Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj Gž-1587/2025-3

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Dragice Samardžić, kao predsjednice vijeća, te Ankice Matić, kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Vesne Kuzmičić, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja SC, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Borisu Rebiću, odvjetniku u Imotskom, protiv tuženika Republika Hrvatska, OIB 52634238587, Zagreb, zastupanog po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, Stalna služba u Makarskoj, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Makarskoj, Stalna služba u Imotskom poslovni broj P-207/2023 od 22. travnja 2025., u sjednici vijeća održanoj dana 28. kolovoza 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje prvostupanjska odluka u pobijanom dijelu pod točkom II. izreke.

Obrazloženje

1. Sud prvog stupnja donio je presudu koja glasi:

"I/ Utvrđuje se da je tužitelj EC vlasnik nekretnine označene kao d.č. zem. [katastarska čestica] dio z.k. tijela Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 252 m2 označena na skici izmjere stalnog sudskog vještaka Ante Kukavica od 15. ožujka 2022. kao južna unutar točaka H-C-D-E-F-G-H i obojana oker bojom, a koja skica čini sastavni dio ove presude, pa je slijedom toga ovlašten tužitelj temeljem ove presude ishoditi uknjižbu prava vlasništva predmetne nekretnine na svoje ime uz brisanje zemljišnoknjižnih prava tuženice Republike Hrvatske, a što je ova dužna trpjeti.

II/ Odbija se dio tužbenog zahtjeva tužitelja SC u dijelu u kojem isti traži da ga se utvrdi vlasnikom nekretnine označene kao d.č. zem. [katastarska čestica] dio z.k. tijela Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 89 m2, označene na skici izmjere stalnog sudskog vještaka Ante Kukavice od 15. ožujka 2022. kao sjeverna i točkama A-B-C- H-I-A opisana crvenom linijom i osjenčena rozom bojom, kao i u dijelu u kojem traži da ga se ovlasti na uknjižbu prava vlasništva na tom dijelu uz istovremeno brisanje tuženice Republike Hrvatske, a što bi navedena tuženica bila dužna trpjeti."

2. Žali se tužitelj pobija prvostupanjsku presudu u odbijajućem dijelu, zbog "svih žalbenih razloga", sve sa prijedlogom da se žalba prihvati i postupi u skladu sa istom.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. U ovom stadiju postupka, predmet spora je stjecanje prava vlasništva dosjelošću na nekretnini oznake čest. zem. [katastarska čestica] dio zk. tijela Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 89 m2, označene u skici stalnog sudskog vještaka Ante Kukavice od 15. ožujka 2022. kao sjeverna nekretnina i to točkama A-B-C-H-I-A crvenom linijom i osjenčana rozom bojom, kao i upis prava vlasništva na tom dijelu nekretnine.

6. Tijekom dokaznog postupka sud prvog stupnja je utvrdio:

- da je u zemljišnoj knjizi suda predmetna nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] upisana na ime tužene,

- da prema vještvu vještaka mjernika od 15. ožujka 2022. radi se o nekretnini koju čini sjeverni i južni prostor, s tim da sjevernu nekretninu čini dio kč. zem. [katastarska čestica] površine 89 m2, a južni dio kč. zem. [katastarska čestica] površine 252 m2, koja su prema skici vještaka označene slovima A-B-C-H-I-A sjeverni dio, a južni dio označen slovima H- C-D-E-F-G-H, s tim da je ukupna površina sjevernog i južnog posjeda 241 m2 sve označeno slovima A-B-C-G-E-F-G-H-I-A,

- da prema prijepisu posjedovnog lista predmetna nekretnina nije upisana na tužitelja i prednike tužitelja, te da predmetna nekretnina nije bila predmet nasljeđivanja iza smrti prednika tužitelja.

7. Na temelju utvrđenog činjeničnog stanja sud prvog stupnja zaključuje da se ne radi o potrebnom kontinuitetu vršenja faktične vlasti na predmetnoj nekretnini, da bi se mogla smatrati posjedovanjem u smislu ispunjavanja uvjeta za stjecanje prava vlasništva dosjelošću – članak 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 i 81/15 – dalje u tekstu: ZV).

8. Sa zaključkom suda prvog stupnja suglasan je žalbeni sud unatoč žalbenim navodima tužitelja.

9. Dosjelost kao osnova stjecanja vlasništva osniva se na samostalnom posjedu koji traje određeno vrijeme. Posjed može biti različite kakvoće (zakonit, pošten i istinit ili suprotno tome nezakonit, neistinit i nepošten). Zakonit posjed je onaj posjed koji se zasniva na valjanoj pravnoj osnovi. Pošten posjed postoji ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed. Istinit je posjed ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja. Navedena kakvoća posjeda uvjetuje i različite vrste dosjelosti: redovnu - na temelju zakonitog, istinitog i poštenog posjeda, izvanrednu - na temelju posjeda koji je samo pošten.

10. Žalbeni navodi tužitelja glede iskaza svjedoka HC, te pogrešnog zaključka suda prvog stupnja glede činjeničnog stanja, ne dovode u sumnju odluku suda prvog stupnja.

11. Prema stanju u spisu proizlazi da se radi o dijelu nekretnine na kojoj su tužitelj i prednici, ali i treće osobe znale parkirati vozila, što zasigurno ne ukazuje na ispunjenje zakonskih pretpostavki za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

12. Odlaganje (eventualno) pijeska učinjeno je od treće osobe, a ne od tužitelja ili njegovog prednika, a "postojanje" rupe za klaku nije dokazano tijekom postupka, a na sve ove okolnosti slučaja teret dokaza je na strani tužitelja – članak 219. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14,70/19, 80/22, 114/22,155/23 - dalje u tekstu: ZPP).

13. Tužitelj tijekom postupka nije dokazao da je predmetna nekretnina u dugogodišnjem posjedu tužitelja i prednika tužitelja, niti na koji način je nekretnina stečena.

14. Ove odlučne činjenice su neophodne kako bi se na pravilan način utvrdila i razjasnila savjesnost i poštenje kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću, kao i radi pravilnog utvrđenja tijeka dosjelosti i pravilne primjene materijalnog prava.

15. Prema stavu Vrhovnog suda Republike Hrvatske Revd-997/21 kod stjecanja prava vlasništva nad stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla temeljem odredbe članka 388. ZV-a.

16. Kako u konkretnom slučaju nisu ispunjene zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, a što pravilno utvrđuje i sud prvog stupnja i da su bile ispunjene zakonske pretpostavke nije ispunjeno vremensko razdoblje, a tužitelj na sve te okolnosti nije sudu predočio relevantne i argumentirane dokaze, to je valjalo odlučiti kao u izreci – članak 368. stavak 1. ZPP-a.

U Splitu, 28. kolovoza 2025.

PREDSJEDNICA VIJEĆA:

Dragica Samardžić