Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž-1629/2023-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od sudaca Katice Krajnović, predsjednice vijeća, suca izvjestitelja i člana vijeća Berislava Babića i sutkinje Jasne Bratek, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice NE, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koju zastupa punomoćnica Jelena Košutić, odvjetnica u Sesvetama, Bjelovarska 51, protiv tuženika Uniqua osiguranje d.d., OIB: 75665455333, Zagreb, Planinska 51, kojeg zastupa punomoćnik Marko Rašica, odvjetnik u Zagrebu, Đorđićeva 24, radi naknade štete, rješavajući žalbe tužiteljice i tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-3670/14-94 od 27. listopada 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 28. kolovoza 2025.,

p r e s u d i o  j e  i  r i j e š i o  j e

I. Žalba tužiteljice odbija se kao djelomično neosnovana i uvažava kao djelomično osnovana, dok se žalba tuženika uvažava kao osnovana pa se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-3670/14-94 od 27. listopada 2023.

a) potvrđuje pod toč. II. izreke,

b) ukida u odluci o trošku pod toč. III. i IV. izreke i u tom dijelu predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. Ostavlja se da se o trošku postupka nastalom u povodu žalbi odluči u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja odlučeno je:

"I. Nalaže se tuženiku Uniqua osiguranje d.d., Zagreb, Planinska 51, OIB: 75665455333 isplatiti tužiteljici NE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 909,40 Eur / 6.851,87 kn sa zateznom kamatom tekućom od 7. prosinca 2013. do 31. srpnja 2015. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se preostali dio tužbenog zahtjeva za isplatu iznosa od 5.726,74 Eur / 43.148,13 kn s pripadajućom zateznom kamatom, kao i zahtjev za isplatu zatezne kamate na iznos dosuđen u stavku I. izreke presude za razdoblje od 17. kolovoza 2013. do 6. prosinca 2013.

III. Odbija se zahtjev tužiteljice NE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] za naknadu troškova parničnog postupka.

IV. Nalaže se tužiteljici NE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknaditi tuženiku Uniqua osiguranje d.d., Zagreb, Planinska 51, [osobni identifikacijski broj] trošak parničnog postupka u iznosu 2.662,54 Eur / 20.060,91 kn u roku do 15 dana."

2. Protiv te presude žalbu su izjavile stranke.

3. Protiv te presude u dijelu u kojem je tužbeni zahtjev odbijen (toč. II. izreke) kao i u dijelu kojem nije uspjela sa zahtjevom za naknadom troškova postupka (toč. III. i IV. izreke), žalbu je pravovremeno izjavila tužiteljica zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91., 91/92., 112/99., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. – dalje ZPP), posebno ukazujući da je ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP- a, s prijedlogom da se presuda u pobijanom dijelu, kao i u odluci o troškovima postupka preinači i tužbeni zahtjev prihvati u cijelosti te dosudi ukupno zatraženi parnični trošak, podredno da se presuda u pobijanom dijelu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

4. Protiv te presude u dijelu u kojem je odlučeno o parničnim troškovima tuženika (toč. IV. izreke) žalbu je pravovremeno izjavo tuženik zbog svih žalbenih razloga označenih u čl. 353. st. 1. ZPP-a, ukazujući na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, budući smatra da je prvostupanjski sud pogreško utvrdio omjer uspjeha stranaka u sporu pa tako i iznos troškova, s prijedlogom da se presuda u pobijanom dijelu o troškovima postupka preinači i tuženiku dosude troškovi u većem iznosu, kako je to predloženo u žalbi. Traži trošak s osnova sastava žalbe.

5. Odgovori na žalbe nisu podneseni.

6. Žalba tužiteljice je djelomično osnovana, dok je žalba tuženika osnovana.

7. Ispitujući presudu u pobijanom dijelu (toč II. izreke) i postupak koji je prethodio, ovaj sud utvrđuje da nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, na koju se ukazuje u žalbi tužiteljice, jer presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama i može se sa sigurnošću ispitati, a nije počinjena ni koja druga bitna povreda iz navedenog članka na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2. ZPP-a).

8. Sve činjenice o kojima ovisi djelomična osnovanost tužbenog zahtjeva pobijane presude su pravilno i potpuno utvrđene, stoga su neosnovani žalbeni navodi tužiteljice da je činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno.

8.1. Međutim, osnovano tužiteljica i tuženik u žalbama ukazuju na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. st. 1. toč. 11. ZPP-a u odnosu na odluku o troškovima postupka, sadržanu u točkama III. i IV. izreke.

9. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadu štete nastale uslijed provale u objekt (kuća) u vlasništvu tužiteljice, radi isplate osigurnine, a u svezi ugovora o osiguranju imovine sklopljenog između stranaka.

10. U žalbenom stadiju postupka sporna je visina tužbenog zahtjeva te je sporno da li se u konkretnom slučaju radilo o nastanjenom ili nenastanjenom objektu (kućanstvu) pa je sporno i što sve treba obuhvatiti ugovor o osiguranju imovine, koji je sklopljen između stranaka, a što istovremeno utječe i na visinu zahtjeva.

11. U prvostupanjskom postupku utvrđeno je:

- da je između stranaka sklopljen Ugovor o osiguranju imovine Dom i sreća, prema polici broj [broj police]-0069226-01, za razdoblje od 11. travnja 2013 do 11. travnja 2016. na iznos od 980.200,00 kn (građevinski dio i kućanstvo - ekskluziv) te je predmet osiguranja bila obiteljska kuća na adresi [adresa],

- da se 16./17. kolovoza 2013. dogodila provalna krađa u kući koja je predmet osiguranja te su tijekom provalne krađe oštećene i otuđene pokretnine u vlasništvu tužiteljice, kao što su oštećeni i dijelovi objekta, a tužiteljica je provalnu krađu prijavila tuženiku 20. kolovoza 2013.

- da je povodom navedene prijave tuženik od tužiteljice zatražio točan popis otuđenih stvari s godinom nabave i cijenu, detaljne karakteristike i predračun–račun popravka, kao i podatke je li pronađen počinitelj i da li je izvršen očevid na licu mjesta,

- da je u svezi prijave tuženik angažirao stalnog sudskog vještaka ZE, koji je 29. listopada 2013. izvršio pregled objekta i obračun povodom prijave tužiteljice te je prilikom očevida na licu mjesta utvrdio da je kuća povremeno nastanjena, budući vlasnici rade u Austriji, što je saznao kroz razgovor sa suprugom tužiteljice, a istovremeno je popisao oštećenja i stvari koje nedostaju i sačinio fotografije lica mjesta,

- da je Policijska uprava Zagrebačka izvijestila tuženika o provedenom očevidu, ali da počinitelji nisu pronađeni te da je tuženiku dostavljen popis oštećenih i otuđenih pokretnina, koji je potpisan po IE, a da je tuženik poradi istoga zatražio od tužiteljice dostavu relevantne dokumentacije kako bi mogao utvrditi visinu zahtjeva,

- da je stalni sudski vještak ZE dana 11. studenoga 2013. izradio slikovni opis potraživanja, a u kojem je navedeno da je kuća povremeno nastanjena i to kad vlasnici dolaze na odmor u slobodne dane, istovremeno navodeći kako kuća nije ožbukana, nema ogradu na terasi, unutrašnjost djeluje kao skladište robe, kupaonske instalacije nisu dovršene, unutrašnji zidovi nisu dugo ličeni, tapete i plastične obloge su stare pa proizlazi da je šteta preuveličana s obzirom na stanje objekta,

- da isti vještak nakon toga izradio procjenu onoga što se potražuje i onoga što je navedeno u policijskom zapisniku, uz opis i nagodbeni iznos,

- da je tuženik 3. prosinca 2013. donio odluku o odštetnom zakonu i izvršio obračun osigurnine na način da bi ista iznosila 27.250,00 kn na ime otuđenih i oštećenih stvari kućanstva te oštećenja nastala prilikom provale, uz istovremeno raskidanje ugovora uslijed činjenice što osigurava kuća nije nastanjena, o čemu nije pravovremeno obaviješten pa shodno navedenom smanjuje naknadu i priznaje tužiteljici po toj osnovi iznos od 20.163,43 kn,

- da je tužiteljica na takvo utvrđenje i iznos naknade stavila prigovor, a koji je tuženik otklonio ponavljajući navode koje je na licu mjesta utvrdio vještak, kako vizualnim pregledom, tako i kroz razgovor sa suprugom tužiteljice,

- da za sporno razdoblje postoje dugovanja kućanstva tužiteljice na ime odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpada, dok se električna energija kućanstvu počela isporučivati 22. kolovoza 2016., a toplinska energija se ne isporučuje tom kućanstvu,

- da je osobna iskaznica suprugu tužiteljice izdana 2. siječnja 2012. uz naznaku da se radi o stalnom boravku na adresi sporne nekretnine, dok je tužiteljici za tu adresu osobna iskaznica izdana 26. prosinca 2011.,

- da je tijekom prvostupanjskog postupka pribavljen nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Jadranke Delmoro, u svezi utvrđenja visine ukupne naknade na koju tužiteljica ima pravo te je provedenim vještačenjem i njegovim dopunama utvrđeno da bi ukupna naknada iznosila 6.007,00 eur/45.260,00 kn ukoliko se radi o stalno nastanjenoj nekretnini, odnosno 3.585,55 eur/27.015,30 kn, ukoliko se radi o nenastanjenoj nekretnini.

12. Na okolnosti nastanka štetnog događaja i utvrđene visine naknade (osigurnine) koja pripada tužiteljici sud prvog stupnja je dao valjane razloge koji se temelje na provedenim dokazima koje je savjesno i brižljivo ocijenio, koje razloge navodima žalbe tužiteljica nije uspjela dovesti u sumnju, slijedom čega je pravilnom primjenom materijalnog prava iz odredbe čl. 921., čl. 922. st. 1., čl. 933. st. 4. i čl. 943., u svezi čl. 29. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23. i 155/23.) utvrdio visinu osigurnine koja tužiteljici pripada i u svezi navedenog dao valjane razloge koje u cijelosti prihvaća i ovaj sud.

12.1. U konkretnom slučaju sud prvog stupnja se odgovarajuće rukovodio i Općim uvjetima za osiguranje imovine, 1/12 (dalje - OU), Posebnim uvjetima za osiguranje kućanstva, 1/12 (dalje – PUK) i Posebnim uvjetima za osiguranje stambenih objekata, 1/12 (dalje – PU), a koji su sastavni dio predmetnog Ugovora o osiguranju imovine koje su sklopile stranke.

12.2. Ovo posebno iz razloga jer je tijekom postupka utvrđeno kako je Ugovor sklopljen radi osiguranja nastanjenog objekta, dok je iz provedenih dokaza u spisu vidljivo kako se o konkretnom slučaju radi o nenastanjenom objektu. Stoga se tuženik i pozvao na čl. 5. OU te iskoristio mogućnost raskida Ugovora u svezi netočne prijave, odnosno propuštanja dostave obavijesti u pogledu prethodno utvrđene činjenice o nenastanjenosti objekta, a koja ima za posljedicu i razmjerno smanjenje naknade. Isto tako prema čl. 2. toč. 3. PUK određeno je da predmet osiguranja ne može biti trgovačka roba, dok čl. 8. toč. 4. PUK propisuje da šteta na građevinskim dijelovima, instalacijama i opremi nastala prilikom provalne krađe može iznositi najviše do 2% od iznosa osiguranja za kućanstvo. Nadalje predmet police osiguranja nije osiguranje štete eventualno otuđene krznene odjeće, a prema čl. 13. toč. 3. PUK obveza osiguranja je ograničena za gotov novac i nakit samo u stalno nastanjenim stanovima.

13. Kako je tužiteljica u provedenim postupku osporavala utvrđenu visinu osigurnine koja joj je isplaćena, sud prvog stupnja je proveo vještačenje po stalnom sudskom vještaku Jadranki Delmoro, a koja je izradila nalaz i mišljenje, uz dopune i na koje stranke završno nisu stavile primjedbe, dok sud ponavlja kako je vještak visinu naknade odredio u eventualnim iznosima, polazeći od utvrđenja da li se radi o nastanjenoj ili nenastanjenoj nekretnini. Pritom je potrebno naglasiti i kako se vještakinja rukovodila materijalnim dokazima u spisu, a tako i odredbama Ugovora i internih propisa tuženika u svezi načina na koji se utvrđuje visina osigurnine pa je i visina osigurnine utvrđena prema paušalnoj procjeni u pogledu oštećenja stvari, a maksimalno 2% od svote osiguranja za oštećenje objekta.

14. Također sud je proveo i dokaz saslušanja svjedoka i to susjeda, koji žive u blizini kućanstva tužiteljice te su svjedoci (susjedi) različito iskazivali u svezi činjenice da li tužiteljica doista živi u objektu, dok je istovremeno izveden dokaz i saslušanjem supruga tužiteljice IE i likvidatora predmetne štete FE, kao i saslušanjem svjedoka ZE, koji je izvršio pregled objekta nakon prijave tužiteljice o provalnoj krađi.

15. Obzirom da je suprug tužiteljice iskazao kako zajedno sa suprugom stalno živi na adresi objekta, dakle suprotno od izjave koju je dao prilikom dolaska predstavnika tuženika na lice mjesta povodom prijave, dok je provedenim pregledom nekretnine, koji je potkrijepljen i fotografijama sa lica mjesta, utvrđeno kako se radi o nenastanjenom objektu, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da kao relevantan dokaz uzme u obzir iskaz vještaka ZE, budući je njegov iskaz u skladu s priloženim fotografijama lica mjesta. Dakle, pravilno je stajalište suda da se ne radi o stalno nastanjenom kućanstvu, budući se iz opisa nekretnine, koji je potkrijepljen fotografijama jasno vidi da se radi o nefunkcionalnom objektu, u kojem bi netko mogao živjeti. Sud prvog stupnja je isti zaključak donio i na temelju dodatno utvrđenih činjenica kako iz preostale dokumentacije u spisu, poput podataka o režijskim obvezama odnosno nepostojanju sustava električne i toplinske energije u većem dijelu vremenskog razdoblja na koji se odnosio Ugovor i nemogućnošću dostave pošte tužiteljici na spornu adresu, a koji zaključak prihvaća i ovaj drugostupanjski sud. Stoga su neosnovani žalbeni navodi tužiteljice putem kojih ista pokušava ukazati kako je samo povremeno napuštala kućanstvo, radi posjeta djeci u inozemstvu, budući iz cjelokupno provedenog dokaznog postupka proizlazi suprotno.

16. Stoga je i visina naknade utvrđena kao da se radi o nenastanjenoj nekretnini te bi ukupna naknada po toj osnovi iznosila 3.585,55 eur/27.015,30 kn, a kako je tuženik tužiteljici po toj osnovi ranije isplatio iznos od 20.163,46 kn, to tužiteljici pripada razlika po toj osnovi i to iznos od 909,40 eur/6.851,87 kn, a koji iznos je i dosuđen tužiteljici.

17. Slijedom navedenog žalba tužiteljice ocijenjena je kao neosnovana te ista žalbenim navodima ničim nije dovela u dvojbu pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja i odgovarajuće primjene materijalnog prava u pobijanom dijelu presude (toč II. izreke).

18. Međutim, odluka o parničnom trošku nije pravilna i zakonita te utemeljena na odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a pa tužiteljica i tuženik osnovano osporavaju izračun visine troškova kako je to utvrdio sud prvog stupnja te se radi o bitnoj povredi odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a.

19. Naime, u konkretnom slučaju je nesporno kako su stranke djelomično uspjele u parnici pa se primjenjuje čl. 154. st. 2. ZPP-a. Prema ovoj zakonskoj odredbi, ako su stranke djelomično uspjele u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.

20. Međutim, kod odmjeravanja pripadajućih troškova sukladno odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a sud prvog stupnja nije obrazložio uspjeh stranaka u pogledu osnove i visine zahtjeva te je u obrazloženju odluke utvrdio različit postotak uspjeha tužiteljice u svezi visine zahtjeva, dok iz obrazloženja nije vidljivo koji je postotak uspjeha tužiteljice sa osnovom zahtjeva. Nadalje, sud prvog suda nije cijenio niti okolnost uplaćenog troška za vještačenje od strane tužiteljice te pobijana odluka o osnovanosti ili neosnovanosti tog troška nema nikakvo obrazloženje.

21. Odluka o trošku u povodu pravnog lijeka temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP- a.

22. Slijedom iznijetog, odlučeno je kao u izreci (čl. 368. st. 1. i čl. 369. st. 1. ZPP-a).

Osijek, 28. kolovoza 2025.

Predsjednica vijeća

Katica Krajnović