Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-1960/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda i to Dragice Samardžić kao predsjednice vijeća, Vesna Kuzmičić kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Ankice Matić kao članice vijeća, temeljem nacrta odluke više sudske savjetnice – specijalistice Katarine Bižaca, u pravnoj stvari tužitelja ĆM, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćnici Nikolini Mršić, odvjetnici u Karlovcu, protiv tuženika Lovačko društvo "LISICA" Skakavac, OIB: 26720789375 Brežani 9/a, Karlovac, zastupan po punomoćnicima iz odvjetničkog društva Rožman i Oredić iz Karlovca, te umješača na strani tuženika Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, Ul. grada Vukovara 282, Zagreb, zastupan po OD Grgić i partneri iz Zagreba, radi naknade štete, odlučujući o žalbama tuženika i umješača protiv presude Općinskog suda u Karlovcu, poslovni broj Pn-107/2021-33 od dana 27. svibnja 2025. godine, u sjednici vijeća održanoj dana 28. kolovoza 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbijaju se kao neosnovane žalbe tuženika i umješača te potvrđuje presuda Općinskog suda u Karlovcu, poslovni broj Pn-107/2021-33 od dana 27. svibnja 2025. godine.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom odlučeno je:

" I. Nalaže se tuženiku Lovačko društvo "LISICA" Skakavac, [osobni identifikacijski broj] [adresa], da tužitelju ŽM, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], na ime naknade štete isplati iznos od 2.780,97 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 27. svibnja 2025. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II. S preostalim dijelom zahtjeva u pogledu tijeka zz kamate za period od 14. srpnja 2021. pa do 26. svibnja 2025., tužitelj se odbija.

III. Nalaže se tuženiku Lovačko društvo "LISICA" Skakavac, [osobni identifikacijski broj] [adresa], da tužitelju ŽM, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], naknadi parnični trošak u iznosu od 1.848,22 EUR sa zz kamatama tekućim od dana 27. svibnja 2025. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana."

2. Protiv prvostupanjske presude tuženik je podnio žalbu zbog žalbenih razloga bitne povrede odredbi parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava iz odredbe članka 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23- u daljnjem tekstu: ZPP), s prijedlogom da drugostupanjski sud preinači pobijanu odluku na način da odbije tužbeni zahtjev, podredno da ukine presudu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovan postupak. Umješač pobija prvostupanjsku presudu u dijelu pod točkom I. i III. izreke zbog žalbenih razloga bitne povrede odredbi parničnog postupka te pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom da žalbeni sud preinači pobijanu presudu na način da odbije tužbeni zahtjev, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak i odluku,

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalbe tuženika i umješača nisu osnovane.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu imovinske štete na njegovom vozilu, a koju je pretrpio u štetnom događaju 14. srpnja 2021., kao vozač, ujedno i vlasnik vozila, uslijed naleta na divljač (srnu) na prometnici - [adresa], a koja divljač je naišla iz lovnog područja lovačkog društva tuženika.

6. U ovoj parnici je sporna:

-pasivna legitimacija tuženika obzirom na tvrdnju tuženika da je prometnica na kojoj se dogodio sporni štetni događaj granica između područja dva lovišta i to lovišta tuženika (LD "Lisica" Skakavac) i lovišta kojim upravlja LD „Fazan” iz Banskih Kovačevca, pa je sporno da li je divljač koja je naletjela na vozilo tužitelja došla iz lovišta kojim upravlja tuženik, te obzirom na tvrdnju umješača da je pretpostavka za pasivnu legitimaciju ovlaštenika prava lova da je šteta na vozilu uvjetovana vršenjem skupnog lova, a u smislu čl. 80. Zakona o lovstvu,

-sporno da li je uopće došlo do naleta na divljač tj. srnu na osobno vozilo tužitelja obzirom da tuženik i umješač to osporavaju jer nakon štetnog događaja uginula divljač nije zatečena na licu mjesta,

- sporno je da li je tužitelj doprinio šteti u pravcu da li je brzinu vožnje prilagodio prometnim ograničenjima i uvjetima na cesti, odnosno da li je tužitelj isključivo odgovoran za štetu,

-sporna je i visina štete.

7. U smislu odredbe članka 365. stavka 2. ZPP-a ovaj drugostupanjski sud je ispitao prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava. Prema ocjeni ovoga drugostupanjskog suda u postupku pred prvostupanjskim sudom nisu počinjene apsolutno bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

8. Neosnovano žalitelj - umješač ukazuje da je prvostupanjski sud počinio apsolutno bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, jer u pobijanoj odluci ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava te pobijana presuda ne sadrži nedostatke zbog kojih se ne može ispitati. Izreka prvostupanjske presude je jasna i razumljiva, ista ne proturječi razlozima presude te obrazloženje prvostupanjske odluke sadrži jasne i neproturječne razloge o odlučnim činjenicama.

9. U provedenom dokaznom postupku sud prvog stupnja je utvrdio slijedeće činjenice:

-da se dana 14. 7. 2021., u 04,50 sati u mjestu [adresa], dogodio događaj na ravnom cestovnom potezu na način da je došlo do naleta vozila na životinju, prema izjavi vozača srnu, na način da je na prednji dio vozila naletjela i udarila divljač koja je vozaču naišla s njegove lijeve strane s lovnog područja LD "Ć" [adresa], a koja se nakon udara udaljila s mjesta događaja,

-da je izvršenim pregledom mjesta događaja utvrđeno da nema postavljenog prometnog znaka "divljač na cesti", a brzina je prometnim pravilom u naselju ograničena na 50 km/h,

-da su na oštećenim dijelovima vozila pronađeni i izuzeti tragovi dlake koji svojim izgledom i bojom podsjećaju na dlaku divljači – srne,

-da je mjesto događaja skicirano i fotografirano,

-da nije utvrđeno da je događaj izazvan kršenjem prometnih propisa,

- da iz Izvida štete Euroherc osiguranja (str. 135-136 spisa) proizlazi da je tužitelj kod Euoroherc osiguranja izvršio Izvid štete, te su u tom izvidu navedeni za vozilo tužitelja dijelovi za zamjenu, dijelovi za popravak, oštećenja na vozilu,

- da je tužitelj naletio vozilom na divljač, srnu, i da je srna iskočila tužitelju s lijeve strane gledajući u njegovom smjeru kretanja (u pravcu [adresa]), tj. sa kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dakle s čestice u lovištu lovačkog društva tuženika,

- da kod mjesta događaja nije bilo postavljenog prometnog znaka "divljač na cesti", da je brzina prometnim pravilom bila ograničena na 50 km/h (naseljeno mjesto), da tužitelj nije bio pod utjecajem alkohola (zapisnik o ispitivanju alkoholiziranosti na str. 10 spisa),

- da po skici policije proizlazi da se vozio kretalo u pravcu [adresa], po iskazu vozača tj. tužitelja brzinom oko 50 km/h, da je srna izletjela vozilu s lijeve strane i došlo je do naleta,

-da je pri naletu došlo do kontakta između tijela srne i prednjeg lijevog dijela vozila, a nastanak konkretnih oštećenja vozila pri naletu na srneću divljač je moguć kod naletnih brzina vozila od oko 50 km/h,

-da je do naleta došlo na udaljenosti od približno oko 150-160 m od PTM mjereno u pravcu [adresa], a u odnosu na širinu kolnika vozilo se u trenutku naleta kretalo po svojoj desnoj polovici kolnika,

-prije mjesta nezgode nema postavljenog prometnog znaka "divljač na cesti", a brzina kretanja vozila je prometnim pravilom ograničena na 50 km/h,

-da su prema potvrdi policije na oštećenim dijelovima vozila pronađeni i izuzeti tragovi dlake, a koji izgledom i bojom podsjećaju na da dlaku divljači – srne,

-da je uzrok nezgode predstavljalo istrčavanje srne na kolnik i nalet vozila na nju,

-da je do naleta došlo još u fazi kada još nije moglo doći do aktivacije kočionog sustava, tako da vozač vozila nije imao mogućnost za izbjegavanje naleta kočenjem i nalet na srnu je bio neizbježan,

-da u konkretnim okolnostima vozač vozila unatoč pravovremene reakcije kočenjem nije imao tehničke mogućnosti za izbjegavanje nezgode kočenjem,

-da bi vozač intenzivnim kočenjem mogao zaustaviti vozilo do linije naleta i tako izbjeći nezgodu kod svih brzina manjih od 26 km/h, odnosno za veće brzine nalet je bio neizbježan,

-da je za popravak vozila u spis priložena Ponuda od 3. 9. 2021. obrta [obrt] iz [adresa], te nakon analize i usporedbe stavki iz ponude s Izvidom štete je vještak utvrdio da je ponuda izrađena u skladu s Izvidom štete, te da je za popravak oštećenja vozila BMW 3 bio potreban ukupan trošak s PDV-om od 20.953,22 kn.

10. Iznesena utvrđenja prvostupanjskog suda su u skladu sa sadržajem provedenih dokaza u postupku, koje dokaze je prvostupanjski sud pravilno ocijenio kako to nalaže odredba članka 8. ZPP-a, o čemu prvostupanjska presuda sadrži valjane razloge koje tužitelj svojim žalbenim navodima nije doveo u sumnju, pa zbog toga ta utvrđenja prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

11. Odredbom čl. 80. st. 6. Zakona o lovstvu (NN 99/18) je propisano: Za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara se na sljedeći način:

– vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi

– lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.

Međutim u slučaju kad je došlo do štete na vozilu naletom vozila na divljač kada se nije provodio lov, kao što je to slučaj u ovom predmetu, za odgovornost za štetu mjerodavne su odredbe Zakona o obveznim odnosima a što proizlazi iz odredbe čl. 76. st. 2. Zakona o lovstvu kojom odredbom je propisano da u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi ako Zakon o lovstvu ne propisuje drugačije.

12. Kako Zakon o lovstvu kao lex specialis nije propisao tko odgovara za štetu nastalu na vozilu u slučaju naleta divljači na vozilo u području lovišta kojim gospodari lovoovlaštenik ( u konkretnom slučaju tuženik), kada se nije provodio lov, tada se primjenjuju odredbe Zakona o obveznim odnosima kojima se uređuje odgovornost za štetu. To znači da kada je do štete došlo u lovištu naletom vozila na divljač kada se nije provodio lov, lovoovlaštenik odgovara po načelu objektivne odgovornosti sukladno odredbama ZOO-a.

13. Odgovornost i pasivna legitimacija tuženika temelji se na činjenici da je došlo do naleta vozila na divljač, tj. srnu, i da je divljač tužitelju istrčala na prometnicu kojom se kretao iz područja lovišta lovačkog društva tuženika, stoga prigovor pasivne legitimacije nije osnovan.

14. Odredbom članka 1045. stavka 3. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23 - dalje: ZOO) propisano je da se za štetu od stvari od kojih potječe povećana opasnost štete za okolinu odgovara bez obzira na krivnju (načelo objektivne odgovornosti za štetu).

15. Odredbom članka 1063. ZOO-a propisano je da se za štetu nastalu u vezi s opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću smatra da potječe od te stvari, odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete, a odredbom članka 1064. ZOO-a propisano je da za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi.

16. Odredbom članka 1067. stavka 1. ZOO-a propisano je da se vlasnik oslobađa odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti, i (stavak 2.) ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti, dok je člankom 1064. ZOO-a propisano da za štetu od opasne stvari odgovora njezin vlasnik.

17. Prema odredbi članka 1045. ZOO-a za štetu od stvari ili djelatnosti od kojih potječe povećana opasnost štete za okolinu, odgovara se bez obzira na krivnju, što znači po na načelu objektivne odgovornosti. Kod odgovornosti za štetu po načelu objektivne odgovornosti, dovoljno je utvrditi postojanje štete koja potječe od opasne stvari, a teret dokaza za neodgovornost za štetu prebačena je na štetnika, odnosno na osobu koja za štetnika odgovara, koji, da bi se oslobodio odgovornosti, mora dokazati da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti ili da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći ni otkloniti.

18. Prema sudskoj praksi divljač na cesti smatra se opasnom stvari, a za štetu od opasne stvari odgovora se po principu objektivne odgovornosti sukladno članku 1063. ZOO-a u svezi sa odredbom članka 1045. st. 3. ZOO-a, dok prema odredbi članka 1064. ZOO-a za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a u ovom slučaju ima se smatrati da je to ovlaštenik prava lova na području na kojem je došlo do nezgode tj. mjestu na kojem je divlja svinja istrčala na cestu.

19. Slijedom navedenog, za štetu nastalu u predmetnom štetnom događaju odgovoran je tuženik, i po načelu objektivne odgovornosti, sukladno prednje citiranim odredbama ZOO-a.

20. Dakle, prvostupanjski sud je na temelju pravilno utvrđenog činjeničnog stanja, pravilnom primjenom odredbi članaka 1064. ZOO-a zaključio da je tuženik kao osoba koja gospodari lovištem iz kojeg je na cestu istrčala divlja životinja (srna), a koja predstavlja opasnu stvar, dužan tužitelju nadoknaditi štetu nastalu od te opasne stvari, budući da tuženik nije dokazao da postoje razlozi za oslobođenje, odnosno umanjenje njegove odgovornosti. Dakle, do oslobođenje lovoovlaštenika od objektivne odgovornosti za štetu nastalu naletom divljači na vozilo može doći samo ukoliko je to nepostupanje u uzročnoj vezi sa štetnim događajem i štetom, a iz sadržaja spisa i provedenih dokaza ne proizlazi da je postojao bilo kakav zahtjev lovačkog društva prema nadležnoj upravi za ceste u smislu čl. 50. st. 1. ZC, a po kojem nadležna uprava nije postupila, niti proizlazi da bi šteta i štetni događaj bio u bilo kakvoj vezi sa stanjem ceste odnosno prometnice u pravcu sigurnog korištenja ceste.

21. Slijedom navedenog, prvostupanjski sud je u odnosu na odgovornost za štetu tuženika pravilno primijenio materijalno pravo (odredbe članka 1045. stavak 3. ZOO i članka 1064. ZOO).

22. Na temelju odredbe članka 1085. stavak 3. ZOO tužitelju pripada pravo na naknadu imovinske štete.

23. Prema odredbi čl. 1090. ZOO-a, sud će uzimajući u obzir i okolnosti koje su nastupile poslije uzrokovanja štete, dosuditi naknadu u svoti koja je potrebna da se oštećenikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje ili propuštanja.

24. Prvostupanjski sud je prihvatio i nalaz vještaka u pogledu visine štete, 20.953,22 kn s uključenim PDV-om, kod čega je vještak visinu štete utvrdio imajući u vidu Izvid štete sačinjen po umješaču Eurohec osiguranju, uspoređujući isti s Ponudom koju je tužitelj dobio od obrta [obrt] iz [adresa] (ponuda od 3. 9. 2021. na iznos 20.953,22 kn), te je nakon analize i usporedbe stavki iz ponude s Izvidom štete vještak utvrdio da je ponuda izrađena u skladu s Izvidom štete, te da je trošak popravka vozila upravo navedeni iznos. Navedeno vještačenje kao stručno, pravilno i objektivno prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

25. Na dosuđeni iznos štete od 2.780,97 eura tužitelju je kamata dosuđena tekuća od dana presuđenja, jer tužitelj nije popravio vozilo ni platio popravak vozila pa se radi o imovinskoj nenovčanoj na koju kamata prema ustaljenoj sudskoj praksi teče od dana donošenje presude, dok je s preostalim dijelom u pogledu tijeka zz kamate, zahtjev odbijen.

26. Odluka o troškovima postupka je pravilno donesena na temelju odredbe članka 154. stavak 5. ZPP-a, te tužitelju pripada trošak u cijelosti jer u postupku nije uspio samo s razmjerno neznatnim dijelom zahtjeva radi kojeg nisu nastali posebni troškovi.

27. Kako nisu ostvareni žalbeni razlozi tuženika i umješača, niti oni na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti (članak 365. stavak 2. ZPP), valjalo je temeljem odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a odbiti kao neosnovane žalbe tuženika i umješača te potvrditi prvostupanjsku presudu.

Split, 28. kolovoza 2025.

PREDSJEDNICA VIJEĆA:

Dragica Samardžić