Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-5626/2022

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Anđe Ćorluka kao predsjednice vijeća, te Mirjane Medić i Ivanke Mašić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene HZ, zbog prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira i dr. (Narodne novine broj 5/90., 30/90., 47/90. i 29/94.), odlučujući o žalbi privatne tužiteljice JZ podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Kaštel Sućurcu, broj Pp-11020/2021 od 21. travnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 28. kolovoza 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba privatne tužiteljice JZ i potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Kaštel Sućurcu, broj Pp-11020/2021 od 21. travnja 2022., okrivljena HZ je na temelju odredbe članka 161. stavak 6. Prekršajnog zakona oslobođena od optužbe da bi počinila prekršaj iz članka 6. i 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

2. Protiv te presude, pravodobnu žalbu podnijela je privatna tužiteljica JZ, po svome opunomoćniku Ivanu Radunu, odvjetniku iz Kaštel Starog, pobijajući je po svim zakonom dopuštenim osnovama.

3. Žalba je neosnovana.

4. Sukladno odredbi članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, ovaj sud ispitivao je pobijanu presudu prvenstveno po službenoj dužnosti odnosno jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. navedenog Zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona.

5. U odnosu na žalbene navode, unatoč činjenici da se presuda pobija po svim zakonom dopuštenim osnovama, konkretizirani su isključivo navodi u odnosu na nezadovoljstvo utvrđenim činjeničnim stanjem, te je stoga moguće odgovoriti isključivo na činjenična utvrđenja, dok za ostale žalbene osnove treba samo navesti da povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti nisu utvrđene.

6. Prvostupanjski sud je okrivljenu HZ oslobodio od optužbe da bi počinila prekršaj iz članka 6. i 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira zbog toga što djelo koje se okrivljenoj stavlja na teret po propisu nije prekršaj. Kao razlog takvog postupanja valjano je naveo izostanak elementa javnosti kao zakonskog obilježja prekršaja.

7. Sve navedeno učinio je ispitujući optužni prijedlog i primjenjujući imperativnu normu članka 161. stavak 6. Prekršajnog zakona. Pri tome nije naveo jer nije odlučno, ali će ovaj sud spomenuti da je optužni prijedlog pogrešan i u smislu pravne oznake, budući je djelo prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kvalificirani oblik prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, slijedom čega za isti događaj počinitelj ne može biti suđen i za osnovni i za kvalificirani oblik istog prekršaja.

8. U odnosu na izostanak zakonskog obilježja terećenog prekršaja valja navesti da je u optužnom prijedlogu privatne tužiteljice od 5. listopada 2021., nedvojbeno opisano je da se inkriminacija dogodila na privatnom prostoru, stoga nema elementa javnosti.

9. Žalbom kojom se pokušava uspjeti u zaključku da se prekršaj iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira može počiniti i na privatnom prostoru, odluka prvostupanjskog suda nije dovedena u sumnju, te se žaliteljice odgovara da inkriminacija počinjena na fiktivnom javnom mjestu (privatan posjed) sa posljedicom koja se reflektirala na neograničeno otvorenom javnom mjestu jest prekršaj protiv javnog reda i mira, ali pod uvjetom da je prekršaj tako opisan i potom dokazan u postupku pred sudom.

10. U odnosu na u žalbi istaknute presude prvostupanjskih sudova sa drugačijim ishodom, valja tek navesti da relevantan zakonski okvir ne predviđa da bi odluke prvostupanjskih sudova imale značaj ujednačavanja sudske prakse.

11. Slijedom navedenog, budući nije utvrđena osnovanost žalbenih navoda, odlučeno je kao u izreci ove presude.

Zagreb, 28. kolovoza 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Koraljka Polak Medaković, v.r.

Anđa Ćorluka, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 6 ovjerenih prijepisa.