Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-12185/2021
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Anđe Ćorluka kao predsjednice vijeća, te Mirjane Medić i Ivanke Mašić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog DČ, zbog prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira i dr. (Narodne novine broj 5/90., 30/90., 47/90. i 29/94.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave splitsko - dalmatinske, I Policijske postaje, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu broj Pp-11776/2021 od 20. listopada 2021., u sjednici vijeća održanoj 28. kolovoza 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave splitsko – dalmatinske, I Policijske postaje i potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu broj Pp-11776/2021 od 20. listopada 2021., okrivljeni DČ je na temelju odredbe članka 182. točka 1. Prekršajnog zakona, oslobođen od optužbe da bi počinio prekršaje iz članka 6. i članka 11. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
2. Protiv te presude, pravodobnu žalbu podnio je tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava splitsko - dalmatinska, I Policijska postaja, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prekršajnog prava.
3. Žalba nije osnovana.
4. Sukladno odredbi članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, ovaj sud ispitivao je pobijanu presudu prvenstveno po službenoj dužnosti odnosno jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. navedenog Zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, te navedene povrede nisu utvrđene.
5. U odnosu na žalbene navode, prvenstveno valja navesti da je prvostupanjski sud imajuću u vidu optužni prijedlog ovlaštenog tužitelja, a isto i sam potvrđuje kroz obrazloženje pobijane presude, imao sve uvjete oslobađajuću presudu donijeti sukladno odredbi članka 161. stavak 6. Prekršajnog zakona odnosno već prilikom ispitivanja optužnog prijedloga, bez provođenja dokaznog postupka, budući djela koja se okrivljenom DČ stavljaju na teret po propisu nisu prekršaj.
6. Odredbom članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, koji prekršaj je kvalificirani oblik prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisano je kažnjavanje onog počinitelja koji na javnom mjestu na naročito drzak i nepristojan način vrijeđa građane ili narušava njihov mir. U činjeničnom opisu optužbe nije opisano niti jedno zakonsko obilježje navedenog prekršaja. Ono što se u žalbi označava kao zakonsko obilježje prekršaja odnosno da bi prijetnja samoubojstvom radi blažeg postupanja bila naročito drsko i nepristojno ponašanje, to nije i upravo kako tužitelj dovodi u pitanje racio prvostupanjskog suca, tako i ovaj sud može navesti da je u žalbi istaknuti racio tužitelja u cijelosti neprihvatljiv i izvan granica logičkog zaključivanja.
7. Ono što svakako valja navesti jest da prvostupanjski sud nevezan pravnom oznakom tužitelja može djelo prekršaja označiti drugačije, unutar okvira objektivnog identiteta, međutim, nema opisanih niti zakonskih obilježja prekršaja iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (u kojem pravcu eventualno ide opis „prilikom policijskog postupanja ...“) da bi se postupalo u tom smjeru.
8. U odnosu na djelo prekršaja iz članka 11. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira koji sankcionira osobu koja se odaje skitnji ili prosjačenju, valja navesti da je zakonsko obilježje navedenog prekršaja odavanje, a pojam „odavanja“ zahtijeva izraženo učestalo ponavljanje.
9. Ono što tužitelj opisuje u žalbi uistinu predstavlja okolnosti koje imaju značaj odavanja, stoga suprotno od pojma jednokratnog zaticanja, međutim, takvom opisu mjesto je bilo u činjeničnom opisu optužnog prijedloga, a navedeno je izostalo. Zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje je odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja. Stoga, sve odlučne činjenice moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, a ne u žalbi.
10. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.
Zagreb, 28. kolovoza 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Koraljka Polak Medaković, v.r.
Anđa Ćorluka, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 6 ovjerenih prijepisa.
