tada bi se doista radilo o subjektivnom identitetu spora, jer singularni sukcesor ne može steći više prava nego što na njega može prenijeti njegov prednik, što znači da pravomoćna odluka donesena protiv prednika neposredno djeluje prema singularnom sukcesoru ako je do sukcesije došlo nakon njezine pravomoćnosti.
15.2. Međutim, ukoliko je do spomenute singularne sukcesije odnosno do eventualnog sklapanja navedenog darovnog ugovora došlo prije nego što je u odnosu na DM pok. NM kao tuženika postala pravomoćna presuda tog suda poslovni broj Pst-897/2013, tada se ne bi radilo o pravomoćno presuđenoj stvari, jer bi nedostajala pretpostavka subjektivnog identiteta spora.
16. Stoga je uvaženjem žalbe tužitelja i primjenom odredbe članka 369. stavak 1. ZPP-a, u vezi s odredbom članka 381. stavak 1. ZPP-a, valjalo ukinuti pobijano prvostupanjsko rješenje i vratiti predmet sudu prvog stupnja na ponovan postupak.
17. U nastavku postupka prvostupanjski sud će utvrditi činjenice na koje je ukazano u ovom drugostupanjskom rješenju, nakon čega će odlučiti o daljnjim radnjama u predmetu.
U Rijeci, 01. rujna 2025. godine
S U D A C :
Alen Perhat
