Poslovni broj: Usž-3227/2025-3

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

ZAGREB

Frankopanska 16

U IME   REPUBLIKE HRVATSKE

RJE Š ENJE

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Ane Berlengi Fellner , predsjednice vijeća , Mirjane Čačić i Jelene Rajić , članice vijeća te više sudske savjetnice-specijalistice Ivane Mamić Vuković , zapisničarke , u upravnom sporu tužitelja TPiz [adresa], [adresa], protiv tuženika Vlade Republike Hrvatske iz Zagreba , Trg sv. Marka 2 , radi šutnje uprave, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Upravnog suda u Splitu , poslovni broj: Usl-959/2025 od 10. srpnja 2025. , na sjednici vijeća održanoj 28. kolovoza 2025.

rije š io je

Žalba se odbija i potvrđuje se rješenjem Upravnog suda u Splitu , Us l-959/2025 od 10. srpnja 2025.

Obrazloženje

1. Rješenjem prvostupanjskog upravnog suda odbačena je tužba tužitelja .

2. Tužitelj u žalbi protiv citiranog rješenja prvostupanjskog suda navodi da isto pobija u cijelosti zbog bitne povrede pravila sudskog postupka. U bitnome ističe da se plan rada trgovačkog društva „ Vir stan “ jd oo nalazi kod Porezne uprave Zadar te kako je navedena tvrtka podnijela zahtjev Općini Vir temeljem odredbe članka 385. stavaka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12. i 152/14., dalje: ZV) , međutim da nije u zakonskom roku odlučeno o zahtjevu te je podnesena žalba Zadarskoj županiji . Ističe kako je protiv rješenja Zadarske županije od 25. rujna 2018. podnesena žalba Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja , no kako o istoj nije odlučeno u zakonskom roku pokrenut je upravni spor pred Upravnim sudom u Splitu . Navodi kako iz obrazloženja rješenja Zadarske županije od 25. rujna 2018. proizlazi da je nastao horizontalni tržišni kartel u djelatnosti upravljanja nekretninama na području Republike Hrvatske te kako su članovi istog kartela svojim sudjelovanjem u Pozivima energetske obnove višestambenih zgrada financijski oštetili Europsku uniju kroz naplate usluge vođenja projekata odnosno kao nositelji projekta kompromitirali su Republiku Hrvatsku . Nastavno, smatra se da su odgovorne osobe u gradovima Rijeka , Samobor , Osijek , Bjelovar , Zagreb , Pula , Split , Đakovo , Križevci , Zabok , Labin , Gospić , Kaštela , Mali Lošinj , Petrinja , Ludbreg , Senj , Plitvička Jezera , Sisak , Otočac , Velika Gorica , Požega i Đurđevac počinili kaznena djela time što su direktnom pogodbom, odnosno bez provođenja javnog natječaja odredili za prinudnog upravitelja slijedeća trgovačka društva: Rumat doo , Komunalac doo , Zavod za stanovanje doo , Beming d.o.o., Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo d.o.o., Castrum Pula 97 d.o.o., Stano- uprava d.o.o., Univerzal d.o.o., Greko d.o.o., Komunalno-Zabok d.o.o., Labin stan d.o.o., Komunalac Gospić d.o.o., Kany d.o.o., Komunalac Petrinja d.o.o., Lukom d.o.o., Gradnja d.o.o., Komunalac d.o.o., obrt [obrt], Gacka d.o.o., Komunalac Požega d.o.o. i Komunalne usluge Đurđevac d.o.o., a što je suprotno odredbama ZV-a te su time odgovorne osobe citiranih gradova pribavile znatnu materijalnu korist za odabrana trgovačka društva koja društva su povrh toga financijski oštetila proračun Europske unije kroz naplatu usluge u Pozivu „Energetska obnova višestambenih zgrada“. Smatra da su suci ovog Suda počinili kazneno djelo time što su u svojoj odluci naveli lažni podatak da pravni akti koje donose jedinice lokalne samouprave temeljem odredbe članka 385. stavak 1. ZV-a nemaju upravni karakter. Potom smatra da je nedonošenjem odluke o žalbi u zakonskom roku, službena osoba nadležnog ministarstva počinila kazneno djelo na način da je iskorištavanjem svojeg položaja tvrtki Vir stan j.d.o.o. prouzročila znatnu materijalnu štetu time što joj je onemogućeno da na područje Općine Vir uđe kao prinudni upravitelj nekretnina po sili zakona. Također ističe da je službena osoba ministarstva počinila kazneno djelo time što je poticala ministra Ministarstva pravosuđa kao i suce Upravnog suda u Splitu na počinjenje kaznenog djela budući da je znala ili trebala znati da je pogrešna uputa o pravnom lijeku na rješenju Zadarske županije od 25. rujna 2018. te je nastojala prikriti navedene nezakonitosti. Smatra da je isto kazneno djelo počinjeno i podnošenjem odgovora na tužbu. Ističe da su odgovorne osobe donošenjem Odluke o osnivanju Povjerenstva za izradu Nacrta prijedloga Zakona o upravljanju i održavanju zgrada od 17. svibnja 2019. počinile kazneno djelo na način da su iskorištavanjem svojeg položaja tvrtki Vir stan j.d.o.o. prouzročile znatnu materijalnu štetu time što joj je onemogućeno da na područje Općine Vir uđe kao prinudni upravitelj nekretnina po sili zakona te su nastojale prikriti navedene nezakonitosti. Smatra kako je odugovlačenjem upravnog spora koji se vodio pod poslovnim brojem: UsIgr-6/2019 počinjeno kazneno djelo kao i konačnim donošenjem odluke u istom predmetu budući da je tvrtki Vir stan j.d.o.o. onemogućeno da na područje Općine Vir uđe kao prinudni upravitelj nekretnina po sili zakona te joj je time prouzročena znatna materijalna šteta. Ističe kako su suci ovog Suda i Ustavnog suda Republike Hrvatske počinili kazneno djelo donošenjem odluke u kojoj je navedeno da određivanje prinudnog upravitelja nema karakter upravnog akta protiv kojeg bi se mogao pokrenuti upravni spor jer su time prouzročili znatnu materijalnu štetu za tvrtku Vir stan j.d.o.o. onemogućivši joj da sudjeluje kao prinudni upravitelj na području Općine Vir. Ističe da je isto kazneno djelo počinio i ministar Ministarstva pravosuđa donošenjem rješenja od 29. studenog 2019. Smatra da su suci Upravnog suda u Splitu kao i suci ovog Suda te Ustavnog suda Republike Hrvatske počinili kazneno djelo na način da su iskoristili svoj položaj te ograničili tvrtki Vir stan j.d.o.o. pravo na pristup sudu te joj time nanijeli znatnu materijalnu štetu. Ističe kako je kazneno djelo počinjeno i u postupku donošenja i izglasavanja prijedloga te konačnog prijedloga Zakona o upravljanju i održavanju zgrada. Smatra da je donošenjem predmetnog pobijanog rješenja upravnog suda povrijeđen Zakon o sudovima jer se sutkinja koja je donijela predmetnu odluku trebala izuzeti budući da je u sukobu interesa. Ističe da je ista počinila kazneno djelo jer je u obrazloženju pobijanog rješenja navela lažni podatak da se u konkretnom slučaju ne radi o upravnoj stvari. Smatra da je po službenoj dužnosti trebalo oglasiti pravno ništavim tuženikov konačni prijedlog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada. Stoga predlaže ovom Sudu da zastane sa žalbenim postupkom te riješi prethodna pitanja sukladno prijedlogu Upravne inspekcije od 29. listopada 2019.

3. Žalba nije osnovana.

4. Ispitujući osporeno rješenje prvostupanjskog upravnog suda u smislu odredbe članka 134. stavak 1. te odredbe članka 128. stavak 4. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24., dalje: ZUS), ovaj Sud je utvrdio da žalbeni navodi tužitelja nisu osnovani.

5. Prema podacima spisa predmeta proizlazi da je tužitelj podnio tužbu prvostupanjskom upravnom sudu protiv tuženika Vlade Republike Hrvatske radi propuštanja donošenja pojedinačne odluke u propisanom roku. U tužbi navodi da je dana 1. travnja 2025. izjavio prigovor po odredbi članka 156. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", broj: 47/09. i 110/21., dalje: ZUP) radi neizdavanja obavijesti o tijeku postupka u predmetu nerješavanja prigovora od 12. prosinca 2024. izjavljenog protiv konačnog prijedloga Zakona o upravljanju i održavanju zgrada od 28. studenog 2024.

6. Prvostupanjski upravni sud je odlučujući o tužbi tužitelja donio ovdje osporeno rješenje između ostalog pozivom na odredbu članka 3. stavak 1. ZUS-a te odredbu članka 2. ZUP-a.

7. Odredbom članka 2. stavak 1. ZUP-a propisano je da se upravnom stvari smatra svaka stvar u kojoj javnopravno tijelo u upravnom postupku rješava o pravima, obvezama ili pravnim interesima fizičke ili pravne osobe ili drugih stranaka neposredno primjenjujući zakone, druge propise i opće akte kojima se uređuje odgovarajuće upravno područje, dok je stavkom 2. iste odredbe propisano da se upravnom stvari smatra i svaka stvar koja je zakonom određena kao upravna stvar.

8. Odredbom članka 3. stavak 1. točka 3. ZUS-a propisano je da je predmet upravnog spora ocjena zakonitosti propuštanja javnopravnog tijela iz područja upravnog prava da u zakonom propisanom roku odluči o pravu, obvezi ili pravnom interesu ili redovitom pravnom lijeku stranke odnosno da postupi prema propisu.

9. Obzirom da je u ovom konkretnom slučaju predmetna tužba podnesena zbog propuštanja donošenja pojedinačne odluke u vezi s prigovorom tužitelja podnesenim tuženiku, radi neizdavanja obavijesti o tijeku postupka u predmetu nerješavanja prigovora izjavljenog protiv konačnog prijedloga Zakona o upravljanju i održavanju zgrada od 28. studenog 2024., to se i prema ocjeni ovog Suda u konkretnom predmetu ne radi o rješavanju u upravnoj stvari niti se odlučuje o pravu, obvezi ili pravnom interesu tužitelja, pa nema niti šutnje uprave.

10. Naime, sukladno odredbi članka 46. stavak 1. točka 7. ZUS-a, sud će odbaciti tužbu jer ne postoje pretpostavke za vođenje spora, ako utvrdi da je tužba podnesena u stvari koja ne može biti predmet upravnog spora.

11. Slijedom svega naprijed navedenog, pravilno je prvostupanjski upravni sud tužbu odbacio pozivom na odredbu članka 46. stavka 1. točke 7. ZUS-a .

12. Obzirom da tužitelj razlozima navedenim u žalbi nije doveo u sumnju zakonitost osporenog rješenja prvostupanjskog upravnog suda, to nema osnove za usvajanje predmetne žalbe. Kako se u konkretnom slučaju ne radi o upravnoj stvari niti uopće postoje pretpostavke za vođenje upravnog spora, to nema osnove niti za rješavanje prethodnih pitanja.

13. Kako je osporeno rješenje upravnog suda doneseno na temelju pravilno utvrđenih činjenica i uz pravilnu primjenu materijalnog prava, dok povreda pravila postupka ovaj Sud nije našao, trebalo je na temelju odredbe članka 135. stavka 1. , u vezi s odredbom članka 128. stavka 4. ZUS-a , odlučiti kao u izreci rješenja.

U Zagrebu , 28. kolovoza 2025.

Predsjednica vijeća

Ana Berlengi Fellner