Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž -3416/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda i to Borisa Mimice, kao predsjednika vijeća, Andree Boras-Ivanišević kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, te Sonje Meštrović, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja EĆ pok. E OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], protiv tuženika ad.1) NĆ, [adresa], ad.2) ĆĆ, [adresa], ad.3) TĆ, [adresa] i ad.4) PĆ, [adresa], svi zastupani po punomoćniku Marku Čvrljak, odvjetniku u Šibeniku, radi činjenja , odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Šibeniku pod poslovnim brojem P-1812/2022-3 od 7. studenoga 2024., u sjednici vijeća održanoj 28. kolovoza 2025..

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja i potvrđuje presuda Općinskog suda u Šibeniku pod poslovnim brojem P-1812/2022-3 od 7. studenoga 2024.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom suda prvog stupnja je suđeno:

„I. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja koji glasi:

"1.Nalaže se tuženicima da odstupe sa nekretnina tužitelja katastarske oznake čest. zem. [katastarska čestica], dio čest. zem. [katastarska čestica] obje K. O. [katastarska općina] i nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] K.O. [katastarska općina], i to sa dijelova tih nekretnina koji će se precizirati po obavljenom očevidu, pa se tuženicima ad 1) i ad 2) nalaže da međašno kamenje vrate točno na među nekretnina u vlasništvu tužitelja čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i nekretnine u vlasništvu tuženice ad 2) čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] te da uklone betonske zidove, metalnu ogradu i metalna vrata (kapiju) u onom dijelu u kojem se ti betonski zidovi, metalna ograda i metalna vrata (kapija) nalaze na nekretninama tužitelja čest. zem. [katastarska čestica], dio čest. zem. [katastarska čestica] obje K. O. [katastarska općina] i nekretnini čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], te im se nalaže da među čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i čest. zem [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] vrate u prvobitno stanje nasipanjem zemlje na predmetnom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], dok se tuženicima ad 3) i ad 4) zabranjuje prolaženje i prevoženje preko dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u vlasništvu tužitelja, a svim tuženicima se zabranjuje ubuduće svako takvo i slično pačanje u nekretninu tužitelja, sve to u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

2. Dužni su tuženici naknaditi tužitelju prouzročeni parnični trošak u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe uvećano za zakonske zatezne kamate o dana presuđenja o isplate."

II. Dužan je tužitelj EĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] naknaditi parnični trošak tuženicima ad.1) NĆ, [adresa], ad.2) ĆĆ, [adresa], ad.3) TĆ, [adresa] i ad.4) PĆ, [adresa], u iznosu od 4.160,00 € sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 7. studenog 2024. godine kao dana presuđenja, pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana. „

1.1. Prvostupanjskim rješenjem utvrđeno je kako je tužitelj povukao tužbu u odnosu na dio tužbenog zahtijeva koji glasi" " nalaže se tuženicima ad.3) TĆ, [adresa] i ad.4) PĆ, [adresa] ad3) i ad4) da sa dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u vlasništvu tužitelja uklone postavljanu kapiju"

2. Protiv navedene presude žali se tužitelj, pobijajući istu zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23 dalje: ZPP) s prijedlogom da se pobijana presuda preinači shodno žalbenim razlozima, podredno ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak i odlučivanje.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Predmet spora u ovoj fazi postupka predstavlja stvarno-pravni zahtjev tužitelja kao predmnijevanog vlasnika radi predaje u posjed dijela nekretnina označene kao čest. zem [katastarska čestica], čest. zem [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i čest. zem. [katastarska čestica] K.O. [katastarska općina], kao i uspostavu ranijeg stanja uz zabranu uznemiravanja tužiteljeva prava vlasništva.

6. Nakon što je Županijski sud u Splitu donio rješenje pod posl. br. Gž-37072022-2 od 21. srpnja 2022. kojim je ukinuo raniju presudu suda prvog stupnja pod posl. br.1 P- 1316/2013 od 15. studenog 2021., u daljnjem tijeku postupku valjalo je prije svega osnovanost prigovora promašene pasivne legitimacije na strani tuženika.

6.1. Naime, obzirom na prigovore tuženika u postupku je valjalo na nedvojben način raspraviti i utvrditi jesu li tuženici svojim radnjama oduzeli posjed nekretnine u vlasništvu tužitelja, čime bi bile ostvarene pretpostavke za pružanjem tražene stvarno pravne zašite tužitelja u ovom postupku.

7. Tužitelj tako svoj zahtjev u ovom postupku temelji na tvrdnji kako su jugozapadni dio nekretnine u njegovom vlasništvu zauzeli tuženici i to na način da je tuženik ad.1) NĆ uzurpirao zapadni dio tužiteljeve nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] i dio čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] na način da je u ime i za račun tuženice ad.2) ĆĆ pomaknuo međašno kamenje između nekretnina tužitelja i nekretnine njegove kćeri-tuženice ad.2) z. k. oznake čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], te pripojio dio tužiteljeve nekretnine nekretnini tuženice ad.2) i uklonio zemlju i materijal koji je činio visinsku razliku između tih dviju nekretnina, te iste nasuo oko kuće tužene ad.2).

7.1. Tuženici ad.3) TĆ i ad.4) PĆ, pak, da su oduzeli južni dio tužiteljeve čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] na način da su isti poravnali bagerom radi proširenja puta položenog na čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a sve kako bi se za potrebe gradnje kuće na nekretnini u vlasništvu tuženice ad.4) čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] , moglo lakše prolaziti kamionom i teškom mehanizacijom, pa se i nakon dovršetka gradnje dijelom tužiteljeve nekretnine nastavili služiti za prolaz i provoz, da bi na posljetku na dijelu tog javnog puta i tužiteljeve nekretnine postavili kapiju.

7.2. I na koncu tužitelj je podneskom od dana 15. prosinca 2022. postavio konačni tužbeni zahtjev na način da je zahtijevao od tuženika ad.1 i ad.2) da sa nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] uklone betonske zidove, metalnu ogradu i metalna vrata ( kapiju) u onom dijelu u kojem se betonski zidovi , metalna ograda i metalna vrata (kapija) nalaze na nekretnini tužitelja čest. zem. [katastarska čestica] i na čest. zem. [katastarska čestica], koji dio tužbenog zahtijeva je tužitelj proširio, dok je u odnosu na dio tužbenog zahtijeva koji se odnosi na nalog tuženicima ad.3) TĆ, [adresa] i ad.4) PĆ, [adresa] da sa dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u vlasništvu tužitelja uklone postavljanu kapiju je povukao tužbu i tužbeni zahtjev.

8. Dakle, predmet spora u ovaj pravnoj stvari predstavlja zahtjev tužitelja kao predmnijevanog vlasnika (čl. 166. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06,146/08, 38/09, 153/09, 143/12,152/14 - dalje: ZV-a), radi povrata oduzetih nekretnina odnosno izricanja zabrane uznemiravanja i uspostavu prijašnjeg stanja. Predmnijeva vlasništva međutim ne djeluje erga omnes već samo u odnosu na tuženika u konkretnom sporu. Predmnijeva o postojanju vlasništva oboriva je, jer joj tuženik može suprotstaviti jednaki ili jači pravni temelj posjeda, te prigovor vlasništva, što tuženici tijekom i ne spore ukazujući na neosnovanost navode žalbe u odnosu na čine zbog kojih je tužitelj ustao stvarnom pravnom zaštitom u ovom postupku. .

9. Odredbom., članka 166. stavak 1. ZV-a stipulirana je vlasničkopravna zaštita radi zaštite oduzetog posjeda predmeta vlasništva dok je u članku 167. stavak 1. ZV-a regulirana zaštita od uznemiravanja pa bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom ostvario ovu zaštitu poput onoga koji je dokazao njegovo vlasništvo i onaj tko u postupku dokaže pravni temelj i istiniti način stjecanja svog posjeda stvari (predmnijevani vlasnik).

10. Kako je između publicijanske i reivindikacijske tužbe razlika jedino glede dokazivanja vlasništva na strani tužitelja, to se na publicijansku tužbu, prigovore posjednika kao i na pravni položaj koji ima pošteni odnosno nepošteni posjednik kada je dužan predati stvar vlasniku, na odgovarajući način primjenjuju zakonske odredbe kojima se uređuje prava vlasnička tužba, osim ako nije drugo određeno zakonom niti je u suprotnosti pravnoj naravi publicijanske tužbe (čl. 166. st. 4. ZV).

11.Stoga je tužitelj u konkretnom slučaju morao dokazati da su tuženici svojim radnjama oduzeli posjed prava vlasništva nekretnina predmnjivanog vlasništva tužitelja u korist svojih nekretnina, odnosno jesu li u postupnju tuženica ostvareni elementi uznemiravnja tužitelja na predmetnim nekretninama.

12. U nastavku postupka prvostupanjski sud je, postupajući sukladno uputi iz citiranog ukidnog rješenja nakon ponovnog uviđaja na licu mjesta uz nazočnost vještaka mjernika i tužitelja te dopune nalaza i mišljenja vještaka, ali i saslušanjem svjedoka i stranačkog iskaza stranaka, odbio pružiti traženu stvarnopravnu zaštitu tužitelju pozivom na odredbu članka 161. ZV-a, jer je smatrao utvrđenim da tužitelj na kojem je teret dokaza nije dokazao pretpostavke za udovoljenje postavljenom zahtjevu.

13. Prema odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a prvostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava. Pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, ovaj sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio bilo koju od navedenih povreda.

14. Prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, a koje navode tuženik temelji na tvrdnji da su izneseni razlozi u suprotnosti s provedenim dokazima pri čemu je ocjena provedenih dokaza provedena na način upravo onako kako to nalaže odredba čl. 8. ZPP-a, a ocjena provedenih dokaza po žaliteljice, koja je različita od ocjene dokaza po prvostupanjskom sudu , ne dovodi do navedene bitne povrede.

15. Suprotno navodima žalbe, sud prvog stupnja je pobijanu presudu donio na temelju valjano provedenog dokaznog postupka, sukladno odredbi članka 260. ZPP- a, provođenjem dokaza vještačenjem po vještaku mjerniku uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje stranaka ali i suglasnost stranaka ( list spisa broj 223.) da vještak dopunu nalaza i mišljenja izvrši bez ponovnog izlaska suda na lice mjesta.

16. U ponovljenom postupku je tako, a sukladno uputi žalbenog suda, prvostupanjski sud izveo dokaz dopunskim vještačenjem po vještaku Zoranu Marin, dipl. ing. Geod, koji je dostavio dopunsku skicu mjesta spora dana 19. listopada 2023. godine ( list 228-231 spisa) u kojoj se navodi da je 06. srpnja 2023. u svojstvu sudskog vještaka za geodeziju pristupio terenskom uviđaju nekretnine koja su predmet postupka i to čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

16.1. Za vrijeme očevida tužitelj je pozvan da pokaže predmet spora, kojom prilikom je na dijelu međe između čest. zem. [katastarska čestica] na terenu vidljiva linija suhozida koja je snimljena i na skici izmjere prikazana točkama 1-2-3-4-5-6-7. Preklopom snimljenog stanja i katastarske mape vidljivo je kako taj dio odgovara liniji katastarske mape, a tužitelj je pokazao liniju koja po njemu odgovara međi i ista je prikazana slovima A-B-C na geodetskom snimku. Na sjevernoj strani čest. zem. [katastarska čestica] na terenu su snimljeni drveni i željezni kolci, međutim točne granice svog posjeda tužitelj nije znao pokazati i na temelju toga nije se moglo pristupiti izračunu površine kao ni usporedbe sa susjednim parcelama. (prilog A). Nadalje, da je izvršeno snimanje i drugog spornog dijela koji je definiran točkama 8-9-10-11-12-13-14-15- 16-8 u naravi put pri čemu je tužitelj za vrijeme snimanja više puta pokazivao različite granične točke i isti nije sa sigurnošću mogao pokazati među. Prikazane točke predstavljaju jednu od pokazanih međa. (prilog B) .

17.U Zaključku vještak je naveo da na predmetnim nekretninama nije moguće utvrditi točne međe koristeći stare karte ni katastarsku mapu, jer nemaju dovoljnu točnost, a pri snimanju terena pokazivane su različite međe kao valjane da bi u svom usmenom izjašnjenju na nalaz i mišljenje na ročištu za glavnu raspravu od 16. travnja 2024. vještak dodatno pojasnio u odnosu na prigovore tužitelja da gdje imamo homogeniziranu katastarsku mapu po kojoj je utvrđena granica u izradi skice sa njom se služe i prikazuju je na slici kao službenu granicu koja jeste, a koja ne mora biti točna. U takvim slučajevima je potrebno da se saslušaju svjedoci koji znaju gdje je stvarna granica koju predlaže tužitelj, a on kao geodet, da nema ovlasti da utvrđuje koja bi bila granica između nekretnina tužitelja i tuženika pa i u ovom postupku.

18. Polazeći od navedenih utvrđenja, imajući u vidu iskaze tijekom postupka saslušanih svjedoka , pravilno je sud prvog stupnja primijenio materijalno pravo citiranih odredaba kada je odbio kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja jer se u tijeku postupka po provedenim dokazima, a cijeneći svaki dokaz pojedinačno i u njihovoj cjelokupnosti sukladno odredbi članka 8. ZPP-a nije moglo sa sigurnošću utvrditi gdje se nalazi granica između predmetnih nekretnina gdje bi to tuženi trebali vratiti međašno kamenje, a ovo posebno što ni sam tužitelj sudu nije mogao pokazati gdje bi bila granica između ovih nekretnina i gdje su se nekad nalazili kameni međaši.

18.1. Naime, tužitelj ni u ovom ponovljenom postupku nije mogao vještaku Zoranu Marin dipl. ing. geod. pokazati gdje je njegova granica, te gdje su se nalazili kameni međaši koje su tuženi uklonili te posebno i kod činjenice da tužitelj nije dokazao da su tuženi ad.1) i ad.2) uklonili međašno kamenje tko je maknuo kamene međaše , pa iako je sud tri puta bio na očevidu pa i sa instrumentalnim mjerenjem vještak mjernik AĆ, dipl. ing. geod sudu nije mogao u svojim geodetskim snimkama sa sigurnošću prikazati gdje su se nalazili kameni međaši, metalna ograda, metalna vrata i betonski zidovi odnosno gdje bi bila granica između ovih nekretnina , jer tužitelj ni nakon obavljenog pregleda nekretnina nije znao postaviti kolce kao međašne oznake svog zemljišta , da bi vještak tu među postavljenu od tužitelja mogao uzeti u obzir prilikom izrade svoje skice.

18.2. Pri tomu je za ukazati kako ni saslušani svjedoci koji imaju neposrednih saznanja o predmetnim nekretninama ovom postupku nisu u svojim izjavama naveli da su upravo tuženi makli kamene međaše. Naprotiv, svjedok GĆ u svom iskazu navodi da je međašno kamenje isto oduvijek kao i sada to da zna jer je tu rođen, te da nije nikad vidio tuženika NĆ i ĆĆ da miču međašno kamenje, a put da je oduvijek bio širok do 2 m , a istim da se prolazilo sa karom i magarcem.

19. Stoga je pravilno sud prvog stupnja primjenom pravila o teretu dokaza sukladno odredbi članka 221.a ZPP-a, smatrao kako tužitelj nije u ovom postupku ni izvedenim dokazima saslušanjem svjedoka dokazao gdje bi bila njegova međa sa međašnim kamenjem, to tim više vještak mjernik nije u svojim skicama mogao sa sigurnošću prikazati gdje bi trebalo biti to međašno kamenje kao granica na mjestu spora

20. Neosnovano žalitelj osporava pravilnost zaključak prvostupanjskog suda i u odnosu na dio tužbenog zahtjeva kojim tužitelj zahtjeva da tuženi ad1) i ad2) među između nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] vrate u prvobitno stanje nasipavanjem zemlje na dijelu nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] tužitelja.

20.1. Naime, tužitelj nije znao pokazati na ponovnom izlasku vještaka mjernika Zorana Marin na mjesto spora po ovlaštenju suda , već je kao i na očevidima provedenim u ovom postupku pokazao među na nekretnini čest. zem. [katastarska čestica] koja nekretnina nije predmetom spora , a u ovom ponovljenom postupku je pokazao među koju je vještak označio slovima A-B-C u prilogu A vještvu ( list 230) spisa koja nekretnina nije predmetom u ovom postupku, a među je vještak označio brojkama 1- 2-3-4-5- 6-7 koja međa je linije suhozida i odgovara liniji katastra dok je u provom ponovljenom postupku pokazao među na nekretnini, za koju je vještak u svom dopunskom saslušanju naveo da je odgovarajuća međi koja da bi bila i granica između nekretnine tužitelja čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] u vlasništvu tuženika.

20.2. Ovo stoga jer je uobičajeno je da se granica tako postavlja obzirom da iza te linije postoji stari suhozid označen brojkama 1-2-3-4-5-6-7 koja linija odgovora katastarskoj i tu da nije bilo zalaženja tuženika u nekretninu tužitelja a što su i saslušani i svjedoci u svom iskazu naveli, a posebno svjedok JĆ da je kosina koja je nad nekretninom tuženika u vlasništvu tužitelja uvijek ista , dok je svjedok CĆ u svom iskazu naveo da je visinska razlika između parcele tužitelja koja se nalazi na kosini i parcele tuženika ad.2) koja se nalazi ispod kosine 2 metra, pa navodi tužitelja da je sada visinska razlika 4-5 m i da je veća visinska razlika iz razloga što su tuženi ušli u njegovu zemlju,

21. Pri tome posebno valja imati u vidu i kazivanje saslušanog svjedok KĆ sin KĆ koji je po zahtjevu tužene ad2) ĆĆ izvršio izmjeru postojećeg stanja koje se nalazilo na nekretnini kuće za koju je trebalo sačiniti legalizaciju , a što se tiče istočne strane gdje se nalazi sporni betonski zid da nije bilo nikakve međašne oznake osim betonskog zida.

22. Kod ovakvog stanja samog zemljišta tužitelja i svih izvedenih dokaza, te uzimajući u obzir da tužitelj nije sudu pokazao granice svog zemljišta , a niti je u postupku dokazao granice po drugim izvedenim dokazima u ovom postupku, ovaj sud prihvaća kao pravilan zaključak prvostupanjskog suda da tužitelj nije dokazao da bi tuženi ad.1) i ad.2) oduzeli zemljište tužitelja, te na taj način smanjivali kosinu čest. zem. [katastarska čestica] u vlasništvu tužitelja, pa isti nisu dužni ni vraćati zemljište nasipavanjem zemlje kako to tužitelja zahtjeva u ovom postupku.

23. U odnosu na tužbeni zahtjev kojim tužitelj zabranjuje prolaženje i prevoženje preko nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u postupku je utvrđeno da tuženi koriste kao pristup u svoju nekretninu koji je bio formiran i kad su tuženi kupili svoju nekretninu, pri čemu iskazi svih saslušanih svjedoka potvrđuju da je put postojao za prolaz karom i magarcom, a tuženi ad.3) ad.4) da su put prema svojoj kući sagrađenoj na nekretnini čest. zem. [katastarska čestica] samo očistili i poravnali kako bi mogli lakše prolaziti automobilom , te da pri čišćenju puta od korova nisu zašli u nekretninu tužitelja.

23.1. Na koncu tužitelj ni u tom dijelu nije sa točnošću ni na trećem očevidu , a ni u ponovljenom postupku sudu mogao pokazati koja bi to bila granica postavljajući drvene koce na istoj između njegove nekretnine i puta pri čemu je tužitelj za vrijeme snimanja više puta pokazivao različite granične točke i nije mogao sa sigurnošću pokazati među.

23.2. Stoga je vještak u svom dopunskom saslušanju i u odnosu na sporni put koji se prostire na čest. zem. [katastarska čestica], a ne na nekretnini tužitelja [katastarska čestica], naveo da je makadamski put u jednom dijelu između točaka 12 i13 zadire u nekretninu tužitelja čest. zem. [katastarska čestica] , ali time da je to rezultat homogenizacije koja ne bi trebala utjecati na površinu tužitelja, a ni tuženika. Naime, put ide drugom linijom zbog homogenizacije, a ne zbog toga što je došlo do promjena na terenu već da je ona učinjena službeno po nalogu Državne geodetske uprave.

20. Slijedom naprijed izloženog, kako nisu ostvareni navodi žalbe niti ovaj sud nalazi ostvarenje bitnih povreda postupka na koje pazi po službenoj dužnosti u okviru odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a žalbu tužitelja e valjalo odbiti kao neosnovanu i pobijanu presudu potvrditi na temelju odredbe članka 368. točka 1. ZPP-a, kao i odluku o troškovima postupka na temelju odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a, pravilno obračunatu sukladno odredbi članka 154. stavak 1. ZPP-a u svezi s odredbom članka 155. ZPP-a.

U Splitu, 28. kolovoza 2025.

Predsjednik vijeća

Boris Mimica