Poslovni broj: Usž-1867/2025-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Mirjane Čačić, predsjednice vijeća, Ane Berlengi Fellner i Jelene Rajić, članica vijeća, te više sudske savjetnice-specijalistice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja GIPA d.o.o., Zagreb, Magazinska cesta 13, OIB: 4251039117, i FIRMUS KOVAČ d.o.o., Zagreb, Florijana Andrašeca 14, OIB: 92101845896, protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, uz sudjelovanje zainteresirane osobe JS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđivanja građevne čestice, odlučujući o žalbama tužitelja protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-5095/2023-14 od 19. veljače 2025., na sjednici vijeća održanoj 28. kolovoza 2025.
p r e s u d i o j e
Odbijaju se žalbe i potvrđuje presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-5095/2023-14 od 19. veljače 2025.
Obrazloženje
1. Osporenom presudom prvostupanjskog upravnog suda odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za poništenje rješenja tuženika, KLASA: UP/II-350-05/22-08/113, URBROJ: 531-07-1-2/3-23-02 od 31. svibnja 2023. i rješenja Grada Zagreba, Gradskog ureda za obnovu, izgradnju i prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Odjela za prostorno uređenje, Središnjeg odsjeka za prostorno uređenje, KLASA: UP/I-350-05/21-005/294, URBROJ: 251-10-21-1/032-22-14 od 22. srpnja 2022. Navedenim rješenjem tuženika su odbijene žalbe tužitelja izjavljene protiv navedenog prvostupanjskog rješenja kojim je po zahtjevu JS (ovdje zainteresirane osobe), utvrđeno da građevnu česticu postojeće stambene zgrade na adresi [adresa] čini dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] čiji su oblik i veličina prikazani na izvodu iz katastarskog plana od 12. svibnja 2021. koji je sastavni dio tog rješenja.
2. Tužitelj Gipa d.o.o. u žalbi u bitnom navodi da prvostupanjsko tijelo nije jasno i nedvosmisleno navelo na temelju kojeg zakonskog propisa je točno donesena odluka i da rješenje tuženika nema valjano, na zakonu osnovano, obrazloženje. Iz rješenja nije jasno da li je građevna čestica utvrđena u skladu s prostornim planom jer nije navedeno na temelju kojeg plana je rješenje doneseno. Upućuje na Urbanistički plan uređenja Savska Šarengradska–jug jer je isti važeći. Budući da se čestica može formirati jedino prema odredbama UPU-a koji sadrži detaljno razrađena pravila za točno određeno područje, a ovdje tome nije tako, to se građevna čestica nije mogla utvrditi. Predlaže preinačiti presudu tako da Sud prihvati tužbeni zahtjev, podredno da ukine presudu i vrati predmet prvostupanjskom sudu na ponovni postupak s uputom za daljnje postupanje.
3. Tužitelj Firmus Kovač d.o.o. u bitnom navodi da prvostupanjsko tijelo nije jasno i nedvosmisleno navelo na temelju kojeg zakonskog propisa je točno donesena odluka i da rješenje tuženika nema valjano, na zakonu osnovano, obrazloženje. Iz rješenja nije jasno da li je građevna čestica utvrđena u skladu s prostornim planom jer nije navedeno na temelju kojeg plana je rješenje doneseno. Upućuje na Urbanistički plan uređenja Savska Šarengradska–jug jer je isti važeći. Budući da se čestica može formirati jedino prema odredbama UPU-a koji sadrži detaljno razrađena pravila za točno određeno područje, a ovdje tome nije tako, to se građevna čestica nije mogla utvrditi. Predlaže preinačiti presudu tako da Sud prihvati tužbeni zahtjev, podredno da ukine presudu i vrati predmet prvostupanjskom sudu na ponovni postupak s uputom za daljnje postupanje.
4. Tuženik i zainteresirana osoba, iako uredno pozvani, nisu dostavili odgovor na žalbe.
5. Žalbe nisu osnovane.
6. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih razloga (članak 134. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima -"Narodne novine", broj: 36/24. -dalje: ZUS) Sud ne nalazi postojanje ni jedne žalbene osnove zbog koje bi pobijana presuda bila nezakonita. Prvostupanjski sud je za svoju odluku naveo valjano obrazložene razloge, utemeljene na podacima sveza spisa i pravilnoj primjeni mjerodavnog materijalnog prava.
7. Naime, prema ocjeni ovog Suda, pravilno je prvostupanjski sud odbio tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan, pri čemu se osnovano pozvao na odredbu članka 157. stavka 1. i 2. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13. , 65/17., 114/18., 39/19. i 98/19.-dalje: Zakon).
8. Nije sporno da je zainteresirana osoba tražila utvrđivanje građevne čestice odnosno zemljišta nužnog za redovitu uporabu građevine za postojeću stambenu zgradu izgrađenu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te je u pogledu iste dostavila, između ostalog, pravomoćna rješenja o izvedenom stanju Grada Zagreba, Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Odjela za graditeljstvo, Petog područnog odsjeka za graditeljstvo, KLASA: UP/I-350- 05/2013-007/4449, URBROJ: 251-13-22/604-2014-9 od 14. studenoga 2014. i KLASA: UP/I-350-05/2013-007/19974, URBROJ: 251-13-22/111-14-9 od 26. listopada 2014.
9. Prema odredbi članka 159. stavka 1. ZPU-a građevna čestica određuje se u skladu s prostornim planom, a ako to nije moguće tada u skladu s pravilima struke, vodeći računa da se građevna čestica utvrdi tako da se oblikom i veličinom omogućava redovita uporaba građevine.
10. Nije sporno ni da se predmetna građevina nalazi unutar obuhvata Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba („Službeni glasnik Grada Zagreba“, broj 12/16. - dalje: GUP) prema kartografskom prikazu „Korištenje i namjena prostora“ u zoni mješovite-pretežito poslovne namjene (M2), te prema kartografskom prikazu “Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora, Procedure urbano prostornog uređenja“ unutar zone za koju je određena obveza izrade Urbanističkog plana uređenja Savska Šarengradska-jug. Ista se nalazi i unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja Savska Šarengradska-jug („Službeni glasnik Grada Zagreba“, broj 31/08. i 08/09., dalje: UPU) i to prema kartografskom prikazu „Korištenje i namjena površina“ većim dijelom u zoni mješovite pretežito poslovne namjene (M2) i dijelom izvan obuhvata plana, prema kartografskom prikazu „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina“, na površinama označenim kao nova gradnja te prema kartografskom prikazu „Način i uvjeti gradnje, oblici i način korištenja i uređenja prostora“, na površinama označenim kao rekonstrukcija/promjena korištenja prenamjena površina/nova izgradnja odnosno dijelom unutar kazete planske oznake M2-5 i djelom unutar kazete planske oznake M2-4.
11. Odredbom članka 105b. stavka 2. GUP-a propisano je da za zgrade ozakonjene prema posebnom zakonu, koje su izgrađene na površinama druge namjene, namjena kojih nije u skladu s planskom namjenom, građevna čestica se određuje kao zemljište ispod zgrade i najviše dva metra oko zgrade, iznimno moguće je zadržati katastarsku česticu kao njenu građevnu česticu u slučaju kad je to u skladu s pravilima struke štiteći mogući javni interes, odnosno način korištenja prostora.
12. Imajući na umu citiranu odredbu GUP-a, osnovano utvrđuje prvostupanjski sud da je građevna čestica utvrđena u konkretnoj stvari u skladu s prostornim planom, kako je to i propisano odredbom članka 159. stavka 1. ZPU-a. Naime, riječ je o postojećoj stambenoj građevini izgrađenoj na površini pretežno poslovne namjene pa je stoga određeno da građevna čestica iste nastaje od dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da nju čini zemljište ispod zgrade te na sjevernom i južnom dijelu zemljište od najviše dva metra oko zgrade, a što je u skladu s tom odredbom GUP-a.
13. Kraj navedene odredbe GUP-a, za ocjenu zakonitosti navedenih rješenja javnopravnih tijela nije odlučna činjenica da UPU ne sadrži odredbe o utvrđivanju građevne čestice, a kako je to pravilno i zaključio prvostupanjski sud otklonivši isti prigovor tužitelja koji sad ponavljaju i u žalbama.
14. Također, neosnovani su općeniti prigovori tužitelja da rješenja javnopravnih tijela nisu dostatno obrazložena.
15. Kraj takvog stanja stvari, ni ostali prigovori tužitelja nisu odlučni niti od utjecaja na drugačije rješavanje ove upravne stvari.
16. Trebalo je stoga, na temelju odredbe članka 135. stavka 1. ZUS-a, žalbe odbiti kao neosnovane.
U Zagrebu 28. kolovoza 2025.
Predsjednica vijeća
Mirjana Čačić
