Republika Hrvatska

Županijski sud u Šibeniku

Šibenik, S. Radića 81

Gž Zk-58/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Šibeniku, kao drugostupanjski sud, po sutkinji Ivani Čačić Brčić, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja: 1. EJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. CJ iz [adresa], E [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3. BJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Darijo Čajo, odvjetnik u Kaštel Kambelovcu, radi otvaranja i pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi 1. do 3. predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižnog odjela u Splitu, Posebnog zemljišnoknjižnog odjela u Kaštel Lukšiću broj Z-47533/2022 od 16. kolovoza 2024., dana 29. kolovoza 2025.

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba 1. do 3. predlagatelja, ukida rješenje Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižnog odjela u Splitu, Posebnog zemljišnoknjižnog odjela u Kaštel Lukšiću broj Z-47533/2022 od 16. kolovoza 2024. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

II. Nalaže se prvostupanjskom sudu brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga u zk. ul. [broj ZK uloška] Kaštel Lukšić, te brisanje zabilježbe žalbe predlagatelja u istom zk.ul. uz istovremeni ponovni upis plombe predmetnog prijedloga za otvaranje i provedbu pojedinačnog ispravnog postupka na toj nekretnini.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem pod točkom I. izreke odbijen je prijedlog predlagatelja za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka glede nekretnine označene kao čest. Zem. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] Kaštel Lukšić. Pod točkom II. i III. izreke naložen je upis zabilježbe odbijenog prijedloga predlagatelja, te provedba tog rješenja Zemljišnoknjižnog odjela u Splitu, Posebnog zemljišnoknjižnog odjela u Kaštel Lukšiću.

2. Protiv tog rješenja žale se 1. do 3. predlagatelji iz, kako to proizlazi iz sadržaja žalbe, svih zakonom propisanih razloga predlažući da se pobijano rješenje preinači i dopusti otvaranje i pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka, podredno da se isto rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Žalba je osnovana.

4. U konkretnom slučaju iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da su prema stanju zemljišne knjige u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisane čest. zem. [katastarska čestica], sve kao jedinstveno zemljišnoknjižno tijelo, upisanog suvlasništva EJŽ i drugih osoba među kojima je predlagatelja EJ za 238/5178 dijela, te CJ i BJ svakog za po 119/5178 dijela, te da su na teret suvlasničkog dijela PJ upisane zabilježbe spora: pod Z-47095/18 u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] temeljem tužbe broj P-5964/18 od 14. prosinca 2018., te pod Z-16949/21 zabilježba da se zabilježba spora upisana pod Z-47095/18 odnosi i na novonastale čest. zem. [katastarska čestica]. Prvostupanjski sud zaključuje da upisana zabilježba spora na teret predmetnih nekretnina priječi provođenje pojedinačnog ispravnog postupka, jer bi kada bi se isti pokrenuo bilo nužno raspravljati o spornim pitanjima, što sukladno članku 99. stavak 2. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novineˮ broj 63/19, 128/22, 155/23, dalje: ZZK) nije moguće, te da taj sud nije u mogućnosti brisati navedene zabilježbe jer je takav zahtjev potrebno staviti u redovnom postupku, a potom pokrenuti pojedinačni ispravni postupak, zbog čega donosi pobijanu odluku.

5. Međutim, pogrešno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo kada je odbio prijedlog predlagatelja.

6. Naime, prema odredbi članka 208. stavak 1. ZZK pojedinačni ispravni postupak je poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a koji postupak se provodi kada za to postoji opravdan razlog. Prema stavku 3. toga članka, opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama tog Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.

6.1. Prema odredbi članka 209. stavak 4. ZZK, predlagatelj je dužan prijedlogu priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka odnosno isprave kojima on dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).

6.2. Gotovo identično propisuje i članak 109. stavak 4. Pravilnika o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova - Zemljišnoknjižnog poslovnika („Narodne novine“ broj 81/97, 109/02, 123/02, 153/02, 14/05, 60/10, 55/13 i 63/19 - dalje: Pravilnik), prema kojem prijedlogu treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, tj. javne ili javnoovjerovljene isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javnoovjerovljene izjave zemljišno- knjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).

6.3. Iz navedenih pravila proizlazi da pojedinačni ispravni postupak podrazumijeva dva stadija, takozvano prethodno ispitivanje prijedloga za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka i stadij ispravnog postupka, da u stadiju takozvanog prethodnog ispitivanja prijedloga (otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka) sud ne odlučuje o osnovanosti samog prijedloga (treba li ispraviti određene zemljišnoknjižne upise), već isključivo o tome postoje li opravdani razlozi i pravni interes predlagatelja za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka, u kojem sud, ako smatra da postoje opravdani razlozi i pravni interes predlagatelja za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka donosi rješenje o otvaranju pojedinačnog ispravnog postupka.

6.4. Dakle, prvostupanjski je sud bio dužan prvenstveno odlučiti postoje li u okolnostima konkretnog slučaja opravdani razlozi i pravni interes predlagatelja za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka, odnosno jesu li predlagatelji priloženim ispravama učinili vjerojatnim da im pripada pravo na predmetne nekretnine, koje nisu upisane u njihovu korist i radi li se o pravu koje prema odredbama ZZK može biti predmetom zemljišnoknjižnog upisa (članak 208. stavak 1. i 3. ZZK).

7. U konkretnom slučaju predlagatelji prijedlog za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka u odnosu na spornu nekretninu temelje na tvrdnji da zemljišnoknjižno stanje nije usklađeno sa stvarnim stanjem vlasništva predmetne nekretnine, odnosno na tvrdnji da između upisanih zk. suvlasnika suvlasnička zajednica ne postoji, što da je vidljivo iz Ugovora o prodaji od 14. kolovoza 1984., te da je svaki od suvlasnika na tadašnjoj osnovnoj čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kupovao točno određene realne dijelove te nekretnine, da današnja čest. zem. [katastarska čestica] predstavlja upravo onaj realni dio tadašnje čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kojeg su kupili predlagateljica pod 1. i prednik predlagatelja pod 2 i 3. - sada pok. IJ, te da su predlagatelji sa ostalim osobama navedenim u tom ugovoru sklopili Diobeni ugovor od 8. rujna 2011. koji međutim nije bio provediv u zemljišnim knjigama uslijed promjena u katastru. Na koncu, u prijedlogu ističu i da PJ kao ni osobe koje ga tuže nemaju nikakvih vlasničkih prava na predmetnoj nekretnini, te se predlaže iste pozvati na očitovanje.

7.1. Po ocjeni ovog suda, iz činjeničnog supstrata prijedloga predlagatelja, kao i priloženih isprava, proizlazi da su predlagatelji dokazali opravdani interes za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka sukladno članku 208. stavak 3. ZZK.

8. Predlagatelji su u ovoj početnoj fazi postupka dužni samo učiniti vjerojatnim da im pripada pravo vlasništva, što su učinili dostavljanjem navedenih isprava. Iz navedenog razloga, u ovoj fazi postupka u kojoj zemljišnoknjižni sud samo ocjenjuje postojanje opravdanog razloga za njegovo pokretanje te je li prijedlogom i ispravama priloženim prijedlogu učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i radi čijeg upisa bi trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, nije relevantno hoće li biti prihvaćen prijedlog predlagatelja i u skladu s njim ispravljeno zemljišnoknjižno stanje, jer isto ovisi o ocjeni osnovanosti prijedloga.

8.1. Naime, pojedinačni ispravni postupak je takav postupak koji se temelji na određenim ispravama iz kojih proizlazi vjerojatnost da predlagatelju takvog postupka pripada pravo koje nije upisano u njegovu korist i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, koji pojedinačni ispravni postupak bi se trebao voditi uvijek kada postoji neko knjižno pravo koje nije upisano u zemljišne knjige, a ne postoji isprava na temelju koje se to pravo može upisati, dok bi se postojanje opravdanog interesa trebalo tumačiti na način da isti postoji uvijek kada postoji nesuglasje zemljišnoknjižnog stanja s katastarskim i stvarnim stanjem, pri čemu je prilikom podnošenja prijedloga dovoljno učiniti vjerojatnim postojanje opravdanog razloga, a sud će u daljnjem tijeku postupka utvrđivati sve činjenice te odlučivati o osnovanosti prijedloga, dok okolnost da je otvoren pojedinačni ispravni postupak ujedno ne znači da se prijedlogu za uknjižbu treba i udovoljiti.

9. Slijedom svega iznesenog valjalo je prihvatiti žalbu 1. do 3. predlagatelja i temeljem članka 380. točka 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08 - ispravak, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 – Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23), u svezi s člankom 99. stavak 2. ZZK, ukinuti rješenje zemljišnoknjižnog suda i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak te ujedno naložiti brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga i žalbe predlagatelja, uz istovremeni ponovni upis plombe predmetnog prijedloga za otvaranje i provedbu pojedinačnog ispravnog postupka.

10. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će o prijedlogu predlagatelja odlučiti imajući u vidu okolnosti na koje mu je ukazano ovim rješenjem, na način da će donijeti rješenje o otvaranju pojedinačnog ispravnog postupka, te nakon provedenog postupka pravilnom primjenom materijalnog prava i zemljišnoknjižnih pravila odlučiti o osnovanosti prijedloga predlagatelja i za svoju odluku će dati jasne razloge.

U Šibeniku, 29. kolovoza 2025.

Sutkinja

Ivana Čačić Brčić