Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Gž-1266/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Splitu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda Andree Boras-Ivanišević kao predsjednice vijeća, Borisa Mimice kao suca izvjestitelja, te Sonje Meštrović kao članice, na temelju nacrta odluke kojeg je izradila viša sudska savjetnica Ivana Papić Jurić, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje iz Zagreba, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, protiv tuženika Triglav osiguranje d.d. Zagreb, Antuna Heinza 4, OIB: 29743547503, zastupan po punomoćniku Damjanu Kriviću, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Gugić, Kovačić & Krivić iz Zagreba, radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P- 1304/2022-11 od 20. veljače 2023., u sjednici vijeća održanoj 28. kolovoza 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-1304/2022-11 od 20. veljače 2023.
II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu troškova žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:
" I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
"Nalaže se tuženiku da isplati tužitelju iznos od 60.131,22 kn, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od utuženja pa do isplate, u roku od 15 dana."
II. Nalaže se tužitelju da naknadi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 746,57 eur/5.625,00 kn1, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 20. veljače 2023. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana."
2. Protiv navedene presude žali se tužitelj, zbog žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. točke 1. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje: ZPP) s prijedlogom da se pobijana presuda preinači na način da se tužbeni zahtjev u cijelosti usvoji, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
3. Tuženik je u odgovoru na žalbu predložio istu odbiti te potvrditi pobijanu presudu, te je zatražio naknadu troška sastava odgovora na žalbu te sudske pristojbe na isti.
5. Žalba tužitelja nije osnovana.
6. Ispitujući pobijanu presudu kao i postupak koji je prethodio njezinom donošenju ovaj sud nije našao da bi bila počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti (članak 365. stavak 2. ZPP).
7. Predmet spora je zahtjev tužitelja s osnova naknade štete prouzročene isplatom invalidske mirovine osiguranici tužitelja FJ u ukupnom iznosu od 7.980,78 eura (60.131,22 kn) sa zateznim kamatama, za razdoblje od 1. listopada 2019. do 31. prosinca 2021.
8. Tijekom postupka prvostupanjski sud u bitnom je utvrdio sljedeće:
- da tužitelj tužbenim zahtjevom potražuje od tuženika štetu nastalu isplatom invalidske mirovine FJ, osiguranici tužitelja teško stradaloj kao biciklist u prometnoj nezgodi 18. siječnja 2008. koju je skrivio osiguranik tuženika UJ upravljajući osobnim vozilom, i to na temelju odredbe čl. 161-167. Zakona o mirovinskom osiguranju, za razdoblje od 1. listopada 2019. do 31. prosinca 2021., u ukupnom iznosu od 60.131,22 kn, zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom,
- da iz rješenja tužitelja klasa: 141-02/09-01 od 16. rujna 2009. (list 3-5 spisa) proizlazi da je kod osiguranika tužitelja FJ uzrok profesionalne nesposobnosti i umirovljenja ozljeda na radu,
- da je iz medicinske dokumentacije FJ (list 6-9 spisa) razvidno da ista u predmetnom štetnom događaju od 18. siječnja 2008. nije zadobila teže ozljede koje bi uzrokovale njezino umirovljenje,
- da iz službene zabilješke Postaje prometne policije Krapina od 7. listopada 2008. (list 11 spisa) proizlazi da je FJ u štetnom događaju zadobila lake tjelesne povrede, a da je bicikl kojim je upravljao imao samo oštećenu presvlaku na sjedištu,
- da iz nalaza prometnog vještaka dipl. ing. ABC od 13. prosinca 2021. u vezi predmetnog štetnog događaja od 18. siječnja 2008. (list 63-65 spisa), a koje vještačenje je provedeno u predmetu prvostupanjskog suda poslovni broj Pn- 1479/20, razvidno da je zaključak vještaka da vozilo osiguranika tuženika nije naletjelo na osiguranika tužitelja na biciklu, budući između vozila i bicikla nije bilo kontakta,
- prvostupanjski sud smatra da pad osiguranika tužitelja s bicikla nije uzrokovan naletom osobnog vozila osiguranika tuženika, pa stoga da tužitelj ničim nije dokazao niti odgovornost tuženika, niti uzročno-posljedičnu vezu između štete i štetnog događaja.
9. Temeljem ovih odlučnih činjeničnih utvrđenja, sud prvog stupnja je kao mjerodavnu primijenio odredbu članka 27. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ broj 151/05., 36/09., 75/09., 76/13., 152/14.; dalje: ZOOP) te je odbio zahtjev tužitelja s osnove naknade štete radi isplaćene invalidske mirovine.
10. Tužitelj žalbom ne pobija utvrđeno činjenično stanje, već se žalbeni navodi svode na pogrešnu primjenu materijalnog prava.
11. Međutim, suprotno žalbenim navodima tužitelja koji smatra da su za odlučivanje u ovoj pravnoj stvari mjerodavne odredbe članka 161. i članka 164. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18.), prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo kada je primijenio odredbe ZOOP-a.
12. Naime, prema pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženom u brojnim odlukama, primjerice odlukama broj Rev-163/2023. od 28.ožujka 2023., Rev- 901/2021 od 27. rujna 2022., Rev- 552/2022-2 od 17. svibnja 2022., Rev- 1180/2022 od 6. prosinca 2022., Rev- 444/2023-2 od 20.rujna 2023., Rev- 958/24 od 10.srpnja 2024., u sporu koji pokreće HZMO protiv osiguravatelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih na ime mirovine, mjerodavan ZOOP koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete HZMO, odnosno u trenutku kada su izvršene isplate mirovine, a ne zakon koji je bio na snazi u vrijeme nastanka samog štetnog događaja - prometne nezgode.
13. Odredbom članka 27. stavak 1. ZOOP-a propisano je pak da je društvo za osiguranje obvezno zavodima koji obavljaju poslove zdravstvenoga, mirovinskog ili invalidskog osiguranja nadoknaditi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svoga osiguranika i u granicama obveza preuzetih ugovorom o osiguranju. Nadalje, prema stavku 2. istog članka, stvarnom štetom u smislu stavka 1. ovoga članka smatraju se troškovi liječenja i drugi nužni troškovi učinjeni sukladno propisima o zdravstvenom osiguranju, kao i razmjerni iznos mirovine oštećene osobe, odnosno članova njezine obitelji. Razmjerni iznos mirovine određuje se prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu (stavak 3.). Stavkom 4. je propisano da se odredbe stavaka 1., 2. i 3. tog članka odgovarajuće primjenjuju na subrogacijske zahtjeve društava za osiguranje za naknadu stvarne štete isplaćene na temelju dobrovoljnog zdravstvenog, mirovinskog, rentnog ili sličnog osiguranja. Zaključno, prema stavku 5., obvezu iz stavka 1. tog članka prema zavodu koji obavlja poslove zdravstvenog osiguranja, društvo za osiguranje dužno je izvršiti u skladu s odredbama zakona koji uređuje obvezno zdravstveno osiguranje.
14. Iz naprijed citirane zakonske odredbe proizlazi da obveza tuženika, kao društva za osiguranje, postoji samo onda ukoliko bi razmjerni iznos mirovine koja se isplaćuje osiguraniku HZMO bio veći od razmjernog iznosa mirovine koja se isplaćuje zbog umirovljenja radi invalidnosti, te je stoga u ovom slučaju trebalo utvrditi postoji li razlika između mirovine utvrđene rješenjem HZMO i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju invalidnosti i u ovisnosti o tome odlučiti o osnovanosti tužbenog zahtjeva tužitelja (VSRH Rev-850/2022-2 25. listopada 2022.).
15. Vrhovni sud Republike Hrvatske tako navodi da treba imati u vidu da je tuženik društvo koje se bavi poslovima osiguranja, između ostalim i poslovima obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti, a sukladno odredbama ZOOP-a, odnosno u konkretnom je slučaju riječ o obveznom osiguranju u prometu, a koja je materija obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti uređena ZOOP-om, zbog čega da se na konkretan odnos tužitelja i tuženika kao osiguratelja u pogledu utvrđivanja visine i obima obveze tuženika kao osiguratelja primjenjuje materijalno pravo koje regulira konkretan ugovor o osiguranju, u ovome slučaju ZOOP.
16. Tuženik kao osiguratelj motornog vozila štetnika ne nalazi se u istom pravnom statusu kao i sam vozač – štetnik. Obveza tuženika regulirana je ZOOP-om temeljem kojeg Zakona je i zaključen ugovor o obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti i tuženik može odgovarati samo u okviru odredbi predmetnog Zakona i njime preuzetih ugovornih obveza, a koje su propisane ZOOP-om. Osiguravajuća društva nisu štetnici, nego temeljem zaključenog ugovora o osiguranju s vlasnikom opasne stvari/motornog vozila imaju obvezu (u slučaju da su ispunjene ZOOP-om propisane pretpostavke) naknaditi štetu umjesto odgovorne osobe/štetnika (konkretnog vozača štetnika) i to u okviru obveza preuzetih ugovorom o osiguranju, a koji je Ugovor o obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti uređen posebnim zakonom i to ZOOP-om. Člankom 8. st. 1. ZOOP-a reguliran je „Ugovor o obveznom osiguranju i njegov učinak“, a ta odredba glasi:
„Društvo za osiguranje dužno je sklopiti ugovor o osiguranju sukladno ovome Zakonu i uvjetima za osiguranje, odnosno cjenicima premija osiguranja.“
17. Dakle, tuženik kao društvo za osiguranje ima obvezu sklopiti ugovor o osiguranju sukladno odredbama ZOOP-a, a kojim odredbama je i uređen opseg osiguranog pokrića, odnosno rizici koje osiguratelj uzima u pokriće zaključenim ugovorom, obim i opseg osiguranog pokrića, a temeljem čega se, sukladno načelu razmjernosti, i naplaćuje/obračunava premija osiguranja (Rev-163/2023. od 28.ožujka 2023.)
18. Stoga, kako u konkretnom slučaju tužitelj nije dokazao da postoji razlika između priznatog iznosa invalidske mirovine i iznosa koji bi bio priznat u slučaju ozljede na radu, već je zatražio isplatu ukupno isplaćenih iznosa mirovine, pravilnom primjenom odredbi članka 27. ZOOP-a i odredbe o teretu dokazivanja u smislu članka 219. ZPP- a u svezi članka 221.a ZPP-a, pravilno je prvostupanjski sud zaključio da tužitelj nije dokazao da je pretrpio štetu te odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan.
19. Slijedom naprijed izloženog, kako nisu ostvareni navodi žalbe, niti ovaj sud nalazi ostvarenje bitnih povreda postupka na koje pazi po službenoj dužnosti u okviru odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a odlučeno je kao u izreci na temelju odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a.
20. Zahtjev tuženika za naknadu troška odgovora na žalbu i sudske pristojbe za isto odbijen je jer nije bio potreban za vođenje parnice u smislu odredbe članka 155. ZPP-a.
Split, 28. kolovoza 2025.
Predsjednica vijeća
Andrea Boras- Ivanišević
