REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U POŽEGI

Sv. Florijana 2, POŽEGA

Poslovni broj: K-115/2023-16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Požegi, po sucu ovoga suda, Mihovilu Budimiru, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničarke Monike Gagić, u kaznenom predmetu protiv okrivljenice ŽC, zbog kaznenog djela iz članka 281. stavak 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21– dalje u tekstu KZ/11), povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Požegi broj KO-DO-127/2023-1 od 6. studenog 2023., nakon javne rasprave održane 25. kolovoza 2025. u prisutnosti Općinskog državnog odvjetništva, zamjenice ŽCH, okrivljenice ŽC, oštećenice UC, te punomoćnika oštećenice Matka Mamilovića, 28. kolovoza 2025. objavio je , a dana 25. kolovoza 2025.

p r e s u d i o  j e

I Okrivljenica ŽC, rođena JC, OIB: [osobni identifikacijski broj], kćer JC i DC, rođene DC, rođena **.**.1962. u [adresa] u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanka RH, domaćica, sa završenom osnovnom školom, udana, majka dvoje djece, neosuđivana,

k r i v a  j e

što je

dana 6. listopada 2021., u Požegi i Pleternici, nakon što je njezina teta ĐC preminula, u nakani da kao njezin jedini zakonski nasljednik naslijedi svu njezinu ostavinsku imovinu, nazvala Matični ured Pleternica te matičaru ČC lažno navela da je ona jedina zakonska nasljednica iza ĐC, iako je znala da je osim nje zakonska nasljednica i njezina sestra UC, zbog čega je ČC po njezinu kazivanju sačinio smrtovnicu za pokojnu ĐC te ju radi pokretanja ostavinske rasprave proslijedio Općinskom sudu u Požegi, a potom dana 20. prosinca 2021., u uredu Javnog bilježnika Ante Brekala u Požegi, na ostavinskoj raspravi u postupku iza pokojne ĐC, iako prethodno upozorena na kaznenu i materijalnu odgovornost u slučaju davanja neistinitih podataka, javnobilježničkom prisjedniku ZC, zatajila svoju sestru UC kao zakonsku nasljednicu ĐC, radi čega je javnobilježnički prisjednik Domagoj Brekalo toga dana pod poslovnim brojem O- 737/21, UPP/OS-232/21 donio rješenje o nasljeđivanju kojim ju je proglasio jedinom nasljednicom na cjelokupnoj ostavinskoj imovini ĐC,

d a k l e, dovođenjem u zabludu nadležnog tijela učinila da ovo u javnoj ispravi i zapisniku ovjeri štogod neistinito što ima služiti kao dokaz u pravnom prometu,

čime je počinila kazneno djelo krivotvorenja – ovjeravanja neistinitog sadržaja, označeno i kažnjivo po članku 281. stavak 1. KZ/11

pa se okrivljenica ŽC na temelju članka 281. stavak 1. KZ/11

o s u đ u j e

na kaznu zatvora u trajanju od 11 (jedanaest) mjeseci,

a na temelju članka 56. KZ/11 okrivljenici ŽC se

i z r i č e

uvjetna osuda

kojom se određuje da se kazna zatvora u trajanju od 11 (jedanaest) mjeseci neće izvršiti ako okrivljenica u vremenu provjeravanja od 2 (dvije) godine ne počini novo kazneno djelo.

II Na temelju članka 158. stavak 2. ZKP/08 oštećenica UC s postavljenim imovinskopravnim zahtjevom upućuje se u parnicu.

III Na temelju članka 148. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 130/20, 80/22 i 36/24 - dalje u tekstu: ZKP/08) okrivljenica ŽC je dužna naknaditi troškove kaznenog postupka te na ime paušala u korist Državnog proračuna RH platiti iznos 70,00 (sedamdeset) eura.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Požegi podiglo je optužnicu broj KO-DO- 127/2023-1 od 6. studenog 2023. zbog kaznenog djela krivotvorenja – ovjeravanja neistinitog sadržaja, označeno i kažnjivo po članku 281. stavak 1. KZ/11.

2. Na raspravi kod ovoga suda održanoj dana 25. kolovoza 2025. prilikom očitovanja o optužnom aktu okrivljenica ŽC izjasnila se da se ne smatra krivom za kazneno djelo koje joj se stavlja na teret, te ne prihvaća postavljeni imovinskopravni zahtjev.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je neposredno ispitao oštećenicu UC te svjedoke Domagoja Brekala i ČC. Sud je pročitao materijalnu dokumentaciju koja prileži spisu, i to rješenje o nasljeđivanju Posl. broj: O-737/21, UPP/OS-232/21, izvadak iz matice rođenih za okrivljenicu, izvadak iz matice rođenih za oštećenicu, podnesak HZMO, Područnog ureda u Požegi od 24. lipnja 2022., podnesak Podravske banke, Direkcije domaćeg platnog prometa od 27. lipnja 2022. s prilozima, podatke Centra za socijalnu skrb Slatina, urbroj: 2166-19-04/6-22-2 od 11. srpnja 2022., zapisnik o ispitivanju okrivljenice po članku 208.a ZKP/08 s DVD snimkom ispitivanja, zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta broj: 511-22-08- 1/1-214-02/23- 06/128 od 13. veljače 2023., potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta ser. broj: [serijski broj], zapisnik od 20. prosinca 2021., posl. broj: 0-737/21, smrtovnicu za ĐC, specifikaciju računa na ime ĐC iz Podravske banke d.d. od 10. studenog 2021., presliku Rješenja Općinskog suda u Virovitici, Stalnoj službi u Slatini od 6. listopada 2022. i 17. studenog 2022., zapisnik o ispitivanju oštećenice UC od 16. svibnja 2023., zapisnik o ispitivanju svjedoka ČC od 8. rujna 2023., zapisnik o ispitivanju svjedoka Domagoja Brekala od 28. rujna 2023., obavijest o planiranoj privremenoj obustavi isporuke el. energije na zahtjev opskrbljivača od 31.8.2021., zapisnik o primopredaji stana u [adresa] od 14.2.2022., račun Javnog bilježnika Ante Brekala od 20.12.2021., rješenje Centra za socijalnu skrb Požega od 27.9.2021., te račun Prizme d.o.o. od 30.9.2021, te su pročitani izvodi iz kaznene evidencije i prekršajne evidencije za okrivljenicu. Na kraju dokaznog postupka ispitana je okrivljenica ŽC.

4. U svojoj obrani okrivljenica ŽC navela je da joj je njezina tetka ĐC na samrti rekla kako sve ostavlja njoj i njezinom suprugu. To je rekla u Domu u Resniku gdje su ona i suprug IC sjedili vani na klupi s tetkom, koja je tom prilikom sama sebi postavila pitanje što će sa svojom imovinom nakon smrti, te je sama donijela zaključak da je najbolje da to ostavi njoj i njezinom suprugu IC. Tetka je u tom trenutku bila u kolicima te je ona trebala dobiti skrbništvo nad njom. Navodi kako nikada nije bila u Matičnom uredu u Pleternici niti je isti ikada kontaktirala kao niti svjedoka ČC, već da je sve to prijavila u Matičnom uredu u Požegi gdje su joj oni sačinili smrtovnicu za pokojnu tetku. Navodi kako je bila u uredu javnog bilježnika, ali ondje nisu radili muški, već je radila jedna ženska osoba koja je sve podatke skupila temeljem njezina kazivanja te je nakon toga dobila rješenje o nasljeđivanju. Ne sjeća se da je prethodno upozorena od te ženske osobe u javnobilježničkom uredu na kaznenu i materijalnu odgovornost u slučaju davanja neistinitih podataka. Nakon određenog vremena je dobila to Rješenje o nasljeđivanju te je tetku otišla odjaviti sa zdravstvenog, mirovinskog kao i glede režijskih troškova, a nakon toga je kontaktirana od strane policije da stan u kojem je tetka živjela preda u posjed policiji budući da je to bio njihov stan. Iskazala je da je sa računa pokojne tetke podizala novce, ali ne zna o kojim je iznosima riječ, a da joj je tetka još za života znala pokazivati račune, te da je znala koliko novaca ima i što sve ima u svom vlasništvu. Istina je da je oštećena UC odnosno njezina sestra saznala od nje da je tetka umrla, ali na način da je njezin sin KC pitao "je li tetka još živa" na što mu je odgovorila "da nije, da je tetka umrla". Ističe kako nije istina da je u javnobilježničkom uredu javnog bilježnika Ante Brekala rekla da je ona jedina nasljednica iza njihove tetke ĐC. Upitana u kakvim je odnosima bila sa svojom sestrom UC navodi da je bila u dobrim odnosima i da ju je služila kada je ista došla iz bolnice, te da je bila u dobrim odnosima i u trenutku tetine smrti u 9. mjesecu 2021. Ističe da sestri nije javila da je tetka preminula, smatrajući kako nije razloga zato, a da ju je zanimalo kako je tetka, ona bi tetku nazvala i obišla. Navodi da kod javnog bilježnika sestru nije spomenula iz razloga jer je tetkina želja bila da sve ostavi njoj, te da iz tog razloga nije imala potrebe da sestru spomene tijekom tog postupka. Naposljetku, a na poseban upit suda, je li ikada sastavila usmenu oporuku obzirom da je to bila tetkina želja, navodi kako nije te da nije imala vremena, kao i da je tetka imala demenciju, pa da iz tog razloga ne bi ispalo da ju nešto prisiljavala. Istodobno napominje da je tetka bolovala od demencije zadnjih godinu dana, a zadnja 3 mjeseca života je stanje bilo još dodatno pogoršano, te se uopće više nije sjećala ljudi iz svog života. Smatra da je ona, s obzirom da je tetku služila zadnja 3-4 mjeseca, imala pravo na cjelokupnu njenu imovinu odnosno nasljedstvo.

5. Nije sporno da je okrivljenica nakon smrti njezine tetke ĐC dana 6. listopada 2021. nazvala Matični ured te tom prilikom lažno navela da je ona jedina zakonska nasljednica iza ĐC iako je u tom trenutku znala da je osim nje zakonska nasljednica i njezina sestra UC, a nakon čega je dana 20. prosinca 2021. u uredu javnog bilježnika Ante Brekala u Požegi na ostavinskoj raspravi u postupku iza pokojne tetke ĐC zatajila svoju sestru UC kao zakonsku nasljednicu, a što je posljedično rezultiralo donošenjem Rješenja o nasljeđivanju poslovni broj O-737/2021, UPP/OS-232/21 kojim se okrivljenica ŽC proglašava jedinom nasljednicom na cjelokupnoj ostavinskoj imovini svoje tetke ĐC.

6. Sporno je, s obzirom na obranu okrivljenice, je li ista osobno bila ili je putem telefona kontaktirala Matični ured u Pleternici te svjedoka ČC ili je to učinila u Matičnom uredu u Požegi, te tko je od njih sačinio Smrtovnicu iza njezine pokojne tetke ĐC. Jednako tako, spornim se nameće i činjenica je li u uredu javnog bilježnika Ante Brekala u Požegi dana 20. prosinca 2021. radio javnobilježnički prisjednik Domagoj Brekalo ili neka druga ženska osoba, te je li okrivljenica prilikom ostavinske rasprave u navedenom javnobilježničkom uredu prethodno upozorena na kaznenu i materijalnu odgovornost u slučaju davanja neistinitih podataka.

7. Na raspravi kod ovoga suda oštećenica UC je navela kako se sjeća da je pokojna tetka ĐC umrla u 9. mjesecu 2021., a da je to saznala 8. ožujka 2022. kada su njezina sestra, ovdje okrivljena ŽC i njezin suprug bili kod nje te su joj to saopćili. Nedugo nakon toga sa sinom je otišla u Općinski sud u Požegi gdje su joj dali na uvid Rješenje o nasljeđivanju u kojem je vidjela da je iza pokojne tetke kao jedina nasljednica navedena njezina sestra ŽC, a da se nju nigdje ne spominje, odnosno sjeća se da je u tom rješenju pisalo kako su svi nasljednici umrli, a da je jedina nasljednica okrivljena ŽC. Ističe da joj sestra tom prilikom nije pričala o imovini iza pokojne tetke te tko je šta naslijedio, već je po saznanju te činjenice podigla tužbu na sudu u [adresa] te je dobila nepravomoćnu presudu u kojoj je utvrđeno da je i ona nasljednica iza pokojne tetke i to u pola dijela odnosno svega što je tetka imala. Navodi da vezano uz nasljedstvo iza pokojne tetke ĐC sa sestrom, ovdje okrivljenicom, nije nikada pričala dok je tetka bila živa te nije znala što sve tetka posjeduje izuzev stana u [adresa]. Nakon što joj je predočen dio iskaza dan pred državnim odvjetništvom u kojem je navela da joj je sestra kad je prvi put došla u kuću saopćila da je tetka umrla te kojom prilikom je rekla da "iza tete nije ostalo ništa jer da nije imala imovine odnosno nekretnine i novca" navodi kako to nije istina već je istina ovaj dio iskaza koji je sada rekla, a da joj tom prilikom okrivljenica nije ništa pričala o imovini već da je to sama saznala iz Rješenja o nasljeđivanju kada je došla na Općinski sud u Požegi, a kako je to ranije navela. Također navodi da ju nikada nitko nije zvao na ostavinski postupak u Požegi, a da je za Rješenje o nasljeđivanju prvi put čula i saznala upravo kada je došla u Općinski sud u Požegi. S tetkom je posljednji put razgovarala prije nego što je ista preminula, te joj je ista tom prilikom rekla da je dobro, da se još može sama služiti, da je u tome pomažu i susjedi te nije spominjala da je u Domu za stare i nemoćne te nema namjeru u istoga ići. Naposljetku navodi kako ona s okrivljenicom nije kontaktirala po saznanju da je proveden ostavinski postupak u Požegi, već je to učinio njezin sin KC, koje mu je okrivljenica tom prilikom rekla da tetka nije imala nikakve imovine, te da oni s tim nemaju ništa.

8. Iz nepravomoćne presude Općinskog suda u Virovitici – Stalna služba u Slatini broj P-198/2022-30 od 14. travnja 2023. proizlazi da je u postupku radi utvrđenja prava na ostavinu u točki I izreke utvrđeno da je tužiteljica (ovdje oštećenica) UC zakonska nasljednica pokojne ĐC te joj slijedom toga pripada ½ iznosa imovine koja se sadržana u Rješenju o nasljeđivanju javnog bilježnika Ante Brekala iz Požege, te je tužena (ovdje okrivljena) ŽC kao pravni slijednik pokojne ĐC dužna tužiteljici (ovdje oštećenici) UC isplatiti novčani iznos od 31.208,37 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama.

9. Svjedok ČC navodi kako se sjeća da je riječ o događaju iz 2021. godine odnosno događaju iz vremena korone kada je postojala uputa da ne primaju stranke osobno u uredu, već da, ukoliko je to moguće s njima telefonski kontaktiraju. Također se sjeća da u konkretnom slučaju nije postojao potpis osobe koja je to zatražila pa pretpostavlja da ga je ona osobno nazvala putem telefona. Takvu smrtovnicu s tim podacima koja u tom trenutku raspolažu šalju nadležnom općinskom sudu koji potom provodi ostavinsku raspravu tj. sud to šalje dalje bilježnicima na provedbu. Ističe da je kao matičar radio više od 30 godina te se ne sjeća da je u karijeri imao slučaj gdje bi im osoba dala krive podatke odnosno nešto slagala. Napominje kako je on znao upozoravati stranke da su dužni dati sve podatke i reći istinu te misli da je u konkretnom slučaju unio samo podatak da je pokojna imala otvoren račun u banci i da je jedini nasljednik iza nje bila ŽC, a da mu je upravo te podatke dala upravo ona. Ističe da je on kao matičar bio nadležan postupati u tome postupku iz razloga jer je u to vrijeme radio na području [adresa] i [adresa], a ĐC je umrla upravo u [adresa] te je to područje njegove nadležnosti. Nadalje napominje da u slučaju da je ista umrla i u Domu za stare i nemoćne u Resniku, ono je također u njegovoj nadležnosti, odnosno nadležnosti Matičnog ureda u Pleternici. Također ističe kako misli da okrivljenicu ŽC nije nikada vidio uživo, a da se telefonskog razgovora s istom ne sjeća budući da je u to vrijeme dok je radio navedeni posao putem telefona razgovarao s tisućama ljudi, stoga ne može točno znati s kim razgovara, već samo zna prema onome kako mu se osoba predstavi pa prema tom podatku onda nadalje i postupa. Nastavno napominje da ostaje kod svog iskaza od 8. rujna 2023. obzirom da se zbog proteka vremena možda ne sjeća svih detalja.

9.1. U svom iskazu danom kod Općinskog državnog odvjetništva u Požegi od 8. rujna 2023. svjedok ČC navodi da ga je kao matičara, a vezano uz navedeni predmet, nazvala osoba iz [adresa] koja se predstavila kao ŽC te je od nje zaprimio podatke o umrloj ĐC koje podatke mu je ta osoba kazivala te je temeljem njih sačinio smrtovnicu koju je potom dostavio Općinskom sudu u Požegi. Navodi kako nije neuobičajeno da podatke o umrloj osobi uzimaju putem telefona budući da stranke podatke javljaju iz udaljenih mjesta, a u konkretnom slučaju ŽC je trebala doći iz [adresa] u Matični ured Pleternica koji je ujedno jedini nadležan za izdavanje smrtovnice za ĐC iz razloga jer je ista umrla u Resniku. Ističe da je podatke o nasljednicima u smrtovnicu unosio onako kako mu je gospođa ŽC putem telefona kazivala te nije imao razloga posumnjati u njihovu istinitost obzirom da je na istinitost davanja tih podataka stranku dužan upozoriti javni bilježnik. Navodi da je osim podatka da je ŽC jedina nasljednica, po kazivanju iste u smrtovnicu još unio podatak da je pokojna ĐC bila korisnica mirovine i da je imala otvoren račun u Podravskoj banci.

10. Iz smrtovnice iza pokojne ĐC izdane od strane Matičnog ureda u Pleternici, a koji je sastavio matičar ČC, dana 6. listopada 2021., Klasa: 223-04/21-003/55, Urbroj: 2177-09-09/7-21-1, proizlazi kako u podacima o nasljednicima nema drugih osoba izuzev okrivljenice ŽC te kako je ista navedena u rubrici "ostali sudionici" koji bi mogli biti pozvani na nasljedstvo temeljem Zakona dok je u podacima o imovini navedeno kako je pokojna bila korisnica mirovine te da je imala otvoren račun u Podravskoj banci. Jednako tako, utvrđeno je kako je smrtovnica sastavljena na temelju podataka iz Matice umrlih i podataka dobivenih od ŽC, rođakinje ostaviteljice.

11. Na raspravi kod ovoga suda od istoga dana svjedok Domagoj Brekalo naveo je da ne zna zbog čega je točno pozvan, ali se sjeća da je vezano uz isto kod Državnog odvjetništva u Požegi već dao izjavu, odnosno iskaz, te da misli da je to bilo prije otprilike 2 godine. Navodi kako se ne može sjetiti njegova sadržaja te moli da mu se navedeni iskaz predoči. Nakon što je svjedoku predočen iskaz dan kod Državnog odvjetništva od 28. rujna 2023. isti navodi kako ostaje kod tog iskaza napominjući kako oni svaki dan rade ostavinske postupke te mu se jako teško sjetiti stranaka i događaja.

11.1. U svom iskazu danom pred Državnim odvjetništvom u Požegi dana 28. rujna 2023. svjedok Domagoj Brekalo naveo je da je zaposlen kao javnobilježnički prisjednik u Javnobilježničkom uredu javnog bilježnika Ante Brekala, a koji ured između ostalih poslova kao povjerenik Općinskog suda u Požegi provodi i ostavinske postupke. Navodi kako je dana 20. prosinca 2021. upravo on proveo ostavinski postupak iza pokojne ĐC te da se u navedenom spisu iza pokojne nalazila samo smrtovnica te rješenje suda kojim je predmet dodijeljen citiranom javnobilježničkom uredu. Ističe kako je uvidom u smrtovnicu utvrdio da je jedina nasljednica iza pokojne upravo ŽC iz [adresa] te je istoj poslao poziv radi provođenja ostavinske rasprave. Napominje da javnobilježnički uredi ne utvrđuju sami tko su nasljednici prije pozivanja na ostavinsku raspravu, već to čine na samoj ostavinskoj raspravi, kojom prilikom pristupjelu osobu odnosno nasljednika upozoravaju da je pod kaznenom i materijalnom odgovornošću dužan dati točne podatke o rodoslovlju ako njima raspolaže odnosno o nasljednicima ostavitelja. Nadalje navodi da je temeljem dostavljene smrtovnice na ostavinsku raspravu dana 20. prosinca 2021. pozvao ŽC (ovdje okrivljenicu), obzirom da je u smrtovnici ista navedena kao jedina nasljednica ostaviteljice, a kojom prilikom mu je ista kod sastavljanja rodoslovlja za ostaviteljicu ĐC izjavila da je ona jedina nasljednica iza ostaviteljice, iako je prethodno upozorena da izjavu daje pod kaznenom i materijalnom odgovornošću. Ističe da mu je tom prilikom okrivljenica zatajila podatak da je iza ĐC nasljednica i njezina živa sestra, a što je on naknadno saznao od policije. Navodi kako je upravo temeljem takve njezine izjave sačinio rodoslovlje koje je okrivljenica ovjerila svojim potpisom, a temeljem kojeg je on onda sačinio rješenje o nasljeđivanju, te koje je istoga dana postalo pravomoćno budući da se okrivljenica odrekla prava na prigovor. Nakon što rješenje postane pravomoćno javnobilježnički ured isto dostavlja Općinskom sudu u Požegi, dok se kopija predmeta ostavlja u arhivi javnobilježničkog ureda narednih 5 godina.

11.2. Okrivljenica ŽC stavila je primjedbu na iskaz svjedoka Domagoja Brekala navodeći kako istoga nikada nije vidjela, niti ga pozna, a da je tom prilikom razgovarala sa ženskom osobom.

11.3. Na takvu primjedbu okrivljenice svjedok je naveo da je u postupku sudjelovala ženska osoba i to Katarina Grgić, ali u svojstvu zapisničara, što je vidljivo i iz zapisnika, dok upravo on provodi cijeli postupak, te osobno ispituje stranke, dok kolegica Katarina Grgić radi samo tehničke poslove odnosno unosi u zapisnik ono što on utvrđuje.

12. Uvidom u ZAPISNIK javnog bilježnika Ante Brekala od 20. prosinca 2021. poslovni broj O-737/21, UPP/OS-232/21 u ostavinskom postupku iza pokojne ĐC razvidno je da je raspravi pristupila pozvana ŽC (ovdje okrivljenica), čija je istovjetnost utvrđena uvidom u osobnu iskaznicu te su s prisutnom, svjesnom kaznene i materijalne odgovornosti, javnobilježnički prisjednik Domagoj Brekalo te zapisničarka Katarina Grgić sačinili rodoslovlje u kojem je ovdje okrivljenica navela kako ostaviteljica ĐC nije imala djece, da su roditelji umrli prije nje, a da su oni osim ostaviteljice imali još dvoje djece i to pokojnu SC koja je imala jednog potomka i to pokojnog sina Ž koji je također imao jednog sina i to pokojnog U umrlog bez potomaka i pokojnu DC koja je imala jedno dijete i to ovdje prisutnu kćer ŽC (okrivljenicu), a nećakinju ostaviteljice.

12.1. Iz Rješenja o nasljeđivanju iza pokojne ĐC donesenog od strane javnog bilježnika Ante Brekala kao sudskog povjerenika Općinskog suda u Požegi poslovni broj O-737/21, UPP/OS-232/21 od dana 20. prosinca 2021. proizlazi kako je u ostavinskom postupku iza pokojne ĐC, umrle bez oporuke, kao zakonska nasljednica drugog nasljednog reda utvrđena njezina nećakinja ŽC, te koja u cijelosti nasljeđuje prava i pokretnine iz ostavinske imovine.

13. Nakon tako provedenog dokaznog postupka sud je nedvojbeno utvrdio da je okrivljenica počinila kazneno djelo na način kako je to navedeno u izreci presude. Naime, iz iskaza svjedoka ČC proizlazi da je isti više od 30 godina zaposlen kao matičar u [adresa] i [adresa] te da ga je vezano uz predmetno nazvala osoba iz [adresa] koja se predstavila kao ŽC te je od nje zaprimio podatke o pokojnoj ĐC, a koje podatke mu je okrivljena ŽC kazivala preko telefona, temeljem čega je on sačinio smrtovnicu te kako je riječ o događaju iz razdoblja pandemije Covida-19 kada su matičari imali uputu da ne primaju stranke osobno u uredu, već s njima kontaktiraju putem telefona. Sud nedvojbeno utvrđuje kako je okrivljenica osobno kontaktirala Matični ured u Pleternici te matičara ČC, a kako isti to i navodi, te mu sud u tom dijelu vjeruje, a što je u skladu i s podacima iz smrtovnice pokojne ĐC izdane od strane Matičnog ureda u Pleternici, koju je sastavio upravo navedeni matičar ČC **.**.2021., iz koje proizlazi kako je ista sastavljena na temelju podataka iz matice umrlih i podataka dobivenih upravo od okrivljene ŽC, rođakinje ostaviteljice. U odnosu na preostali sporni dio te činjenicu je li u uredu javnog bilježnika Ante Brekala u Požegi dana 20. prosinca 2021. radio javnobilježnički prisjednik Domagoj Brekalo ili neka druga ženska osoba, te je li okrivljenica prilikom ostavinske rasprave prethodno upozorena na kaznenu i materijalnu odgovornost u slučaju davanja neistinitih podataka, sud utvrđuje na temelju iskaza svjedoka Domagoja Brekala, javnobilježničkog prisjednika u Javnobilježničkom uredu javnog bilježnika Ante Brekala koji je naveo kako je temeljem ranije navedene smrtovnice (sastavljene od strane matičara ČC) na ostavinsku raspravu dana 20. prosinca 2021. pozvao okrivljenicu ŽC obzirom da je u smrtovnici ista navedena kao jedina nasljednica ostaviteljice te koja mu je prilikom sastavljanja rodoslovlja za ostaviteljicu ĐC izjavila da je ona jedina nasljednica iza ostaviteljice, iako je prethodno upozorena da izjavu daje pod kaznenom i materijalnom odgovornošću te mu je tom prilikom okrivljenica ŽC zatajila podatak da je iza ĐC nasljednica i njezina živa sestra, ovdje oštećenica UC, a što je on saznao naknadno od policije. Svjedok je istaknuo da je upravo temeljem takve izjave okrivljenice sačinio rodoslovlje koje je okrivljenica ovjerila svojim potpisom, a temeljem kojeg je on onda sačinio rješenje o nasljeđivanju. Da je tome doista tako sud utvrđuje uvidom u zapisnik javnog bilježnika Ante Brekala od 20. prosinca 2021. iz kojeg je razvidno kako je riječ o ostavinskom postupku iza pokojne ĐC, a kojoj raspravi je pristupila okrivljenica ŽC, čija je istovjetnost utvrđena uvidom u osobnu iskaznicu, te kako su s prisutnom, svjesnom kaznene i materijalne odgovornosti, javnobilježnički prisjednik Domagoj Brekalo i zapisničarka Katarina Grgić sastavili rodoslovlje u kojem je okrivljenica zatajila ranije navedeni podatak. Da je okrivljenica tom prilikom u javnobilježničkom uredu doista mogla komunicirati sa ženskom osobom, a kako to ista navodi, sud utvrđuje upravo iz navedenog zapisnika, ali i navoda svjedoka Domagoja Brekala koji ne dvoji da je u postupku sudjelovala ženska osoba i to Katarina Grgić, ali u svojstvu zapisničara te da ista radi samo tehničke poslove odnosno unosi u zapisnik ono što on utvrđuje dok ostatak postupka provodi on osobno.

14. S obzirom na izneseno, sud je nedvojbeno utvrdio da je okrivljena ŽC dana 6. listopada 2021., u [adresa] i [adresa], nakon što je njezina teta ĐC preminula, u nakani da kao njezin jedini zakonski nasljednik naslijedi svu njezinu ostavinsku imovinu, nazvala Matični ured Pleternica te matičaru ČC lažno navela da je ona jedina zakonska nasljednica iza ĐC, iako je znala da je osim nje zakonska nasljednica i njezina sestra UC, zbog čega je ČC po njezinu kazivanju sačinio smrtovnicu za pokojnu ĐC te ju radi pokretanja ostavinske rasprave proslijedio Općinskom sudu u Požegi, a potom dana 20. prosinca 2021., u uredu Javnog bilježnika Ante Brekala u Požegi, na ostavinskoj raspravi u postupku iza pokojne ĐC, iako prethodno upozorena na kaznenu i materijalnu odgovornost u slučaju davanja neistinitih podataka, javnobilježničkom prisjedniku ZC, zatajila svoju sestru UC kao zakonsku nasljednicu ĐC, radi čega je javnobilježnički prisjednik Domagoj Brekalo toga dana pod poslovnim brojem O- 737/21, UPP/OS-232/21 donio rješenje o nasljeđivanju kojim ju je proglasio jedinom nasljednicom na cjelokupnoj ostavinskoj imovini ĐC.

15. Naime, kazneno djelo ovjeravanja neistinitog sadržaja čini samo ona osoba koja je dovela u zabludu nadležno tijelo da ono u javnoj ispravi, zapisniku ili knjizi ovjeri štogod neistinito što ima služiti kao dokaz u pravnom prometu. Prema tome, u konkretnom slučaju, nadležno tijelo (javni bilježnik) donijelo je Rješenje o nasljeđivanju kojim je okrivljenicu proglasio jedinom nasljednicom na cjelokupnoj ostavinskoj imovini iza ĐC, a sve iz razloga jer je okrivljenica u postupku ostavinske rasprave, iako je prethodno upozorena na kaznenu i materijalnu odgovornost u slučaju davanja neistinitih podataka, zatajila svoju sestru, ovdje oštećenicu UC, također kao zakonsku nasljednicu ostaviteljice, čime je javnobilježničkog prisjednika Domagoja Brekala dovela u zabludu. Na taj način ispunjena su sva objektivna obilježja kaznenog djela ovjeravanja neistinitog sadržaja iz članka 281. stavak 1. KZ/11.

16. U odnosu na subjektivni odnos okrivljenice prema kaznenom djelu nedvojbeno je utvrđeno da je ista prilikom počinjenja bila svjesna svih okolnosti djela, ona je takvo ponašanje htjela upravo kao takvo i kao svoje. Prema tome, navedenim postupanjem iz izreke presude jasno proizlazi kako je okrivljena ŽC prilikom predmetnog događaja postupala s oblikom krivnje koji se u kaznenom pravu naziva izravna namjera. Navedeno nedvojbeno proizlazi iz iskaza same okrivljenice sa rasprave kod ovoga suda od dana 25. kolovoza 2025. gdje ista navodi kako kod javnog bilježnika sestru nije spomenula iz razloga jer je želja ostaviteljice ĐC (njezine tetke) bila da svu imovinu ostavi njoj pa iz tog razloga nije imala potrebu da sestru spomene tijekom ostavinskog postupka, smatrajući kako je ona, a obzirom da je tetku služila posljednja 3,4 mjeseca imala pravo na cjelokupnu imovinu odnosno nasljedstvo.

17. Pri izboru vrste i mjere kazne sud je primijenio opće pravilo o izboru vrste i visine kazne, polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja, a cijeneći pritom sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža, osobito jačinu ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, stupanj povrede počiniteljevih dužnosti, način počinjenja i skrivljene učinke kaznenog djela, prijašnji počiniteljev život, njegove osobne i imovinske prilike, kao i njegovo ponašanje nakon počinjenog kaznenog djela.

18. Odlučujući o vrsti i visini kaznenopravne sankcije sud je na strani okrivljenice ŽC kao olakotnim cijenio raniju kaznenu i prekršajnu neosuđivanost, pa se stoga ima zaključiti kako predmetno kazneno djelo čini izolirani eksces u njezinom do sada urednom ponašanju i načinu života gledajući u kaznenopravnom smislu. Jednako tako, sud je olakotnim u manjem smislu cijenio činjenicu da je okrivljenica domaćica odnosno majka dvoje djece te da je ujedno bila i njegovateljica svojoj tetki (ostaviteljici ĐC).

18.1. U odnosu na otegotne okolnosti, sud je okrivljenici cijenio povredu temeljnih obiteljskih odnosa i zloupotrebu rodbinske povezanosti obzirom da je djelo počinila prema svojoj sestri (podredno i tetki), čime se isto može okarakterizirati kao posebno drsko, ali i činjenicu kako ista unatoč tome što je nedvojbeno bila svjesna svog postupanja niti u jednom trenutku zbog nije pokazala žaljenje.

19. Sud nalazi da će se upravo tako odmjerenom kaznom u cijelosti ostvariti svrha kažnjavanja, da će se u dovoljnoj mjeri izraziti prijekor okrivljenici zbog počinjenog kaznenog djela i izraziti društvena osuda zbog počinjenog te istodobno utjecati na počiniteljicu u smislu specijalne prevencije da ubuduće ne čini kaznena djela kao i da će se ovakvom visinom kazne također utjecati na sve ostale građane da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja. Imajući u vidu težinu počinjenog kaznenog djela i sve prethodno navedene okolnosti koje utječu na samu sankciju, ovaj sud smatra da je okrivljenici potrebno izreći vrijeme provjeravanja u trajanju od 2 godine, kako bi se kroz to razdoblje vidjelo ima li isti namjeru i da ubuduće čini kaznena djela, a za koje vrijeme joj se uvjetna osuda može opozvati zbog počinjenja novog kaznenog djela.

20. Na temelju članka 158. stavak 2. ZKP/08 oštećenica UC s postavljenim imovinskopravnim zahtjevom upućuje se u parnicu. Naime, nije sporno da je oštećenica tijekom ovog postupka postavila imovinskopravni zahtjev u iznosu od 28.553,92 eura kao i da je okrivljenica tijekom svog očitovanja po optužbi izjavila da ne prihvaća tako postavljeni imovinskopravni zahtjev.

20.1. Obzirom da je uvidom u presudu Općinskog suda u Virovitici, Stalna služba u Slatini P-198/2022 od 14. travnja 2023. razvidno je da je citirani sud u točki I presude utvrdio da je tužiteljica (ovdje oštećenica) UC zakonska nasljednica pokojne ĐC te joj slijedom toga pripada pola iznosa imovine koja je sadržana u rješenju o nasljeđivanju javnog bilježnika Ante Brekala iz Požege, te je tužena (ovdje okrivljena) ŽC kao pravni slijednik pokojne ĐC dužna tužiteljici (ovdje oštećenici) UC isplatiti novčani iznos od 31.208,37 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama u roku od 15 dana.

20.1.1. Iz suglasnih navoda okrivljenice i oštećenice utvrđeno je da je navedena presuda povodom žalbe pred drugostupanjskim sudom, da je postupak još uvijek u tijeku odnosno da nije pravomoćno dovršen.

20.2. Prema tome, a uzevši u obzir činjenicu da među istim strankama već teče parnica glede iste stvari odnosno tražbine koja ima isti pravni osnov, sud je oštećenicu uputio da svoj imovinskopravni zahtjev ostvaruje u parničnom postupku, a koji je već u tijeku odnosno u kojem je već donesena prvostupanjska odluka. Za napomenuti je imovinskopravni zahtjev u kaznenom postupku predstavlja adhezijski postupak odnosno postupak pridružene parnice kaznenom postupku u okviru kojeg se rješavaju imovinskopravni sporovi proizašli iz počinjenog kaznenog djela, a obzirom da je nedvojbeno utvrđeno da među navedenim strankama teče parnica o ovom imovinskopravnom zahtjevu pokretanje adhezijskog postupka nije dopušteno budući da bi došlo do dvostruke litispedencije, a što je zakonom nedopušteno, pa je stoga odlučeno kao u točki II izreke.

21. Na temelju članka 148. stavak 1. u svezi s člankom 145. stavak 2. i 3. ZKP/08 okrivljenica ŽC dužna je naknaditi troškove kaznenog postupka te na ime paušala u korist Državnog proračuna RH u roku od 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude uplatiti iznos od 70,00 (sedamdeset) eura, a koji sud ocjenjuje kao primjeren broju radnji koji su u postupku poduzete kao i materijalnim prilikama okrivljenice.

22. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Požegi 28. kolovoza 2025.

Sudac

Mihovil Budimir

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba koja se podnosi ovome sudu u 5 (pet) istovjetnih primjeraka u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka prijepisa presude, a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

1. ODO u Požegi, KO-DO-127/2023

2. ŽC, okrivljenica

3. UC, oštećenica

4. Odvjetnik Matko Mamilović, punomoćnik oštećenice