Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Međimurska 26 D

Poslovni broj: Gž-825/2024-4

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Varaždinu u vijeću sastavljenom od sutkinje Sanje Bađun predsjednice vijeća, sutkinje Amalije Švegović izvjestiteljice i članice vijeća i suca Milka Samboleka člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice LŽ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Borisu Rebiću, odvjetniku u Imotskom, protiv tuženice JŽ p. LŽP, tuženika KŽ p. KŽ, tuženice TŽ ž. L, tuženika LŽP p. J (K), tuženice VŽ ž. T rođ. CŽ, tuženika CŽ p. LŽP, tuženice RŽ ž. V rođ. RŽ i tuženice IŽ ud. K, svi zastupani po privremenom zastupniku Ivanu Delipetru, odvjetniku u Imotskom, te tuženika Grada Imotskog, OIB: 18919978758, Imotski, Ante Starčevića 23, zastupanog po punomoćniku Mirku Perkušiću, odvjetniku u Imotskom, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tuženika Grada Imotskog izjavljenom protiv presude Općinskog suda u Makarskoj, Stalna služba u Imotskom poslovni broj P-880/2022-44 od 6. svibnja 2024., na sjednici vijeća 28. kolovoza 2025.

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba tuženika Grada Imotskog te se presuda Općinskog suda u Makarskoj, Stalna služba u Imotskom poslovni broj P-880/2022-44 od 6. svibnja 2024. ukida u cijelosti i predmet vraća prvostupanjskom sudu na novi prethodni postupak pred drugim sucem pojedincem.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom pod točkom I. izreke utvrđeno je da je tužiteljica stvarna vlasnica nekretnine označene kao dio kčbr. [katastarska čestica] u površini od 928 m2 zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Glavina i dio kčbr. [katastarska čestica] u površini od 236 m2 zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Glavina odnosno ukupne površine 1164 m2, u novoj katastarskoj izmjeri označeno kao kčbr. [katastarska čestica] u površini od 400 m2, kčbr. [katastarska čestica] u površini od 137 m2, kčbr. [katastarska čestica] u površini od 56 m2, kčbr. [katastarska čestica] u površini od 504 m2 i kčbr. [katastarska čestica] u površini od 67 m sve u k. o. [katastarska općina]-Glavina, sve označeno na skici izmjere mjernika Perice Puljić od 06.12. 2022.g. točkama A-B-C-D-A, opisano crvenom linijom i osjenčano žutom bojom, te dijela kčbr. [katastarska čestica] u površini od 29 m2 upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]- Glavina, u novoj katastarskoj izmjeri označeno kao kčbr. [katastarska čestica] na skici mjernika HŽ od 10. ožujka 2023. označeno točkama L-C-M-L i osjenčano žutom bojom, a koje skice čini sastavni dio ove presude, te je ovlaštena temeljem ove presude ishoditi uknjižbu prava vlasništva predmetne nekretnine na svoje ime uz istodobno brisanje zemljišnoknjižnih prava tuženika, kao i sa imena CŽ p. LŽP, a što su tuženici dužni trpjeti. Pod točkom II. Izreke naloženo je tuženiku Gradu Imotskom naknaditi tužiteljici trošak postupka u iznosu od 3.329,63 EUR-a s pripadajućim zateznim kamatama od presuđenja 06. svibnja 2024. do isplate.

2. Navedenu presudu pravodobnom i dopuštenom žalbom pobija tuženik Grad Imotski (dalje: tuženik) u cijelosti zbog bitne povrede odredba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava, te pobija i odluku o troškovima, predlažući drugostupanjskom sudu da preinači pobijanu presudu i odbije tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti, podredno da ukine pobijanu presudu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje pred drugim sucem.

3. Tužiteljica je u odgovoru na žalbu osporila sve žalbene navode kao neosnovane te predložila žalbu dijelom odbiti, a dijelom odbaciti i potvrditi prvostupanjsku presudu.

4. Predmet ovog postupka je prema prvotno postavljenom tužbenom zahtjevu utvrđenje prava vlasništva tužiteljice na nekretninama označenim kao dio kčbr. [katastarska čestica] u površini od 928 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Glavina i dio kčbr. [katastarska čestica] u površini od 236 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Glavina odnosno ukupne površine 1164 m2, u novoj katastarskoj izmjeri označeno kao kčbr. [katastarska čestica] u površini od 400 m2, kčbr. [katastarska čestica] u površini od 137 m2, kčbr. [katastarska čestica] u površini od 56 m2, kčbr. [katastarska čestica] u površini od 504 m2 i kčbr. [katastarska čestica] u površini od 67 m2 sve k. o. [katastarska općina]- Glavina označeno na skici izmjere mjernika Perice Puljić od 06. prosinca 2022. točkama A-B-C-D-A, dok je konačno postavljenim tužbenim zahtjevom u podnesku od 2. studenoga 2023. tužiteljica proširila prvotni tužbeni zahtjev na način da je zatražila utvrđenje prava vlasništva i na dijelu kčbr. [katastarska čestica] u površini od 29 m2 upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]-Glavina, u novoj katastarskoj izmjeri označeno kao kčbr. [katastarska čestica] na skici mjernika HŽ od 10. ožujka 2023. označeno točkama L-C- M-L, a koji zahtjev činjenično temelji na tvrdnji da je predmetne nekretnine stekla kupnjom od stvarnog vlasnika SŽ temeljem kupoprodajnog ugovora od 9. kolovoza 2022. te dosjelošću kontinuiranim kvalificiranim posjedovanjem osobno i putem pravnih prednika kroz vrijeme potrebno za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

5. Prvostupanjski sud, analizom provedenih dokaza detaljno navedenih u točki 4. obrazloženja, utvrđuje slijedeće činjenice:

- da je uviđajem na licu mjesta utvrđeno da je predmetna nekretnina položena sjeveroistočno od [adresa] u [adresa], te se proteže od nekretnine tužiteljičine obitelji prema jugoistoku, da je u jednom dijelu omeđena betonskim zidom dok u ostatku nekretnine međe nisu vidljive već su određene katastarskim planom, da je predmetna nekretnina u naravi zaravnat teren s nekoliko stabala i stupovima javne rasvjete i električne mreže, da je u pravcu sjeveroistoka vidljiv makadamski put koji se spaja sa ulicom Gojka Šuška s time da se na kraju puta nalaze gromade kamenja koje je tamo odložila tužiteljica prilikom čišćenja terena te da je na udaljenosti od cca 30 do 40 m od spornih predmetnih nekretnina asfaltirani put (prema skici izmjere radi se o ulici Fra Silvestra Kutleše – opaska ovog suda),

- da ne prihvaća navode tuženika Grada Imotskog da dio predmetne nekretnine predstavlja nerazvrstanu cestu (radi se o kčbr. [katastarska čestica] – napomena ovog suda) i to ulicu Fra Silvestra Kutleše koja počinje od ulice Put gaja do ulice Gojka Šuška, a kako to proizlazi iz dostavljene Odluke Gradskog vijeća Grada [adresa] od 31. svibnja 2010. kojom je izmijenjena i dopunjena Odluka o imenovanju ulica i trgova u [adresa] objavljena u Službenom glasniku općine Imotski broj 5/1990 na način da je u čl. 1. iza rednog broja 48. dodano: '’51. ulica Fra Silvestra Kutleše – počinje od ulice Put Gaja do ulice Gojka Šuška.'', jer su prema odredbi čl. 98. Zakona o cestama nerazvrstane ceste ceste koje se koriste za promet vozila i koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim Zakonom o cestama i drugim propisima, a koje ceste nisu razvrstane kao javne ceste u smislu citiranog zakona, dok je prema čl. 101. Zakona o cestama nerazvrstana cesta javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinica lokalne samouprave na čijem se području nalaze, obzirom je uviđajem na licu mjesta utvrdio da nema nikakve prometne komunikacije jer je kčbr. [katastarska čestica] makadamski put koji je „gromadama kamenja“ (koje je odložila tužiteljica) odvojen od kčbr. [katastarska čestica] koja je asfaltirana i u evidenciji katastra upisana kao put i ima status javnog dobra, a od sporne kčbr. [katastarska čestica] je udaljena 30 do 40 m,

-da iz iskaza saslušanih svjedoka ĐŽ, ČŽ, MŽ, OŽ, GŽ i FŽ, a koje je iskaze prihvatio, proizlazi da je predmetna nekretnina nesporno bila u vlasništvu ''eredi'' SŽ odnosno UŽ, a nakon njegove smrti SŽ kao jedinog nasljednika, koji ju je i prodao tužiteljici, da je jednim dijelom bila šuma, a dijelom ledina, neobrađivana, da se koristila za ispašu stoke, da nije bio probijen nikakav put već se radilo o jednoj cjelini,

- da je nesporno tužiteljica prilikom čišćenja (prema iskazu svjedoka ĐŽ tužiteljica je čistila sporne nekretnine u rujnu 2022. – opaska ovog suda) odložila gromade kamenja između kčbr. [katastarska čestica] koja predstavlja [adresa] JŽP i kčbr. [katastarska čestica] (koja se nastavlja na kčbr. [katastarska čestica] – opaska ovog suda) a koju je kupila od SŽ, te da tuženik Grad Imotski nije pokrenuo nikakav postupak radi uklanjanja tih gromada kamenja u svrhu uspostave prometne komunikacije iako tvrdi da se radi o nerazvrstanoj cesti u njegovom vlasništvu označenoj kao ulica Fra Silvestra Kutleše,

- da iz povijesnog zemljišnoknjižnog izvatka proizlazi da je čestica stare izmjere 2741/71 u zemljišnim knjigama bila upisana kao šuma, te da je na temelju zaključka od 23. studenog 1978. i rješenja od 16. ožujka 1981. broj 671/78 Skupština općine Imotski sa spiskom parcela pravo korištenja i gospodarenja jedinog z.k. tijela uknjiženo u korist Šumskog gospodarstva Imotski,

- da iz posjedovnog lista broj 1290 k. o. [katastarska općina]-Glavina proizlazi da su nekretnine koje su predmet spora upisane na ŽŽ, čijim je nasljednikom rješenjem o nasljeđivanju broj O-2182/97 od 13. rujna 2001. proglašen PŽ, njegov sin, koji je predmetnu nekretninu i prodao tužiteljici te je uveo u posjed,

- da je tužiteljica dana **.**.2023. sa SŽ zaključila još jedan ugovor u kupoprodaji, predmet kojeg je bila nekretnina označena kao dio kčbr. [katastarska čestica] u površini od 29 m2 upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Glavina, u novoj katastarskoj izmjeri označenoj kao kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]–Glavina, u odnosu na koju nekretninu je podneskom od 2. studenoga 2023. proširila tužbeni zahtjev,

- da se tuženik Grad Imotski protivio subjektivnoj (podneskom od 25. svibnja 2023. tužiteljica je obavijestila sud da je tuženik CŽ umro **.**.1996., te je uredila tužbu na način da je umjesto tuženika CŽ naznačila kao nove tuženike njegove nasljednike AŽ, ĆŽ, ZŽ i NŽ) i objektivnoj (proširenje tužbenog zahtjeva na dijelu kčbr. [katastarska čestica] površine 29 m2 koja je u novoj katastarskoj izmjeri označena kao kčbr. [katastarska čestica] i na skici mjernika HŽ od 10. ožujka 2023. točkama L-C-M-L) preinaci tužbe, ali obzirom da prema zemljišnoknjižnom izvatku isti nije upisan kao vlasnik kčbr. [katastarska čestica], sud zaključuje da njegov pristanak nije potreban, dok se ostali tuženici zastupani po privremenom zastupniku nisu protivili proširenju tužbenog zahtjeva pa se smatra da su pristali na proširenje tužbe,

- da su ĆŽ, ZŽ, NŽ i AŽ (nasljednici tuženika pok. CŽ pok. AŽ) dostavili izjave u kojima su naveli da je njihov otac CŽ umro **.**.1994., a majka BŽ **.**.2019., da je utužena nekretnina kčbr. [katastarska čestica] materijalnom diobom prednika i sunasljednika pripala ŽŽ, a nakon njegove smrti SŽ, da se ne protive proširenju tužbe na njihova imena te su priznali tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, radi čega nije odbačena tužba u odnosu na tuženika CŽ,

temeljem kojih zaključuje da je tužiteljica vlasnica predmetne nekretnine, slijedom čega je prihvatio tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti.

6. Tuženik u žalbi ističe bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 338. st. 4. i čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj: 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 84/2008, 96/2008, 123/2008, 57/2011, 148/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022 i 155/2023 – dalje: ZPP) koju obrazlaže tvrdnjom da u pobijanoj presudi nisu navedene odredbe materijalnog prava koje je prvostupanjski sud primijenio odlučujući o tužbenom zahtjevu, niti se to može utvrditi iz teksta obrazloženja. Bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a tuženik nalazi i u činjenici da prvostupanjski sud, iako je u svrhu dokazivanja izvršio uvid u spis istog suda poslovni broj P-657/2021 i pročitao presudu poslovni broj P-657/2021 od 3. svibnja 2023., nije usporedio utvrđenja i raspolaganja stranaka iz ovog postupka sa utvrđenjima i raspolaganjima stranaka u postupku P-657/2021 u kojem je na strani tuženika kao umješač sudjelovao EŽ (pravni prednik tužiteljice) koji u tom postupku nije osporavao činjenicu postojanja gradske ulice JŽP, te nije ocijenio da li tužiteljica kao pravna sljednica SŽ u ovom postupku s uspjehom može tvrditi suprotno. Navodi da je u odnosu na dio sporne nekretnine koji predstavlja gradsku ulicu pogrešno primijenjeno materijalno pravo i to odredbe Zakona o cestama, jer je tuženik vlasnik iste ex lege, neovisno o katastarskom ili zemljišnoknjižnom upisu. Tuženik i u žalbenoj fazi postupka osporava kvalificirani posjed tužiteljice na predmetnim nekretninama, navodeći da tužiteljici nije moglo ostati nepoznato da predmetna nekretnina nije vlasništvo osobe od koje ju je kupila, jer se njezin svekar DŽ dopisima od 26. lipnja 2017. i 13. studenoga 2023. obratio tuženiku radi kupnje dijela kčbr. [katastarska čestica] (po novoj izmjeri kčbr. [katastarska čestica]), a koja graniči sa utuženim česticama, a osim toga utužene čestice upisane su u zemljišnim knjigama kao vlasništvo tuženika, pa stoga nisu ispunjeni uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću propisani odredbom čl. 159. st. 1. i 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 143/2012, 152/2014 i 81/2015 – dalje u tekstu: ZV). Navodi da činjenicu kvalitete posjeda, makar samo poštenog, u smislu čl. 18. st. 3. ZV-a ne mogu kompenzirati iskazi saslušanih svjedoka, pa kako u pogledu tih odlučnih činjenica pobijana presuda nema razloga, ostvarena je bitna povreda iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, ali je ujedno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje jer prvostupanjski sud nije utvrdio sve odlučne činjenice za utvrđenje stjecanja prava vlasništva dosjelošću (protek zakonom propisanog vremena posjedovanja i barem poštenje posjeda), obzirom da je tužiteljici osporena zakonitost i savjesnost (poštenje) posjeda. Tuženik skreće pozornost da je prvostupanjski sud donio prvostupanjsku presudu u odnosu na tuženika CŽ, koji je umro prije podnošenja tužbe, iako se prema shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske radi o neotklonjivom nedostatku. U odnosu na česticu stare izmjere 2785/1 površine 29 m2 k. o. [katastarska općina]-Glavina, a za koju je proširena tužba, kojem se proširenju protivio, tuženik ističe bitnu povredu iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP- a, jer nije jasno iz kojih je dokaza i utvrđenih činjenica prvostupanjski sud utvrdio tužiteljicu vlasnicom obzirom da u odnosu na tu česticu nije proveden niti jedan dokaz.

7. Razmatrajući i ispitujući pobijanu presudu i stanje prvostupanjskog predmeta u odnosu na istaknute žalbene razloge, ovaj sud utvrđuje da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, jer presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati obzirom da je izreka presuda proturječna provedenim dokazima iz kojih takav zaključak ne proizlazi, o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava, te je nerazumljiva jer prvostupanjski sud nije naveo koje je materijalnopravne propise primijenio, a to se ne može utvrditi niti iz teksta obrazloženja.

8. Tužiteljica u tužbu navodi da je vlasništvo utuženih nekretnina stekla kupnjom, te dosjelošću.

9. Kako je odredbom čl. 159. st. 1. ZV propisano da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari, osnovano tvrdi tuženik da je prvostupanjski sud nepotpuno utvrdio činjenično stanje. Naime, za primjenu odredbe čl. 159. st. 1. ZV-a moraju biti kumulativno ispunjenje slijedeće pretpostavke sa stjecanje vlasništva dosjelošću: samostalan posjed određene kakvoće, neprekidno trajanje posjeda kroz zakonom određeno vrijeme, sposobnost stvari da bude objekt stjecanja i sposobnost stjecatelja da bude vlasnikom te stvari.

10. Obzirom da je tuženik tužiteljici u odnosu na utužene čestice broj 4353, 4351, 4350, 4332, a posebno u odnosu na kčbr. [katastarska čestica], za koju tvrdi da se radi o nerazvrstanoj cesti (a koje čestice odgovaraju dijelu čestice stare izmjere broj 2741/71) osporio poštenje posjeda, to je radi utvrđivanja ispunjenja pretpostavki iz čl. 159. ZV-u i to trajanja i kakvoće posjeda, bilo potrebno utvrditi na koji način su i kada pravni prednici tužiteljice stekli posjed (primjerice darovanjem, kupnjom, nasljeđivanjem i sl.), zatim na koji način su tužiteljica i njezini prednici izvršavali posjedovne radnje na predmetnim česticama i do kada, a posebice u odnosu na kčbr. [katastarska čestica] (prema iskazima saslušanih svjedoka predmetne nekretnine su bile u naravi šuma, neobrađivane i služile su za ispašu, a u vrijeme uviđaja bile su očišćene, a kčbr. [katastarska čestica] makadamski put), kao i činjenicu da li je tužiteljica još uvijek u posjedu predmetnih čestice, a posebno čestice nove izmjere broj 4332, koja je u katastru upisana kao put Imotski i prema skici izmjere vještaka za geodeziju Perice Puljića čini cjelinu sa kčbr. [katastarska čestica] koja je u katastru upisana kao ulica- put, a u zemljišnim knjigama kao javno dobro te kada je tužiteljica kao posjednica saznala za vlasništvo tuženika Grada Imotskog, a kako to osnovano ukazuje i tuženik u točki III. žalbe.

11. Imajući u vidu da je u katastru zemljišta kčbr. [katastarska čestica] upisana kao put Imotski sa 136 m2 i da se ista nastavlja na kčbr. [katastarska čestica], koja prema skici izmjere vještaka Perice Puljića predstavlja [adresa] ŠŽ, te cijeneći činjenicu da je Odlukom Gradskog vijeća Grada [adresa] od 31. svibnja 2010. određeno da [adresa] ŠŽ počinje od ulice Put Gaja do ulice Gojka Šuška, kao i imajući na umu činjenicu da prednik tužiteljice EŽ sudjelujući u parnici vođenoj kod istog suda pod poslovnim brojem P-657/2021 nije osporavao postojanje ulice Fra Silvestra Kutleše u sada spornom dijelu, te polazeći od pravnog shvaćanja Ustavnog suda Republike Hrvatske izraženog u odluci broj U-I-6326/2011 od 7. veljače 2017., a prema kojem je pravni status i javnih i nerazvrstanih cesta u Republici Hrvatskoj uređen Zakonom o cestama iz 2011. nakon čijeg stupanja na snagu je ostalo isključeno pravo vlasništva svih subjekata izuzev države, time da, osim države, pravo vlasništva na dijelu cesta mogu, na temelju samog zakona, steći i jedinice lokalne samouprave, te je riječ o stjecanju prava vlasništva na temelju samog zakona (ex lege) obzirom da se radi o javnom dobru u općoj uporabi i dobru od interesa za Republiku Hrvatsku, to se ne može prihvatiti pogrešno tumačenje prvostupanjskog suda i tužiteljice da utužena kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Glavina nije nerazvrstana cesta samo iz razloga što je tužiteljica na nju uz među sa kčbr. [katastarska čestica] odložila gromade kamenja i tim činom onemogućila protočnost prometa kroz ulicu Fra Silvestra Kutleše te prometnu komunikaciju kroz od ulice Gojka Šuška preko ulice Fra Silvestra Kutleše do ulice Put Gaja.

12. Ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a, ovaj sud je utvrdio da je prvostupanjski sud, odlučujući o dijelu tužbenog zahtjeva koji se odnosi na česticu stare izmjere broj 2785/1, a koja u novoj izmjeri zajedno sa česticom stare izmjere kčbr. [katastarska čestica] u vlasništvu tuženika Grada Imotskom, predstavlja novu kčbr. [katastarska čestica], počinio bitnu povredu iz čl. 354. st. 2. toč. 8. ZPP-a. Naime, u smislu odredbe čl. 82. ZPP-a prvostupanjski sud dužan je tijekom cijelog postupka po službenoj dužnosti paziti može li osoba koja se pojavljuje kao stranka biti stranka u postupku.

13. Prema stanju spisa u trenutku podnošenja tužbe kao zemljišnoknjižni vlasnici nekretnine u staroj izmjeri označene kao kčbr. [katastarska čestica], a u novoj kao dio kčbr. [katastarska čestica], bili su upisani JŽ, KŽ, TŽ, LŽP, VŽ, CŽ i RŽ. Iz priloženog rješenja o nasljeđivanju poslovni broj O-11/2003 od 28. veljače 2003. proizlazi da je tuženik CŽ umro **.**.1994. Također, iz stanja spisa proizlazi da se prednik tužiteljice EŽ (rođen 1962.) u spisu istog suda poslovni broj P-657/2021 (u dokaznom postupku izvršen uvid u citirani spis) legitimirao kao pravni sljednik tuženice JŽ, koja je prema tvrdnji SŽ istovjetna tuženici IŽ ud. K i tuženika LŽP, tvrdeći da su mu to prabaka i djed, bez navođenja da li su isti živi.

14. Protivno navodima odgovora tužiteljice na žalbu, tuženik Grad Imotski, a imajući u vidu da je tužiteljica postavila zahtjev radi utvrđenja vlasništva određenog realnog dijela nekretnine stare oznake kčbr. [katastarska čestica] u vlasništvu tuženika Grada Imotskog i kčbr. [katastarska čestica] u suvlasništvu ostalih tuženika, uključujući i CŽ (po novoj izmjeri kčbr. [katastarska čestica]), ima pravni interes i ovlašten je za podnošenje žalbe protiv prvostupanjske odluke donesene u odnosu na tuženika CŽ, jer su u postupku utvrđenja prava vlasništva dosjelošću svi suvlasnici (odnosno njihovi pravni sljednici) upisani u zemljišnoj knjizi na predmetnoj nekretnini jedinstveni suparničari jer se radi o stvarnoj diobi nekretnina.

15. Imajući na umu pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske zauzeto na sjednici Građanskog odjela od 5. srpnja 2021., koje je reafirmirao i u odluci poslovni broj Rev-1197/2024-2 od 17. rujna 2024., a koje glasi: ''Ako je tužba podnesena protiv umrle fizičke osobe ili pravne osobe koja je prestala postojati, riječ je o neotklonjivom nedostatku iz čl. 83.st. 5. ZPP zbog kojeg tužbu treba odbaciti (i ukinuti provedene radnje u postupku).", te uvažavajući činjenicu da su u odnosu na česticu opisanu u prethodnoj točki ovog obrazloženja svi tuženici jedinstveni suparničari, to je prvostupanjski sud bio dužan utvrditi da li tuženici JŽ p. LŽP, KŽ p. KŽ, TŽ ž. L, LŽP p. J (Aćima), VŽ ž. T rođ. CŽ, CŽ p. LŽP, RŽ ž. V i IŽ mogu biti stranke u postupku, pa ukoliko utvrdi da su isti umrli prije podnošenja tužbe treba odbaciti tužbu jer se radi o neotklonjivom nedostatku.

16. Slijedom iznijetih razloga, valjalo je primjenom odredbe čl. 369. st. 1. i 370. ZPP-a prihvatiti žalbu tuženika i u cijelosti ukinuti pobijanu presudu te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na novi prethodni postupak temeljem čl. 377. st. 1. ZPP-a pred drugim sucem pojedincem obzirom na opseg i narav počinjenih bitnih povreda.

17. Prvostupanjski sud će u ponovnom postupku, imajući u vidu pravno shvaćanje navedeno pod točkom 15. ovog obrazloženja, utvrditi da li tuženici navedeni u toj točki mogu biti stranke u postupku, pa ukoliko utvrdi da su umrli prije podnošenja tužbe, odbacit će tužbu jer se radi o neotklonjivom nedostatku, a u protivnom će na novom pripremnom ročištu sukladno čl. 288.a ZPP-a raspraviti sa strankama sva sporna pitanja na koja upućuju žalbeni navodi tuženika, nastojati da stranke dopune nepotpune navode o odlučnim činjenicama te označe ili dopune dokazna sredstva koja se odnose na njihove navode, te po provedenom dokaznom postupku, na temelju utvrđenog činjeničnog stanja donijeti novu odluku koju će obrazložiti jasnim i određenim razlozima, kako bi se ista, povodom eventualne žalbe mogla ispitati, te će istom ujedno odlučiti i o cjelokupnim troškovima postupka.

U Varaždinu, 28. kolovoza 2025.

Predsjednica vijeća

Sanja Bađun