Republika Hrvatska

Županijski sud u Šibeniku

Šibenik, S. Radića 81

Gž Zk-49/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Šibeniku, kao drugostupanjski sud, po sutkinji Ivani Čačić Brčić, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja: 1. OL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. HL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnica Ines Lončar, odvjetnica u Zadru, radi otvaranja i pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi 1. i 2. predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Gospiću, Stalne službe u Gračacu broj Z-2254/2025 od 12. lipnja 2025., dana 28. kolovoza 2025.

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba 1. i 2. predlagatelja, ukida rješenje Općinskog suda u Gospiću, Stalne službe u Gračacu broj Z-2254/2025 od 12. lipnja 2025. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

II. Nalaže se prvostupanjskom sudu brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga na nekretninama upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te brisanje zabilježbe žalbe predlagatelja na istim nekretninama uz istovremeni ponovni upis plombe predmetnog prijedloga za otvaranje i provedbu pojedinačnog ispravnog postupka na toj nekretnini.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem pod točkom I. izreke odbijen je prijedlog predlagatelja za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka u odnosu na nekretnine označene kao čest. 4853, 4854, 1857/1, 4956/4P7, 4956/12, 4956/13 i 4956/14, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Pod točkom II. i III. izreke određena je zabilježba odbijenog prijedloga predlagatelja, koja će se brisati po službenoj dužnosti nakon pravomoćnosti tog rješenja, te naložena provedba tog rješenja Općinskom sudu u Gospiću, Zemljišnoknjižnom odjelu u Gračacu.

2. Protiv tog rješenja žale se 1. i 2. predlagatelji iz svih zakonom propisanih razloga predlažući da se pobijano rješenje preinači i usvoji prijedlog radi otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka, podredno da se isto rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Žalba je osnovana.

4. U konkretnom slučaju iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da se na temelju Ugovora o prodaji od 26. veljače 2002. i Aneksa ugovora o prodaji od 9. travnja 2002. ne može utvrditi da su prodavatelj KL iz [adresa] ista osoba koja je u zemljišnim knjigama upisana kao OLL, [adresa], kao i u predmetima P-82/05 i P-17/02, a isto tako da se ne može utvrditi da je tuženica HLL nasljednica KLL, istog onog koji je upisan kao VL, O, [adresa], dok ostali tuženici nisu upisani kao vlasnici predmetnih nekretnina, niti su predlagatelji priložili isprave iz kojih proizlazi da su se tuženici vodili kao zemljišnoknjižni vlasnici predmetnih nekretnina, niti kao posjednici istih, odnosno da se ne može utvrditi da su tuženici zemljišnoknjižni ili izvanknjižni vlasnici. Dalje, da navod da je tužitelj OLL, [adresa] ista osoba koja je prodala predmetne nekretnine predlagateljima, da predlagatelji nisu dokazali niti dostavili isprave iz kojih bi proizlazilo da se radi o osobi koja je bila prijavljena u [adresa] i [adresa], a takve tvrdnje da se ne mogu temeljiti samo na pretpostavci da bi se moglo raditi o istoj osobi. Također, da na Ugovoru o prodaji od 26. veljače 2002. nije ovjeren potpis prodavatelja što da ukazuje na pravnu nevaljanost samog ugovora, pa je pozivom na odredbe članka 208. stavak 3. i 209. stavak 4. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novineˮ broj 63/19, 128/22, 155/23 i 127/24, dalje: ZZK) sud prvog stupnja donio pobijanu odluku.

5. Međutim, pogrešno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo kada je odbio prijedlog predlagatelja.

6. Naime, prema odredbi članka 208. stavak 1. ZZK pojedinačni ispravni postupak je poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a koji postupak se provodi kada za to postoji opravdan razlog. Prema stavku 3. toga članka, opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama tog Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.

6.1. Prema odredbi članka 209. stavak 4. ZZK, predlagatelj je dužan prijedlogu priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka odnosno isprave kojima on dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).

6.2. Gotovo identično propisuje i članak 109. stavak 4. Pravilnika o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova - Zemljišnoknjižnog poslovnika („Narodne novine“ broj 81/97, 109/02, 123/02, 153/02, 14/05, 60/10, 55/13 i 63/19 - dalje: Pravilnik), prema kojem prijedlogu treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, tj. javne ili javnoovjerovljene isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javnoovjerovljene izjave zemljišno- knjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).

6.3. Iz navedenih pravila proizlazi da pojedinačni ispravni postupak podrazumijeva dva stadija, takozvano prethodno ispitivanje prijedloga za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka i stadij ispravnog postupka, da u stadiju takozvanog prethodnog ispitivanja prijedloga (otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka) sud ne odlučuje o osnovanosti samog prijedloga (treba li ispraviti određene zemljišnoknjižne upise), već isključivo o tome postoje li opravdani razlozi i pravni interes predlagatelja za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka, u kojem sud, ako smatra da postoje opravdani razlozi i pravni interes predlagatelja za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka donosi rješenje o otvaranju pojedinačnog ispravnog postupka.

6.4. Dakle, prvostupanjski je sud bio dužan prvenstveno odlučiti postoje li u okolnostima konkretnog slučaja opravdani razlozi i pravni interes predlagatelja za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka, odnosno jesu li predlagatelji priloženim ispravama učinili vjerojatnim da im pripada pravo na predmetne nekretnine, koje nisu upisane u njihovu korist i radi li se o pravu koje prema odredbama ZZK može biti predmetom zemljišnoknjižnog upisa (članak 208. stavak 1. i 3. ZZK).

7. U konkretnom slučaju predlagatelji prijedlog za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka u odnosu na sporne nekretnine temelje na tvrdnji da zemljišnoknjižno stanje nije usklađeno sa stvarnim stanjem vlasništva predmetne nekretnine, odnosno da su vlasništvo predmetnih nekretnina stekli na temelju kupoprodajnog ugovora iz 2002. godine sklopljenim sa OLL ŠL koji je presudama Općinskog suda u Gračacu broj P-17/02 i P-82/05 utvrdio svoje pravo vlasništva za cijelo u odnosu na upisane zk. suvlasnike iz početno formiranog zk. ul. [broj ZK uloška]. kao Rudopolje Bruvanjsko, te nesmetanim faktičnim posjedom predmetnih čestica u razdoblju od preko 23 godine, priloživši uz prijedlog ugovor o prodaji, aneks ugovora o prodaji, ugovor o darovanju i punomoć, time da se u pobijanoj odluci navodi da prijedlogu prileže i pravomoćne presude broj P-17/02 i P-82/05, te posjedovni listo broj 7 k. o. [katastarska općina].

7.1. Stoga, po ocjeni ovog suda, iz činjeničnog supstrata prijedloga predlagatelja, kao i priloženih isprava, proizlazi da su predlagatelji dokazali opravdani interes za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka sukladno članku 208. stavak 3. ZZK.

8. Predlagatelji su u ovoj početnoj fazi postupka dužni samo učiniti vjerojatnim da im pripada pravo vlasništva, što su učinili dostavljanjem navedenih isprava. Iz navedenog razloga, u ovoj fazi postupka u kojoj zemljišnoknjižni sud samo ocjenjuje postojanje opravdanog razloga za njegovo pokretanje te je li prijedlogom i ispravama priloženim prijedlogu učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i radi čijeg upisa bi trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, nije relevantno hoće li biti prihvaćen prijedlog predlagatelja i u skladu s njim ispravljeno zemljišnoknjižno stanje, jer isto ovisi o ocjeni osnovanosti prijedloga.

8.1. Naime, pojedinačni ispravni postupak je takav postupak koji se temelji na određenim ispravama iz kojih proizlazi vjerojatnost da predlagatelju takvog postupka pripada pravo koje nije upisano u njegovu korist i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, koji pojedinačni ispravni postupak bi se trebao voditi uvijek kada postoji neko knjižno pravo koje nije upisano u zemljišne knjige, a ne postoji isprava na temelju koje se to pravo može upisati, dok bi se postojanje opravdanog interesa trebalo tumačiti na način da isti postoji uvijek kada postoji nesuglasje zemljišnoknjižnog stanja s katastarskim i stvarnim stanjem, pri čemu je prilikom podnošenja prijedloga dovoljno učiniti vjerojatnim postojanje opravdanog razloga, a sud će u daljnjem tijeku postupka utvrđivati sve činjenice te odlučivati o osnovanosti prijedloga, dok okolnost da je otvoren pojedinačni ispravni postupak ujedno ne znači da se prijedlogu za uknjižbu treba i udovoljiti.

9. Slijedom svega iznesenog valjalo je prihvatiti žalbu 1. i 2. predlagatelja i temeljem članka 380. točka 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08 - ispravak, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 – Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23), u svezi s člankom 99. stavak 2. ZZK, ukinuti rješenje zemljišnoknjižnog suda i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak te ujedno naložiti brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga i žalbe predlagatelja, uz istovremeni ponovni upis plombe predmetnog prijedloga za otvaranje i provedbu pojedinačnog ispravnog postupka.

10. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će o prijedlogu predlagatelja odlučiti imajući u vidu okolnosti na koje mu je ukazano ovim rješenjem, na način da će donijeti rješenje o otvaranju pojedinačnog ispravnog postupka, te nakon provedenog postupka pravilnom primjenom materijalnog prava i zemljišnoknjižnih pravila odlučiti o osnovanosti prijedloga predlagatelja i za svoju odluku će dati jasne razloge.

U Šibeniku, 28. kolovoza 2025.

Sutkinja

Ivana Čačić Brčić