Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Stalna služba u Gospiću

Gospić

Gž-533/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću, kao drugostupanjski sud, po sutkinji tog suda Tatjani Radaković Bašić, u pravnoj stvari predlagatelja ŠJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa Darko Šuper, odvjetnik u Osijeku, protiv protustranke VJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], Š 8, [adresa], kojeg zastupa Nataša Đurović Đanović, odvjetnica u Dubrovniku, radi uređenja međe, odlučujući o žalbi predlagatelja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj R1-138/2021 od 6. travnja 2023., 29. kolovoza 2025.

r i j e š i o  j e:

Prihvaća se žalba predlagatelja kao osnovana, ukida se rješenje Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj R1-138/2021 od 6. travnja 2023., i spis swe vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odbijen je prijedlog za uređenje međe između kat. čest. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u vlasništvu predlagatelja i kat. čest. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u vlasništvu protustranke.

2. Protiv navedenog rješenja u pravovremenom žali se predlagatelj zbog bitne povrede odredaba ZPP-a, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi predlaže da drugostupanjski sud donese odluku kojom će usvojiti žalbu i ukinuti prvostupanjsko rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno i meritorno odlučivanje.

3. Na žalbu predlagatelja nije odgovoreno.

4. Žalba je osnovana.

5. Pobijanim rješenjem prvostupanjski sud je odbio prijedlog za uređenje međe uz obrazloženje iz kojeg nije javno vidljivo zbog čega je isti meritorno odbijen kao neosnovan, budući je pod točkom 20. obrazloženja navedeno da ukoliko se takav zahtjev može postaviti, sud smatra pravednim da se granica između predmetnih nekretnina uredi prema novoj katastarskoj izmjeri. Međutim, sud izrekom ne uređuje među, a što nedvojbeno dovodi do nejasne i nerazumljive procesne pozicije obadvije izvanparnične stranke, kako u odnosu na to kako je međa uređena, dali je uređena, te da li stranke imaju daljnjih pravnih mogućnosti rješavati očito spornu među između svojih susjednih nekretnina.

6. Iz navedenog dakle proizlazi da je obrazloženje rješenja u suprotnosti sa sadržajem izreke rješenja jer se u jednom trenutku meritorno odlučuje da se međa neće urediti, odnosno odbija se prijedlog predlagatelja za uređenje međe, a po navodima obrazloženja međa se ipak uređuje po novoj katastarskoj izmjeri.

7. Dakle, ovim propustom počinjena je bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe članka 354. stavak 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22, dalje: ZPP), na koju sadržajem žalbe upućuje predlagatelj, a ovo iz razloga jer pobijano rješenje ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, posebno imajući u vidu činjenicu da je obrazloženje predmetnog rješenja proturječno i nerazumljivo, te je kao takvo u suprotnosti sa sadržajem provedenih dokaza.

8. Suprotno zaključku prvostupanjskog suda predlagatelj je ovlašten voditi izvanparnični postupak uređenje međe s obzirom na činjenicu da je svoj zahtjev utemeljio na odredbi članka 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 – dalje: ZV), a koje određuje da se međa u izvanparničnom postupku može obnoviti ili ispraviti u situaciji ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti oštećeni, pa bi se moglo dogoditi da se neće raspoznati ili ako se više ne raspoznaju ili su sporne.

9. U konkretnom slučaju iz sadržaja žalbenih navoda predlagatelja proizlazi da je predmetna međa sporna, jer protustranka, kao niti njegovi prednici nikada nije bila u posjedu zapadnog dijela nekretnine predlagatelja i to cca 60 cm od zapadnog dijela kuće predlagatelja pa po cijeloj dužini. Međutim, taj dio nekretnine predlagatelj drži u mirnom posjedu preko 50 godina i isti predstavlja stvarnu među na terenu, kako po ranijoj katastarskoj izmjeri, tako i danas, te se stanje posjeda nikada nije mijenjalo u odnosu na susjedne čestice k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Pored toga na terenu postoje stare oznake međe, i to kako ostaci suhozida, te u središnjem dijelu međašni klin koje su činjenice sud i vještak utvrdili na licu mjesta, dok istovremeno tzv. Nove međašne oznake, po novoj izmjeri ne postoje na terenu, a iz kog razloga između stranaka postoji spor o tome gdje se međa nalazi.

10. Prema tome neosnovano prvostupanjski sud smatra da u konkretnom slučaju nisu postojali uvjeti za uređenje međe, a iz razloga što je međa utvrđena u postupku nove izmjere za navedenu katastarsku općinu, odnosno iz razloga što su vidljivi međašni znakovi, a u postupku nove izmjere iz 2009., pa sve do podnošenja prijedloga, te nikad na terenu nisu označeni novi međašni znakovi koji bi bili postavljeni po novoj izmjeri.

11. Naime, odredba članka 103. stavak 1. ZV-a propisuje da ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međa neće raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo da sud u izvanparničnom postupku obnovi ili ispravi, odnosno uredi među.

10. Dakle, sama činjenica da međašni znakovi nisu oštećeni, odnosno da su jasno vidljivi kao i to da je proveden postupak izmjere ne znači da predlagatelj nije mogao pokrenuti postupak, odnosno da za to nema razloga jer je tijekom postupka, kao i sada u žalbi sporno gdje je međa između čest. kat. 724, dvorište i kuća površine 576 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i čest. kat. 725, dvorište površine 678 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a imajući u vidu navode stranaka da je međa sporna.

11. Slijedom navedenog, valjalo je sukladno odredbi članka 380. točka 3. ZPP- a prihvatiti žalbu predlagatelja kao osnovanu i ukinuti prvostupanjsko rješenje, te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak radi uređenja sporne međe između predlagatelja i protustranke, s time da će sud u nastavku ovog postupka ukloniti bitne povrede odredaba postupka na koje ukazuje ovo ukidno rješenje i žalba tuženika, zatim će pravilno i potpuno utvrditi činjenično stanje, a potom pravilnom primjenom materijalnog prava donijeti pravilnu i na zakonu utemeljenu odluku.

U Gospiću, 29. kolovoza 2025.

Sutkinja:

Tatjana Radaković Bašić