Republika Hrvatska
Županijski sud u Velikoj Gorici
Ulica Hrvatske bratske zajednice 1
Poslovni broj Gž-1119/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca, Verice Kos predsjednice vijeća, Gorana Škugora suca izvjestitelja i člana vijeća i Vesne Gašparuš-Horvat članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja FH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Maji Buhin, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-1620/2021-35 od 31. srpnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 28. kolovoza 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba tužitelja FH kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-1620/2021-35 od 31. srpnja 2024.
II. Odbija se zahtjev tužitelja FH za naknadu troška sastava žalbe u iznosu od 312,50 eur, kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja kojim od tuženika potražuje isplatu iznosa od 3.052,62 eura sa zateznim kamatama od 9. prosinca 2020. do isplate te iznos od 199,08 eura sa zateznim kamatama od 31. srpnja 2024. do isplate kao i zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka sa zateznim kamatama od 31. srpnja 2024. do isplate.
2. Tužitelj podnosi žalbu pobijajući navedenu prvostupanjsku presudu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitne povrede pravila postupka. Predlaže presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak. Potražuje trošak sastava žalbe u iznosu od 312,50 eur.
3. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadom štete nastale na radu kada je 15. srpnja 2019. ozlijeđen na radnom mjestu šumskog radnika – sjekača kod poslodavca HRVATSKE ŠUME d.o.o., Podružnica Nova Gradiška pri izvođenju radova sječe i izrade stabala kada je drvne sortimente obrađivao motornom pilom. Tužitelj tvrdi da se pri tom radu komad drva koji je bio predmet obrade pomaknuo te je tom prilikom došlo do naglog trzaja ruke tužitelja u kojoj je držao motornu pilu, pri čemu je odmah osjetio jaku bol i peckanje u lijevom laktu zbog čega mu je pružena liječnička pomoć na hitnom prijemu u bolnici. Kako je njegov poslodavac u trenutku nastanka štetnog događaja imao s tuženikom sklopljenu policu osiguranja od odgovornosti za štetu nastalu zaposlenicima prilikom obavljanja poslova svojeg radnog mjesta od tuženika potražuje isplatu naknade štete za koju tvrdi da je posljedica ozljede u štetnom događaju.
4. Ispitujući pobijanu presudu u okviru žalbenih navoda tužitelja, kao i po službenoj dužnosti, u smislu odredbe čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP), ovaj drugostupanjski sud nije našao da bi sud prvog stupnja počinio bilo koju povredu odredaba parničnog postupka na koju pazi po službenoj dužnosti. Suprotno navodima tužitelja nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP jer pobijana presuda sadrži jasne i valjane razloge o odlučnim činjenicama, koji imaju podlogu u izvedenim dokazima te se presuda može ispitati.
4.1. Na žalbene navode tužitelja kako je sud propustio obrazložiti zašto je „odustao“ od provođenja sudskomedicinskog vještačenja kao i vještačenja po vještaku kirurgu koje je tužitelj predlagao na pripremnom ročištu, valja odgovoriti kako je sam tužitelj odustao od izvođenja navedenih dokaza do zaključenja glavne rasprave, što jasno proizlazi iz zapisnika od 3. srpnja 2024. u kojem punomoćnik tužitelja izrijekom navodi kako „ne predlaže izvođenje dokaza novim medicinskim vještačenjem te odustaje od prijedloga za provođenjem vještačenja po vještaku sudske medicine“, a što i prvostupanjski sud jasno navodi u točki 9. obrazloženja. Slijedom navedenog, prvostupanjski sud nije propustio obrazložiti zašto u postupku nisu izvedeni dokazi od kojih je sam tužitelj do zaključenja glavne rasprave odustao te je svoju odluku donio na temelju dokaza izvedenih u postupku i za svoju odluku naveo jasne i neproturječne razloge.
5. Nije osnovan žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja koji tužitelj ističe u žalbi jer je prvostupanjski sud pravilno i potpuno raspravio i utvrdio sve činjenice relevantne za donošenje pravilne i zakonite odluke u ovom predmetu i na njih pravilno primijenio materijalno pravo.
6. Žalbeni navodi tužitelja svode se na osporavanje činjenica utvrđenih provedenim vještačenjem od strane stalnog sudskog vještaka za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, reumatologiju dr. ŽH, te na tužiteljevu ocjenu navedenog vještačenja kojima osporava dani nalaz i mišljenje.
7. Na žalbene navode tužitelja kojima ističe kako je vještak propustio cijeniti činjenicu da je tužitelj kod osiguranika tuženika duži niz godina obavljao poslove šumskog radnika (sjekača) pa je stoga do burzitisa moglo doći zbog svakodnevnog obavljanja poslova obrade drvnih sortimenata uporabom teške motorne pile, valja odgovoriti kako tužitelj u ovome postupku svoju tužbu temelji na činjeničnim navodima da mu je šteta nastala kao posljedica ozljede na radu koju je zadobio točno određenog dana pri izvođenju točno opisane radnje u radnom procesu, slijedom čega tvrdnje da bi zadobivena ozljeda po svom uzroku predstavljala profesionalnu bolest uzrokovanu propustima poslodavca tužitelja u procesu provođenja mjera zaštitite na radu, predstavlja iznošenje novih činjenica u žalbi, što nije dopušteno u smislu odredbe čl. 352. st. 1. ZPP.
8. Suprotno žalbenim navodima tužitelja, u postupku je prvostupanjski sud na temelju izvedenog dokaza medicinskim vještačenjem pravilno utvrdio da burzitis tužitelja nije posljedica naglog trzaja ruke tužitelja (kako je štetni događaj opisan u tužbi) odnosno da nije posljedica mehaničko traumatske prirode, nego da se radi o spontano nastalom burzitisu, odnosno metaboličkom burzitisu. Za navedeno mišljenje vještak se pozvao na objektivno izvršenu medicinsku dijagnostičku pretragu - dijagnostički ultrazvuk na kojem nije zabilježeno ništa što bi bilo uzrok burzitisa mehaničke prirode (mišići, tetive, ligamenti), a u dijagnostičkom ultrazvuku se navodi da je burza ispunjena krutim sadržajem nakon čega zaključuje kako navedeni nalaz govori u prilog metaboličkog burzitisa. Posljedično navedenom, vještak zaključuje da su štetni događaj (nagli trzaj ruke) i burzitis kod tužitelja koincidirali, ali da nisu u međusobnoj uzročno posljedičnoj vezi, koji zaključak pravilno prihvaća prvostupanjski sud.
9. Slijedom navedenog, na utvrđeno činjenično stanje u postupku pred prvostupanjskim sudom kojim je utvrđeno nepostojanje uzročno posljedične veze između načina ozlojeđivanja tužitelja i utvrđenih posljedica na način kako su isti opisani u činjeničnim navodima tužbe i tijekom postupka, prvostupanjski sud je suprotno žalbenim navodima tužitelja pravilno primijenio materijalno pravo u pogledu utvrđenja izostanka jedne od pretpostavki za odgovornost tuženika za naknadu štete, u smislu odredbe čl. 111. st. 1. Zakona o radu („Narodne novine“, broj 93/14, 127/17, 98/19) u svezi s odredbom čl. 1045. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23) - pravno relevantne uzročne veze između tužiteljeva ozljeđivanja i njegova rada te posljedično navedenom pravilno odbio tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan.
10. Kako je tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan u cijelosti, to je i zahtjev tužitelja za naknadu troška pravilno odbijen u skladu s odredbom čl. 154. st. 1. ZPP.
11. Ostali žalbeni navodi tužitelja nisu od odlučnog značenja pa stoga isti nisu niti cijenjeni (čl. 375. st. 1. ZPP.
12. Budući da nisu ostvareni razlozi zbog kojih tužitelj pobija prvostupanjsku presudu, a niti razlozi na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju čl. 368. st. 1. ZPP, valjalo je odbiti žalbu tužitelja kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.
13. Kako tužitelj nije uspio sa žalbom, to je njegov zahtjev za naknadu troška žalbenog postupka odbijen kao neosnovan (čl. 166. st. 1 ZPP u vezi s čl. 154. st. 1. ZPP).
U Velikoj Gorici 28. kolovoza 2025.
Predsjednica vijeća
Verica Kos
