Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž-1623/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Osijeku, po sutkinji Anđeli Bošković Rajković, u ostavinskom postupku iza pok. GH, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.1940., a umrlog **.**.2024., odlučujući o žalbi nasljednica TH, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i ŠH, OIB: [osobni identifikacijski broj], uz [adresa], koje zastupa punomoćnik Jadre Strika, odvjetnik u Zadru, izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Zadru poslovni broj O- 647/24-16 od 29. travnja 2025. ispravljenog rješenjem poslovni broj O-647/24-4 od 14. svibnja 2025., 29. kolovoza 2025.

r i j e š i o  j e

Žalba se odbija kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zadru poslovni broj O-647/24-16 od 29. travnja 2025. ispravljeno rješenjem poslovni broj O- 647/24-17 od 14. svibnja 2025.

Obrazloženje

1. Rješenjem prvostupanjskog suda poslovni broj O-647/24-16 od 29. travnja 2025. ispravljenog rješenjem O-647/24-17 od 14. svibnja 2025. riješeno je:

„I. Prekida se ostavinski postupak iza smrti GH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], rođenog dana **.**.1294.. godine, a umrlog dana **.**.2024., državljanina Republike Hrvatske.

II. Zakonski nasljednici izvanbračna supruga TH i kćer ŠH upućuju se da pokrenu parnicu protiv zakonskih nasljednika kćerke NH i unuka ŽH, KH i LH, - radi utvrđenja da ½ kuće i okućnice u [adresa] sagrađene na čest. br. 741/4 k. o. [katastarska općina] i ½ dijela sredstava na računima u OTP banci d.d. i Partner banci d.d. ne ulaze u ostavinsku masu ostavitelja, budući navedena nekretnina i pokretnine predstavljaju izvanbračnu stečevinu ostavitelja i njegove izvanbračne supruge TH.

III. Prekid postupka trajat će dok parnica ne budu pravomoćno okončana.

IV. Upućene nasljednice dužne su parnicu pokrenuti u roku od 30 (trideset) dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja i o pokretanju iste izvijestiti ostavinski sud, jer će u suprotnom ostavinski sud donijeti rješenje o nasljeđivanju prema podacima u spisu predmeta.“

2. Protiv prvostupanjskog rješenja pravovremenu žalbu podnijele su nasljednice TH i ŠH ne navodeći određeno žalbene razloge. U bitnom nasljednice TH i ŠH smatraju da u odnosu na druge zakonske nasljednike NH, KH, CH i HH imaju vjerojatniji zahtjev, pa smatraju da je nasljednike NH, KH, CH i HH trebalo uputiti na parnicu kao nasljednike čije je pravo manje vjerojatno. Predlažu da se pobijano rješenje preinači na način da se nasljednike NH, KH, CH i HH uputi na parnicu, podredno ukine i predmet vratiti predmet prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Nasljednici NH, KH, CH i HH podnijeli su odgovor na žalbu u kojem osporavaju žalbene navode i predlažu potvrditi pobijano rješenje.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući prvostupanjsko rješenje, postupak koji je prethodio, žalbene navode nasljednica TH i ŠH i navode nasljednika NH, KH, CH i HH iz odgovora na žalbu, ovaj je sud utvrdio da prvostupanjski sud prilikom donošenja rješenja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP) koji se primjenjuje na temelju čl. 175. st. 2. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine" broj: 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19; dalje: ZN).

6. Pravilno je prvostupanjski sud utvrdio relevantne činjenice i pravilno primijenio odredbu čl. 222. i čl. 224. ZN kada je upravo nasljednice TH i ŠH uputio na pokretanje parničnog postupka.

7. Predmet postupka je ostavina iza pok. GH. Prema utvrđenom rodoslovlju pok. EH bio je u braku s pok. G koja je umrla prije njega i u kojem je braku rođeno dvoje djece i to kći NH i sin T, koji je umro prije ostavitelja i čiji su zakonski nasljednici KH, CH i HH. Osim toga, ostavitelj je bio i u izvanbračnoj zajednici s TH u kojoj je izvanbračnoj zajednici rođeno jedno dijete, ŠH.

8. Nakon što je utvrđena ostavinska imovina, nasljednica TH i ŠH zatražile su izdvajanje iz ostavnine 1/2 dijela nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i 1/2 dijela sredstava na računima vođenim na imenu ostavitelja na ime izvanbračne stečevine, koje su pravo nasljednici NH, KH, CH i HH osporili. Pored navedenih činjenica, prvostupanjski je sud nasljednice TH i ŠH uputio na pokretanje parnice smatrajući njihovo pravo na izdvajanje na ime izvanbračne stečevine manje vjerojatnim.

9. Odredbom čl. 222. st. 1. ZN propisano je da će sud prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ili postupak pred upravnim tijelom ako su među strankama sporne činjenice o kojima ovisi neko njihovo pravo. U konkretnom slučaju među nasljednicima je postalo sporno je li imovina koja je u trenutku smrti ostavitelja vodila na njegovom imenu predstavlja izvanbračnu stečevinu ostavitelja i nasljednice TH, njegove izvanbračne supruge.

10. I prema stavu ovog suda manje je vjerojatno pravo koje se temelji na zakonu (traženje izdvajanja na ime izvanbračne stečevine) od prava koje se temelji na formalno valjanim ispravama, konkretno zemljišnoknjižnom izvatku i ostavitelju kao titularu otvorenih računa u bankama.

11. Umrlu fizičku osobu (ostavitelja) prema čl. 4. ZN nasljeđuje onaj koji je njezinom smrću stekao nasljedno pravo (nasljednik).

12. Sukladno odredbi čl. 8. st. 2. ZN na temelju zakona ostavitelja nasljeđuje i njegov izvanbračni drug koji je u pravu nasljeđivanja izjednačen s bračnim.

13. Prema odredbi čl. 224. st. 1. ZN sud će prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ako su između stranaka sporne činjenice o kojima ovisi sastav ostavine. U parnicu se upućuje stranka čije je pravo manje vjerojatno (čl. 225. st. 1. ZN).

14. Pravilno je prvostupanjski sud u primjeni citiranih zakonskih odredbi ocijenio da je pravo nasljednica TH i ŠH za izdvajanje 1/2 dijela na ime izvanbračne stečevine u odnosu na ostale nasljednike manje vjerojatno.

15. Naime, po ocjeni ovog suda, kada postoji spor o tome predstavlja li ostavinska imovina (izvan)bračnu stečevinu, tada je pravo zakonskog nasljednika koji traži da se iz sastava ostavinske imovine izdvoji imovina koja predstavlja (izvan)bračnu stečevinu, a koja je u zemljišnim knjigama i na računima upisana na ime ostavitelja, kao što je ovdje slučaj (kako proizlazi iz sadržaja spisa), manje vjerojatno od prava nasljednika koji tvrde suprotno.

16. Stoga je u takvim okolnostima pravilna ocjena prvostupanjskog suda da je pravo zakonskih nasljednica TH i ŠH koje su i upućene u parnicu manje vjerojatno, pa je sud pravilno primjenom čl. 224. i 225. ZN donio pobijano rješenje.

17. O iznesenim žalbenim navodima u odnosu na vrijeme stjecanja nekretnine od strane ostavitelja i zatečenim sredstvima na računima, raspravit će se u parničnom postupku na koji su nasljednice TH i ŠH valjano upućene.

18. Slijedom navedenog, na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP odlučeno je kao u izreci.

Osijek, 29. kolovoza 2025.

Sutkinja

Anđela Bošković Rajković