Poslovni broj: K-118/2025-2

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U VELIKOJ GORICI

Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 36

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Velikoj Gorici, po sucu toga suda Dubravki Pavišić kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Biljane Friščić kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog UĐ, optuženog optužnicom Općinskog državnog odvjetništva u Velikoj Gorici broj KO-DO-119/2025 od 8. kolovoza 2025., zbog počinjenja kaznenog djela iz čl. 227. st. 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine" br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21. i 114/22. – dalje: KZ/11), izvanraspravno, 29. kolovoza 2025.

p r e s u d i o  j e

Temeljem čl. 541. st. 1. i 2. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" br. 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. – pročišćeni tekst, 91/12. – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. i 80/22. – dalje: ZKP/08.) izdaje se

KAZNENI NALOG

Okrivljeni UĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj],  sin U i H, rođen **.**.1974. u [adresa], sa prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, pekar, zaposlen  u  vlastitom  obrtu,  sa  završenom osnovnom školom,

k r i v  j e

što je

- 26. siječnja 2024. godine oko 20,10 sati, upravljajući osobnim automobilom registarskih oznaka [registarska oznaka] lijevom prometnom trakom južnog kolnika autoceste A3 u smjeru jugoistoka, dolaskom do 28 km + 50 metara, koji se nalazi istočnije od prometnog čvora Jakuševec, olako smatrajući da do štetnih posljedica neće doći, a protivno odredbi članka 51. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, nije brzinu kretanja vozila prilagodio gustoći prometa (kolona vozila) te situaciji u prometu (zaustavljeno vozilo), tako da može svoje vozilo pravovremeno zaustaviti kada to konkretni uvjeti u prometu zahtijevaju, pa je prednjim dijelom vozila registarskih oznaka [registarska oznaka] naletio na stražnji dio osobnog automobila registarskih oznaka [registarska oznaka] (BiH), kojim je upravljao HĐ, istom prometnom trakom istog kolnika u istom smjeru, a koji je u trenutku sudara bio zaustavljen zbog kolone vozila ispred sebe, a od tog naleta osobni automobil registarskih oznaka [registarska oznaka] (BiH) odbačen je u smjeru jugoistoka gdje je prednjim dijelom naletio na stražnji dio osobnog automobila registarskih oznaka [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]), kojim je upravljao SĐ, istom prometnom trakom istog kolnika u istom smjeru, a koji je u trenutku sudara također bio zaustavljen zbog kolone vozila ispred sebe, uslijed čega je putnik iz osobnog automobila registarskih oznaka [registarska oznaka], ĐĐ, zadobio tjelesne povrede i to istegnuće vrata (trzajna ozljeda), višeiverni prijelom donjeg okrajka desne palčane kosti, s pomakom ulomaka i razmaknućem u donjem zglobu između palčane i laktne kosti te prijelom donjeg kraja desne lakatne kosti (stiloidni nastavak) u području drška i trupa, s pomacima ulomaka, a koje povrede u svojoj ukupnosti čine tešku tjelesnu povredu,

dakle, iz nehaja, kao sudionik u cestovnom prometu, kršenjem propisa sigurnosti prometa za opasnost, život i tijelo drugih pa je zbog toga prouzročio tešku tjelesnu ozljedu druge osobe,

čime je počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu – opisano po članku 227. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona, a kažnjivo po članku 227. stavak 2. Kaznenog zakona.

pa se okrivljeni UĐ temeljem čl. 227. st. 2. KZ/11

o s u đ u j e

NA KAZNU ZATVORA

U TRAJANJU OD 6 (ŠEST) MJESECI

te mu se na temelju čl. 56. KZ/11

i z r i č e

UVJETNA OSUDA

pa se kazna zatvora na koju je okrivljenik osuđen neće izvršiti ako isti u roku od 2 (dvije) godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo. Temeljem čl. 148. st. 1. u svezi s čl. 145. st. 1. i 2. točka 1. i 6. ZKP/08 okrivljenik je dužan platiti troškove ovoga kaznenog postupka i to troškove prometne policije (izrada skice mjesta i fotoelaborata) u ukupnom iznosu od 43,00 eura, troškove provedenog sudsko-medicinskog vještačenja u iznosu od 331,18 eura, troškove prometnog vještačenja u iznosu od 527,75 eura te troškove kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 100,00 eura što ukupno iznosi 1.001,93 eura, u roku od 10 (deset) mjeseci od pravomoćnosti presude.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Velikoj Gorici podnijelo je uvodno citiranu optužnicu s prijedlogom za izdavanje kaznenog naloga, protiv okrivljenog UĐ, zbog kaznenog djela iz čl. 227. st. 2. KZ/11.

2. Razmatranjem spisa utvrđeno je da je ispunjena zakonska pretpostavka u smislu čl. 541. st. 1. i 2. ZKP-a za izdavanje kaznenog naloga. Naime, osnovnost zahtjeva za izdavanje kaznenog naloga proizlazi iz dokaza a to su: Prijava KBC Zagreb od 27. siječnja 2024. (list 2 spisa), Zapisnik o očevidu II. Postaje prometne policije Zagreb od 24. veljače 2024. sa fotografskim elaboratom (list 3-15 spisa), Zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu broj 02305372 (list 16 spisa), Zapisnik o ispitivanju osumnjičenika s audio-video snimkom obavljenog ispitivanja od 25. ožujka 2024. (list 17-20 spisa), Medicinska dokumentacija KBC Zagreb na ime ĐĐ od 3. svibnja 2024. (list 42-78 spisa), Nalaz i mišljenje vještaka od 28. lipnja 2024. (list 81-83 spisa), Zapisnik o ispitivanju svjedoka JĐ od 27. rujna 2024. (list 105-106 spisa).

3. Prilikom provođenja dokazne radnje ispitivanja u svojstvu osumnjičenika UĐ porekao je da bi djelo počinio. Naveo je da su toga dana išli za [adresa] na pogreb njih troje braće, on, S i VĐ. Bilo je negdje oko 8,10 ili 8,20 sati, kada je na udaljenosti 30-40 metara ispred sebe, bez prethodno bilo kakvih vrsta upozorenja uočio zaustavljeni auto koji nije imao ni žmigavce niti je bilo kakvo upozorenje poput trokuta da je ispred sudar. Čim je vidio, on je kočio. Bratu se slomila ruka od zračnog jastuka. Nije kriv jer nije bilo nikakvih upozorenja, ni žmigavaca auta ispred, ni trokuta kako bi znao da je ispred njega kolona zbog sudara. Zbog toga nije kriv jer se nije mogao zaustaviti 30 do 40 metara prije toga. Vozio je oko 100, 110 kilometara na sat. Ima 53 godine i ovo mu je prvi sudar do sada. Na cesti je dopušteno voziti do 130 km/h, a on je vozio 100, 110 kilometara. Pukli su zračni jastuci pa je brat slomio ruku.

Alkohola u krvi nisu imali.

4. Prilikom ispitivanja u svojstvu žrtve ĐĐ naveo je:

„Dana 26. siječnja 2024. godine u večernjim satima putovao sam sa bratom UĐ u [adresa] i to vozilo marke „BMW“ registarske [registarska oznaka] sa kojim je upravljao moj brat JĐ. Sa nama u vozilu nalazio se i treći brat ŽĐ, te se on nalazio na zadnjem sjedištu iza vozača, dok sam se ja nalazio na prednjem sjedištu sa desne srane na mjestu suvozača. Na autocesti A3 kod mjesta Zagreb – kod čvora Jakuševac, naletjeli smo na vozilo ispred sebe koje je bilo zaustavljeno bez upaljenih žmigavaca i koje nije bilo nikako označeno, te nije bilo prometne signalizacije prije vozila (svjetlosnog trokuta), a vozila su bila zaustavljena poradi neke druge prometne nesreće koja se dogodila na rečenom dijelu autoputa. Neposredno prije samog događaja ja sam pričao sa bratom ŽĐ te ne mogu reći kojom brzinom je vozio JĐ, te smatram da nije vozio brzo, u jednom trenutku isti je počeo naglo kočiti i vikati te smo udarili u to zaustavljeno vozilo ispred sebe. Nakon samog događaja prometne nesreće braća JĐ i ŽĐ izašli su iz vozila, dok ja nisam mogao izaći te su me braća pokušala izvući iz vozila, ali nisu mogli, te sam se ja nalazio u vozilu do dolaska hitne pomoći koja me izvadila iz vozila te su me odvezli u bolnicu Rebro u Zagrebu gdje sam ostao na liječenju sljedećih 10-ak dana. U samom događaju JĐ nije zadobio ozljede, dok ŽĐ u trenutku događaja nije zatražio liječničku pomoć, ali sada je često kod doktora iz razloga jer osjeća posljedice. Navodim da smo sva trojica bili vezani sigurnosnim pojasom, te su se uslijed udara otvorili zračni jastuci unutar vozila, dok sam ja se htio obraniti od udarca smatram da sam stavio ruku prema naprijed da se zadržim te uslijed udarca slomio desnu ruku. Od tada sam na bolovanju, prošao sam i operaciju te sam često kod doktora, navodim da sam dobio i stres od te prometne nesreće te osjećam i promjene u psihičkom ponašanju, odnosno imama promjene raspoloženja te sam imao problema sa moždanim. Vezano za kazneni progon osumnjičenika mogu se izjasniti bez konzultacija sa svojim odvjetnikom da ću se izjasniti naknadno. Navodim da potražujem imovinskopravni zahtjev iz razloga jer sam zadobio ozljede, od tog dana sam na bolovanju te ću potraživati svoja prava u visini koju mogu dobiti od osiguranja.

5. Iz provedenog sudsko-medicinskog vještačenja proizlazi kako je oštećeni ĐĐ kritične zgode zadobio sljedeće ozljede:

- istegnuće vrata (trzajna ozljeda);

- višeiverni prijelom donjeg okrajka desne palčane kosti, s pomakom ulomaka i razmaknućem u donjem zglobu između palčane i laktne kosti;

- prijelom donjeg kraja desne lakatne kosti (stiloidni nastavak) u području drška i trupa, s pomacima ulomaka.

Prijelomi palčane i lakatne kosti (radi se o prijelomima u području ručnog zgloba) s ozljedom zgloba između tih kostiju čine cjelinu koja predstavlja tešku tjelesnu ozljedu.

Istegnuće vrata predstavlja tešku tjelesnu ozljedu.

Dijagnoza natučenja prsnog koša nije objektivizirana pa ne predstavlja tjelesnu ozljedu.

Zaključno, utvrđene ozljede oštećenika u ukupnosti predstavljaju tešku tjelesnu ozljedu, a mehanizmom nastanka se uklapaju u dinamiku predmetne prometne nesreće kakva proizlazi iz stanja spisa.

6. Provedenim prometnim vještačenjem utvrđeno je sljedeće:

Okrivljenik je upravljao osobnim vozilom BMW lijevom voznom trakom od dvije za isti smjer južnog kolnika autoceste A3 u smjeru jugoistoka, kada je prolaskom čvora Jakuševec u naglom kočenju naletio na stražnji dio zaustavljenog osobnog vozila Seat, koje je odbačeno prema naprijed naletjelo prednjim krajnje desnim dijelom na stražnji krajnje lijevi dio osobnog vozila Opel.

- Vozilo BMW je kod naleta na vozilo Seat imalo brzinu od oko 60 km/h, što je izazvalo impulsno smanjenje brzine vozila BMW za oko 33 km/h i usporenje težišta od oko 7,7 gravitacija, što je imalo za posljedicu polijetanje putnika izrazito prema naprijed, s time da se ispred oštećenika VĐ na suvozačkom sjedalu aktivirao zračni jastuk.

- Kojom je brzinom okrivljenik prilazio mjestu nesreće po lijevoj traci na ispred sebe zaustavljenu kolonu vozila, i kada je, te na kojoj udaljenosti iza vozila Seat poduzeo kočenje, nije moguće utvrditi tehničkim putem, kao što se ne može utvrditi niti okolnost koliko je vremenski ranije vozilo Seat stalo u odnosu na trenutak naleta straga vozila BMW, kojom brzinom se kretalo i kakvim intenzitetom se usporavalo, pri čemu ovo zaustavljanje ne bi bilo naglo jer na kolniku nisu pronađeni tragovi kočenja.

- Budući da je vozilo Seat kod naleta straga stajalo, a prije toga nije moglo biti naglije zakočeno od usporenja kojeg je u istim uvjetima mogao ostvariti okrivljenik svojim kočenjem, niti je vozilo Seat moglo prije same nesreće biti brže od vozila BMW, zbog zadržane relativno velike naletne brzine vozila BMW na vozilo Seat od oko 60 km/h, proizlazi zaključak da je do nesreće došlo zato jer okrivljenik nije na vrijeme počeo smanjivati svoju brzinu odnosu na vozilo Seat ispred sebe, bilo da je ono već stajalo dok je okrivljenik prilazio, bilo da se upravo ispred njega zaustavljalo i stalo.

- Iz obrane okrivljenika proizlazi da se prije nesreće kretao prosječnom brzinom od oko 105 km/h, u kojem bi slučaju naglim kočenjem reagirao na oko 67,1 m ispred mjesta naleta ili oko 2,8 s prije naleta.

- Okrivljenik bi za iskazanu brzinu kasnio u poduzetom kočenju vremenski svega oko 0,7 s, a na udaljenosti na kojoj se za iskazanu brzinu okrivljenik mogao nalaziti kada je reagirao naglim kočenjem, stao bi iza vozila Seat da je tada imao brzinu manju od 90 km/h, dakle svega 15 km/h manjom brzinom od iskazane, dok je na mjestu nesreće vrijedilo ograničenje brzine od 130 km/h.

- Zbog čega je okrivljenik previdio da se ispred njega nalazi kolona vozila nije moguće utvrditi tehničkim putem, s time da se temeljem stanja spisa ne može utvrditi da li je vozač vozila Seat s obzirom na nagovještaj znatnijeg smanjenja brzine kretanja vozila zbog kolone, odnosno zaustavljanja kočenja iza vozila Opel kada se na stražnjem dijelu vozila pale stop svjetla, upalio i sve smjerokaze. Naime, u tom slučaju bi okrivljenik po upaljenim svim smjerokazima na vozilu Seat mogao na siguran način zaključiti da se ispred njega nakupila kolona vozila vremenski prije nego što je reagirao naglim kočenjem, što bi mu omogućilo da ranije reagira i izbjegne nalet.

7. Slijedom navedenog, iako okrivljeni poriče da bi djelo počinio, braneći se da zaustavljeno vozilo ispred njega nije imalo žmigavce niti da je bilo upozorenja poput trokuta da je ispred njega kolona vozila zbog sudara, a kada se ima u vidu nalaz i mišljenje prometnog vještaka iz kojeg proizlazi da je okrivljeni vozilom naletio na stražnji dio zaustavljenog osobnog vozila Seat, kao i da je do nesreće došlo zato jer okrivljenik nije na vrijeme počeo smanjivati svoju brzinu u odnosu na vozilo Seat ispred sebe, bilo da je ono stajalo ili se zaustavljalo - to je očito da okrivljeni zbog prebrze vožnje nije na vrijeme reagirao i smanjio svoju brzinu pa je zbog brzine naletio na ispred sebe zaustavljeno vozilo, kojom prilikom se aktivirao zračni jastuk te je putnik u njegovom automobilu zadobio tešku tjelesnu ozljedu, a čime su se u njegovom ponašanju ostvarila sva bitna obilježja predmetnog kaznenog djela.

8. S obzirom na navedeno sud smatra da su ispunjeni uvjeti iz članka 541. u svezi s člankom 540. Zakona o kaznenom postupku da se izda kazneni nalog.

9. Imajući u vidu imovinske prilike okrivljenika, težinu djela i okolnosti pod kojima je djelo počinjeno, kao i okrivljeniku dosadašnju neosuđivanost, proizlazi da je predložena uvjetna kazna razmjerna stupnju krivnje, pogibeljnosti djela i svrsi kažnjavanja.

10. Slijedom svega navedenog, ova se optužnica ukazuje osnovana i na zakonu utemeljena.

11. Slijedom navedenog, riješeno je kao u izreci.

U Velikoj Gorici 29. kolovoza 2025.

ZAPISNIČAR

SUDAC

Biljana Friščić

Dubravka Pavišić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv kaznenog naloga okrivljenik i njegov branitelj imaju pravo u roku od 8 (osam) dana po primitku istog podnijeti prigovor u pisanom obliku. Okrivljenik se može odreći prava na prigovor, ali od podnesenog prigovora nakon započinjanja rasprave ne može odustati. Po proteku roka za prigovor, ako prigovor ne bude podnesen, kazneni nalog postati će pravomoćan te će se izrečena kazna protiv okrivljenika izvršiti.

Protiv presude o izdavanju kaznenog naloga, državni odvjetnik ima pravo žalbe u roku od 8 dana po primitku presude, a o istoj odlučuje viši sud.