Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž-1092/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od suca Drage Grubeše predsjednika vijeća, Snježane Androš članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Sanje Sušilović članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice AČ, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po pun. Ivanu Močiću, odvj. u Splitu protiv I-tuženika RČ, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], II- tužnika ĐČ, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupani po pun. Zoranu Puljizu, odvj. u Zagrebu i III-tuženika JČ, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi predaje u suposjed, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-4210/23-17 od 17. ožujka 2025., u sjednici vijeća održanoj 28. kolovoza 2025.,

p r e s u d i o  j e

Žalbe tužiteljice odbija se kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-4210/23-17 od 17. ožujka 2025.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja odlučeno je:

"I.Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

''1.Nalaže se tuženicima solidarno predati u suposjed tužiteljici AČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], dio nekretnine sagrađene na čest. zgr. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], II. poduložak, anagrafske oznake [adresa], označene u skici lica mjesta izrađenoj od strane sudskog vještaka za građevinarstvo Joze Čotića dana 3. veljače 2008. g., koja predstavlja sastavni dio presude, slovima A, B, C, D, E, F, G, H i A.

2.Nalaže se tuženicima solidarno izvršiti uspostavu ranijeg posjedovnog stanja na dijelu nekretnine sagrađene na čest. zgr. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], II. poduložak, anagrafske oznake [adresa], označene u skici lica mjesta izrađenoj od strane sudskog vještaka za građevinarstvo Joze Čotića dana 3. veljače 2008. g., koja predstavlja sastavni dio presude, slovima A, B, C, D, E, F, G, H i A, kakvo je bilo prije nego što su tuženici porušili pregradni zid između tzv. praone i spreme, na način da sukladno pravilima građevinske struke i o svom trošku osobno ili putem trećih osoba izvrše radove postavljanja novog pregradnog zida između tzv. praone i spreme, koje će radove, u protivnom, izvršiti tužiteljica na trošak tuženika.

3.Nalaže se tuženicima solidarno izvršiti uspostavu ranijeg posjedovnog stanja na dijelu nekretnine sagrađene na čest. zgr. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], II. poduložak, anagrafske oznake [adresa], označene u skici lica mjesta izrađenoj od strane sudskog vještaka za građevinarstvo Joze Čotića dana 3. veljače 2008. g., koja predstavlja sastavni dio presude, slovima A, B, C, D, E, F, G, H i A, kakvo je bilo prije nego što su tuženici formirali tri uporabne cjeline s pregradnim vratima u produžetku aneksa prema sjeveru koje isključivo i samostalno koriste, na način da sukladno pravilima građevinske struke i o svom trošku osobno ili putem trećih osoba izvrše radove izgradnje pregradnih zidova kakvi su bili prije zahvata te tužiteljici predaju ključeve spreme, koje će radove, u protivnom, izvršiti tužiteljica na trošak tuženika.''.

II.Dužna je tužiteljica u roku od 15 dana isplatiti tuženicima pod 1) i 2) na ime parničnih troškova iznos od 2.037,50 EUR sa zateznom kamatom propisanom zakonom koja teče od 17. ožujka 2025. g. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena."

2. Ovu presudu pravovremenom žalbom pobija tužiteljica zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine” broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., u daljnjem tekstu: ZPP), s prijedlogom da se preinači i usvoji tužbeni zahtjev uz naknadu parničnog troška, podredno ukine i vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje uz naknadu parničnog troška.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući pobijanu presudu, postupak koji je prethodio i žalbene navode tužiteljice, ovaj sud nalazi da nisu počinjene bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.

6. Suprotno navodima žalbe, izreka pobijane presude je potpuna i razumljiva te neproturječna, a obrazloženje sadrži jasne i neproturječne razloge o odlučnim činjenicama i nema proturječja između onoga što se navodi u razlozima presude i sadržaja zapisnika, pa nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredba čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, na koju ukazuje žalba.

7. Nadalje, pobijana presuda izrađena je sukladno odredbi čl. 338. ZPP-a, te je iz sadržaja pobijane odluke razvidno na kojim je dokazima prvostupanjski sud utemeljio svoju odluku, a slijedom čega nije počinjena niti relativno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 1. u vezi s odredbom čl. 338. ZPP-a, na koju ukazuje žaliteljica.

8. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za predaju u suposjed dijela nekretnine u stambenoj zgradi [adresa], sagrađene na čest. zgr. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina], označene na skici vještaka slovima A, B, C, D, E, F, G, H i A (prizemlje- podrum), kao i zahtjev za uspostavu ranijeg posjedovnog stanja postavljanjem novog pregradnog zida između praone i spreme i izgradnju pregradnih zidova kakvi su bili prije građevinskih zahvata tuženika i predaje ključeva spreme tužiteljici.

9. U prvostupanjskom postupku utvrđeno je:

- da je tužiteljica vlasnica stana na III katu i potkrovlja s nusprostorijama, a tuženici ad 1) i ad 2) suvlasnici trosobnog stana na polukatu s nusprostorijama, tuženik ad 3) vlasnik četverosobnog stana na I katu s nusprostorijama, a tuženik ad 4) vlasnik četverosobnog stana s nusprostorijama na II katu, sve označeno kao etažno vlasništvo s neodređenim omjerima u zgradi sagrađenoj na čest. zgr. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], II poduložak, anagrafske oznake [adresa],

- da nisu utvrđeni udjeli u zajedničkim dijelovima temeljem korisnih vrijednosti i uporabnih cjelina,

- da je tužiteljica tvrdila da je samostalno koristila prostor ispod stubištu podrumu u funkciji spreme i prostor praone do 2008. kada su tuženici bez njene suglasnosti izvršili građevinske preinake podrumskog prostora (rušenje pregradnog zida između praone i spreme i potpornog zida u visini 60 cm i dužine 2,5 m) te da su formirali tri uporabne cjeline koje koriste samostalno, a tužiteljici su odredili za korištenje jedan dio spreme,

- da tuženici osporavaju tvrdnje tužiteljice pozivajući se na pravomoćno okončan parnični postupak u predmetu poslovni broj P-496/07 u kojem je odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice da bi je tuženici smetali u posljednjem mirnom posjedu,

- da je provedenim vještačenjem i očevidom na licu mjesta utvrđeno da se u sporni dio podrumskog prostora označen u nalazu vještaka Novaković slovima A, B, C, D, E, F, G, H i A nesmetano ulazi kroz spremište i da je tužiteljica otključala vrata koja vode u dvorište i da je cijeli prostor slobodan osim prostora iza drvene rešetke na prostoru označenom slovima D, E, F, a koji tužiteljica koristi za svoju spremu što tuženici ne osporavaju,

- da je u predmetu posl. br. P-496/07 u pravnoj stvari tužiteljice protiv tuženika ĐČ, MČ i FČ, radi smetanja posjeda pravomoćno odbijen tužbeni zahtjev da bi tuženici smetali tužiteljicu u posljednjem mirnom posjedu prostorije zvane praonica i šupe ispod skala,

- da je parnični postupak koji se vodio pod poslovnim brojem Pst-222/16 u pravnoj stvari tužiteljice protiv tuženika RČ, MČ, ŠČ i FČ radi predaje u suposjed zajedničkih dijelova zgrade razmjerno vlasništvu tužiteljice na posebnom dijelu zgrade pravomoćno okončan povlačenjem tužbe,

- da su tuženici i svjedok OČ iskazali da je tužiteljica uvijek koristila prostor spreme između točaka F i G koji je ograđen i za koji ima ključeve,

- da tužiteljica nije na licu mjesta mogla pokazati položaj potpornog zida koji je prema njenim tvrdnjama srušen prilikom izvođenja radova niti je vještak na licu mjesta mogao identificirati položaj pregradnog zida i potpornog zida u visini 60 cm, dužine 2,5 m, niti je utvrđeno da bi se unutar spornog prostora nalazile tri uporabne cjeline,

- da iz nalaza i mišljenja vještaka Ćotića koji je priložen spisu P-496/07 i na koji se poziva tužiteljica u ovom postupku vezano za položaj potpornog zida na fotografiji na listu 40 D proizlazi da se uopće ne radi o dijelu spornog podrumskog prostora već o dijelu zapadno položenog dvorišta iz kojeg razloga je odbijen dokazni prijedlog za dopunu nalaza i mišljenja vještaka Novakovića na iste okolnosti.

10. Na temelju navedenih činjeničnih utvrđenja prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo kada je odbio tužbeni zahtjev u pobijanom dijelu pod toč. I. izreke pozivom na odredbe čl. 161. st. 1. i čl. 46. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17., dalje: ZV).

11. Prvostupanjski sud pravilno zaključuje da sporni dio podrumskog prostora nije bio u isključivom posjedu tužiteljice, osim spreme ispod skala, prije izvedenih građevinskih radova (2008.) te da tužiteljici suposjed nije oduzet od strane tuženika jer je utvrđeno očevidom na licu mjesta da tužiteljica može u isti prostor ulaziti nesmetano sa strane hodnika i sa strane dvorišta kroz vrata za koja posjeduje ključeve i da je isti prostor slobodan. Tužiteljica je, što tuženici i ne čine spornim, koristila samo prostor spreme "ispod skala" unutar praone koje je na skici vještaka označen točkama F i G i za koji ima ključeve i koristi ga nesmetano i dalje se nalazi u njenom isključivom posjedu.

12. Navedena činjenična i pravna utvrđenja te zaključke prvostupanjskog suda u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, time što žalbenim navodima pravilnost i zakonitost istih nisu dovedeni u sumnju.

13. Prema odredbi čl. 37. stavak 6. svaki suvlasnik ima pravo glede svoga idealnoga dijela stavljati svakome, pa i svojim suvlasnicima, sve zahtjeve koji proizlaze iz njegova prava vlasništava, a u smislu odredbe stavka 4. toga članka svaki suvlasnik je vlasnik onoga idealnog dijela stvari koji odgovara njegovu suvlasničkom dijelu i glede njega ima sve ovlasti koje pripadaju vlasniku (članak 30. ZV-a).

14. Prema odredbi čl. 46. stavka 1. ZV-a svaki suvlasnik ima pravo glede cijele stvari postavljati svojim suvlasnicima one zahtjeve koji proizlaze iz njegova suvlasništva, pa tako i zahtjev za predaju u suposjed (čl. 161. st. 1. toga Zakona).

15. Shodno odredbi čl. 161. st. 1. ZV-a vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari.

16. Kako iz prethodno utvrđenog činjeničnog stanja proizlazi da sporni dio podrumskog prostora predstavlja zajednički dio zgrade koji služi za potrebe svih vlasnika posebnih dijelova jer nema sporazuma suvlasnika o načinu korištenja, a tužiteljica nije dokazala da ostali suvlasnici – tuženici isti prostor drže u isključivom posjedu, to je prvostupanjski sud pravilnom primjenom citiranih odredbi ZV-a odbio zahtjev tužiteljice za vlasničku zaštitu.

17. Budući se radi o zajedničkom dijelu nekretnine u smislu odredbe čl. 57. u svezi čl. 67. st. 6. ZV-a, to je neosnovan i zahtjev tužiteljice za predaju u suposjed točno određenog fizičkog dijela predmetne nekretnine.

18. Imajući u vidu sve navedeno i prethodno utvrđeno činjenično stanje pravilno je prvostupanjski sud odbio i tužbeni zahtjev pod toč. II i III izreke pozivom na odredbu čl. 167. u vezi čl. 46. st. 1. ZV-a.

19. Naime, tužiteljica kao suvlasnica protiv drugih suvlasnika može tražiti zaštitu od uznemiravanja tužbom iz čl. 167. u vezi čl. 46. st. 1. ZV-a prema kojem svaki suvlasnik ima pravo štititi svoje suvlasništvo od ostalih suvlasnika u skladu sa veličinom svog suvlasničkog dijela te ima pravo na zaštitu vlasništva od uznemiravanja od drugih suvlasnika, odnosno ima pravo glede cijele stvari postavljati svojim suvlasnicima one zahtjeve koji proizlaze iz njegova suvlasništva.

20. No, u konkretnom slučaju tužiteljica nije dokazala da bi poduzetim radnjama sanacije podrumskog prostora na spornom dijelu bio porušen pregradni i potporni zid niti da je rušenje istih uzrok uznemiravanja njenog suposjeda te nije pravno održiv zahtjev za uspostavu ranijeg posjedovnog stanja na način opisan pod toč. II i III tužbenog zahtjeva.

21. Nastavno valja ukazati da neizdavanjem suglasnosti jednog od suvlasnika za izvođenje građevinskih radova ne oduzima se niti uznemirava suposjed niti se zbog toga može uspostaviti ranije posjedovno stanje.

22. Na žalbene navode valja odgovoriti da sud odlučuje kada je predmet spora dovoljno raspravljen tako da se može donijeti odluka te sama činjenica da nije proveden dokaz dopunom nalaza i mišljenja vještaka, tužiteljica nije onemogućena u raspravljanju i time nije počinjena bitna povreda odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP-a.

23. Naime, prvostupanjski sud je obrazložio razloge zbog kojih je odbijen dokazni prijedlog tužiteljice za dopunu nalaza i mišljenje vještaka Antuna Novakovića pozivajući se na nalaz i mišljenje vještaka Ćotića kojega je privatno angažirala tužiteljica i koji je priložen spisu P-497/07.

24. Slijedom navedenog žalbenim navodima nije dovedena u sumnju pravilnost i zakonitost pobijane presude pa je valjalo odbiti žalbu tužiteljice i potvrditi presudu suda prvog stupnja.

25. Odluka o trošku pravilna je i zakonita, temeljena na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23).

26. Temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a odlučeno je kao u izreci.

Osijek, 28. kolovoza 2025.

Predsjednik vijeća

Drago Grubeša