Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-463/2022

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Anđe Ćorluka kao predsjednice vijeća, te Mirjane Medić i Ivanke Mašić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog PZ, zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne novine broj 5/90., 30/90., 47/90. i 29/94.), odlučujući o žalbi okrivljenog PZ podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu broj Pp-19902/2021 od 21. prosinca 2021., u sjednici vijeća održanoj 28. kolovoza 2025.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se osnovanom žalba okrivljenog PZ, ukida se pobijana prvostupanjska presuda i predmet vraća na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu broj Pp-19902/2021 od 21. prosinca 2021., okrivljeni PZ proglašen je krivim i kažnjen zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

2. Protiv te presude žalbu je podnio okrivljeni PZ po svome branitelju Almiru Dervišbegoviću, odvjetniku iz Zagreba, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava.

3. Žalba je osnovana.

4. Ovaj sud, sukladno odredbi članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), ispitivao je pobijanu presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. navedenog Zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona.

5. Ispitujući pobijanu presudu u dijelu u kojem se ona pobija žalbom, ovaj sud utvrdio je da je žalitelj u pravu kada poriče pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja navodeći u bitnome da pobijana presuda nije rezultat dokaznog postupka.

6. Odredbom članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisano je kažnjavanje onog počinitelja koji se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir.

7. Prvenstveno valja navesti da je prvostupanjski sud po provedenom dokaznom postupku ispustio iz činjeničnog opisa prekršajnog naloga odnosno optužnog prijedloga ovlaštenog tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, VII Policijske postaje Zagreb, broj 511-19-33/05-1-362-1/2021 od 15. studenog 2021. sve radnje koje u dokaznom postupku nisu utvrđene i potom valjano uređeni činjenični opis podveo pod materijalnu i kažnjivu odredbu članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Jednako navedenom, u optužnom prijedlogu opisano neograničeno otvoreno javno mjesto kao mjesto inkriminacije uskladio je s rezultatima dokaznog postupka i opisao ga kao fiktivno javno mjesto s posljedicom nastupjelom na neograničeno otvorenom javnom mjestu. Sve navedeno učinio je potpuno zakonito i valjano, primjenjujući svoje ovlasti, ali i obvezu, te za isto dao razloge.

8. Međutim, žalitelj je proglašen krivim za prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kojega je počinio radnjom „ ... vičući rekao ...“, a navedeno ne proizlazi iz dokaznog postupka, sve upravo onako kako se u žalbi detaljno opisuje. Okrivljenik negira prekršaj, a niti jedan od ispitanih svjedoka u svojim detaljnim iskazima u cijelosti prepisanima u obrazloženje pobijane presude, ne navodi radnju vikanja niti radnju koja bi po svome značenju bila sinonim za viku. Stoga zaključak da je dokazano da je okrivljenik vikom remetio javni red i mir ne proizlazi iz dokaznog postupka.

9. Iz obrazloženja prvostupanjske presude bi se moglo zaključiti da bi djelo iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira bilo počinjeno kada se netko nekome obraća uvredljivo odnosno na neprimjeren i nepristojan način. Međutim, to ne da nije tako, već je uopće sadržaj vike i galame, ukoliko je prekršaj počinjen na taj način, u cijelosti irelevantan i sadržaj izgovorenog nije odlučna činjenica. Budući je prvostupanjski sud u dokaznom postupku dao značaj činjenicama koje nisu zakonska obilježja prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, dok njegova zakonska obilježja nije utvrdio, osnovana je žalba kojom se osporava točnost i potpunost utvrđenog činjeničnog stanja.

10. Pobijanu presudu valjalo je ukinuti te predmet vratiti na ponovno suđenje i odluku. Prvostupanjski sud će u ponovnom suđenju izvesti sve već provedene dokaze, kao i one za kojima se ukaže potreba, valjano ih analizirati i ocijeniti, te donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku, pri tome vodeći računa o uspostavljenom načelu zabrane preinačenja na gore iz odredbe članka 202. stavak 4. Prekršajnog zakona.

11. Temeljem članka 206. stavak 1. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 28. kolovoza 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Koraljka Polak Medaković, v.r.

Anđa Ćorluka, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 6 ovjerenih prijepisa.