Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Gž Zk-71/2023-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda Andree Boras Ivanišević kao predsjednice vijeća, Borisa Mimice kao suca izvjestitelja te Sonje Meštrović kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Privredna banka Zagreb d.d., Zagreb, Radnička 50, OIB: 02535697732, koju zastupa punomoćnik Josip Jelić, odvjetnik u Slavonskom Brodu, protiv tuženika ZŠ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnicima, odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Hećimović i partneri d.o.o. sa sjedištem u [adresa], radi brisanja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Slavonskom Brodu, poslovni broj P-29/2021-15 od 22. svibnja 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 28. kolovoza 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Slavonskom Brodu, poslovni broj P-29/2021-15 od 22. svibnja 2023.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom suđeno je:
„ I. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Slavonskom Brodu brisanje uknjižbe prava vlasništva sa imena tuženika ZŠ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na 1/2 suvlasničkog dijela nekretnine upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] stambena katnica s podrumom i dvorištem u [adresa] površine 740 m2, koje je upisano pod poslovnim brojem: Z-9025/14 te se nalaže uspostava prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja na način da se na naprijed navedenom suvlasničkom dijelu nekretnine tuženika izvrši uknjižba prava vlasništva na ime tužitelja Privredne banke Zagreb d.d., Zagreb, Radnička 50, OIB: 02535697732 kao fiducijarnog vlasnika, a koje knjižno pravo je bilo upisano za korist tužitelja temeljem Aneksa IV Sporazumu o prijenosu prava vlasništva na nekretninama od 17. siječnja 2003, broj: OU:70/03.
II. Nalaže se tuženiku ZŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknaditi tužitelju Privrednoj banci Zagreb d.d., Zagreb, Radnička 50, OIB: 02535697732, troškove parničnog postupka u iznosu 4.623,07 eura/34.832,50 kuna1 (četiri tisuće šest stotina dvadeset tri eura i sedam centi/trideset četiri tisuće osam stotina trideset dvije kune i pedeset lipa), sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 22. svibnja 2023. do isplate po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 (petnaest) dana, dok se u preostalom dijelu za iznos od 296,30 eura/2.232,50 kuna1 (dvije stotine devedeset šest eura trideset centi/dvije tisuće dvije stotine trideset dvije kune pedeset lipa), zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka odbija kao neosnovan.
III. Odbija se u cijelosti zahtjev tuženika za naknadu troškova parničnog postupka kao neosnovan.“
2. Protiv navedene presude žali se tuženik zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11,148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 dalje: ZPP), s prijedlogom da se pobijana presuda preinači u skladu sa žalbenim razlozima, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
3. U odgovoru na žalbu tužitelj u cijelosti osporava žalbene navode predlažući da se žalba odbije kao neosnovana.
4. Žalba tuženika nije osnovana.
5. Ispitujući pobijanu prvostupanjsku presudu, kao i postupak koji je prethodio njezinom donošenju, ovaj drugostupanjski sud nije našao da bi bila počinjena bilo koja od bitnih povreda parničnog postupka koje su predviđene odredbom članka 354. stavak 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u smislu članka 365. stavak 2. ZPP-a.
6. Nadalje, nije ostvaren žalbeni razlog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja jer je prvostupanjski sud raspravivši sve tvrdnje na kojima tužitelj temelji svoj tužbeni zahtjev, kao i tvrdnje kojima ih tuženik pobija, na osnovu provedenih dokaza i njihovom pravilnom ocjenom, u smislu odredbe članka 8. ZPP-a potpuno i pravilno utvrdio odlučne činjenice za donošenje zakonite i pravilne odluke u ovoj pravnoj stvari, te je za odlučna činjenična utvrđenja naveo potpune i jasne razloge, a kako ta utvrđenja nisu žalbenim navodima dovedena u sumnju, prihvaća ih i ovaj sud.
7. Predmet spora u ovom postupku je zahtjev tužitelja za brisanjem uknjižbe prava vlasništva izvršene u korist tuženika temeljem presude Općinskog suda u Slavonskom Brodu broj 11 P-1175/10-24 od 8. studenog 2013. koja je ukinuta Rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Rev 3180/14-2 od 22. kolovoza 2018., a kojim upisom je povrijeđeno tužiteljevo knjižno pravo te uspostavljanje prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije nevaljane uknjižbe izvršene u korist tuženika.
8. Na temelju dokaza izvedenih tijekom postupka utvrđeno je:
- da je tužitelj na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br [katastarska čestica] upisan kao fiducijarni vlasnik na ½ dijela, dok je ½ dijela kao vlasnik upisana tužena,
- da je tužitelj fiducijarno vlasništvo na cijeloj nekretnini iz točke 1. tužbe upisao temeljem Aneksa IV sporazumu o osiguranju uz prijenos prava vlasništva sa stvarnog vlasnika DŠ od dana 17. siječnja 2003., koji je solemniziran kod javnog bilježnika Mije Vuković iz [adresa], pod brojem ovjere Ou-73/03 od 25. siječnja 2003.,
-da iz sadržaja Aneksa IV Sporazumu o osiguranju proizlazi da su stranke LŠ i Privredna banka d.d. Zagreb 16. listopada 2000. sklopili sporazum o osiguranju uz prijenos prava vlasništva na predmetnim nekretninama (osnovni sporazum) kojim je Privredna banka Zagreb d.d. stekla pravo vlasništva na nekretnini fiducijarnog dužnika DŠ upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].,
-da su istim Aneksom stranke ugovorile da vlasništvo na nekretninama stečeno za korist vjerovnika osnovnim sporazumom, služi i za osiguranje vjerovnikove tražbine iz ugovora o dugoročnom kreditu s valutnom klauzulom od 16. siječnja 2003. u iznosu kunske protuvrijednosti 500.000,00 EUR-a, a LŠ je u vrijeme sklapanja Aneksa IV Sporazumu bio upisan kao samovlasnik predmetne nekretnine
- da je Općinski sud u Slavonskom Brodu donio presudu broj P-1175/10-24 od 8. studenog 2013., koja presuda je potvrđena presudom Županijskog suda u Slavonskom brodu, broj: Gž-59/14-2,od 30. rujna 2014., kojom je usvojen tužbeni zahtjev tužiteljice (ovdje tužene) ZŠ da su nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] zajednička imovina stečena u braku između tužiteljice (ovdje tužene) ZŠ iz [adresa] i DŠ iz [adresa] i to svakog u ½ dijela, da se utvrdi ništavim Aneks IV sporazumu uz prijenos vlasništva na nekretninama od 17. siječnja 2003. te da se naloži Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Slavonskom Brodu da u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na kč. br. [katastarska čestica] izvrši uknjižbu brisanja prijenosa prava vlasništva radi osiguranja novčane tražbine s imena tuženika PBZ d.d. Zagreb, Podružnica Slavonski Brod u ½ dijela uz istovremenu uknjižbu prava vlasništva za korist tužiteljice ZŠ iz
[adresa] u ½ dijela.,
- da je protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu, broj: Gž-59/14- 2 od 30. rujna 2014. tužitelj uložio reviziju Vrhovnom sudu Republike Hrvatske koji je svojim rješenjem broj: Rev-3180/14-2 od 22. kolovoza 2018. ukinuo presudu Županijskog suda u Slavonskom Brodu, broj: Gž-59/14-2 i presudu Općinskog suda u Slavonskom Brodu, broj: P-1175/10-24 od 8. studenog 2013. te da je predmet vraćen Općinskom sudu u Slavonskom Brodu na ponovno suđenje, a koji parnični postupak je u vrijeme podnošenja odgovora na tužbu bio u tijeku i vodio se pod poslovnim brojem P-432/2020.,
-da je predmetnom presudom P-432/2020-6 od 16. ožujka 2021. u cijelosti odbijen zahtjev tužiteljice, ovdje tužene ZŠ, kojim je zahtijevala utvrđenje ništavim Aneksa IV sporazumu uz prijenos vlasništva na nekretninama od 17. siječnja 2003. te uknjižbu brisanja prijenosa prava vlasništva radi osiguranja novčane tražbine s imena tuženika Privredna banka d.d. Zagreb, Podružnica Slavonski Brod u ½ dijela uz istovremenu uknjižbu prava vlasništva za korist tužiteljice ZŠ na nekretninama upisanima u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na kč. br. [katastarska čestica].,
-da je presudom Županijskog suda u Slavonskom Brodu od 4. lipnja 2021., poslovni broj: 6 Gž-640/2021-2 odbijena žalba tužiteljice ZŠ kao neosnovana te je u cijelosti potvrđena presuda i rješenje Općinskog suda u Slavonskom Brodu od 16. ožujka 2021., poslovni broj 11 P-432/2020-6.
9. Nakon ovako utvrđenog činjeničnog stanja pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da je tužiteljev zahtjev u cijelosti osnovan, obzirom da je isprava temeljem koje je dopušten tuženoj upis u zemljišnu knjigu stavljena izvan snage, pa se u konkretnom slučaju radi o pravno nevaljanom upisu, zbog čega je u cijelosti usvojen tužbeni zahtjev.
10. Navedeni pravni zaključak u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.
11. Odredbom članka 168. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14 81/15, dalje u tekstu: ZV) propisano je da ako netko povrijedi vlasnikovo pravo vlasništva nevaljanim upisom u zemljišne knjige, vlasnik se ima pravo štititi od toga sredstvima koja za zaštitu knjižnih prava daju pravila zemljišnoknjižnoga prava.
11.1. Naime, prema odredbi članka 150. stavak 1. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10 i 55/13,63/19., 128/22., 155/23 i 127/24 dalje: ZZK), nositelj knjižnog prava koje je povrijeđeno uknjižbom u korist neke osobe ovlašten je radi zaštite tog prava zahtijevati brisanje svake uknjižbe koja bi ga vrijeđala i uspostavu prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja (brisovna tužba) sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bih mu povrijeđeno knjižno pravo i tako trebalo prestati, ako zakonom nije drukčije određeno.
12. Dakle, brisovna tužba je stvarno-pravna tužba sui generis, kojom nositelj knjižnog prava čije je pravo povrijeđeno neistinitom, nevaljanom uknjižbom štiti svoje knjižno pravo zahtijevajući brisanje nevaljane, neistinite uknjižbe i uspostavu prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije provedbe nevaljane, neistinite uknjižbe. Pravomoćnom i ovršnom presudom kojom se prihvaća tužbeni zahtjev za brisanje u zemljišnim knjigama uspostaviti će se pravo stanje koje je postojalo prije provedbe neistinitog upisa, tj. ponovno će kao nositelj knjižnog prava biti upisana osoba koja je stvari nositelj tog prava. Učinak takve presude jest da nastaje pravno stanje kao da neistiniti upis nije bio proveden (ex tunc).
13. Institut brisovne tužbe zasnovan je na činjenici da nevaljala, neistinita uknjižba ne može dovesti do valjanog pravnog stjecanja, prijenosa, ograničenja ili prestanka knjižnih prava.
14. Na podnošenje brisovne tužbe aktivno je legitimiran nositelj knjižnog prava dakle, onaj tko je bio upisan u zemljišne knjige neposredno prije napadane promjene u zemljišnim knjigama, a isto tako i njegovi univerzalni sukcesori, jer ostavina časom smrti prelazi na nasljednike.
15. Stoga je tužitelj u ovom postupku dužan dokazati postojanje temeljnih pretpostavki za uspjeh s brisovnom tužbom, odnosno da je on ili pak njegov pravni prednik bili nositelji prava suvlasništva na spornoj nekretnini, te da je to pravo povrijeđeno nezakonitom, odnosno nevaljanom uknjižbom tog prava u korist tuženika.
16. Upis će biti valjan, istinit kada je u skladu sa stvarnim, zbiljskim, izvanknjižnim pravnim stanjem nekretnine, jer je u zemljišnoj knjizi kao nositelj knjižnog prava upisana upravo ona osoba koja je zaista stvarni nositelj tog knjižnog prava i jer je knjižno pravo upisano s onim sadržajem, opsegom i prvenstvenim redom koji zaista ima. Isto tako upis će biti istinit kada su u času kada je bio zahtjevan bile ispunjene sve pretpostavke koje se po pravilima koja uređuju knjižno pravo moraju ispuniti da bi se upisom u zemljišne knjige to pravo steklo, promijenilo ili prestalo, te kada su ispunjene sve materijalne i postupovne pretpostavke određene zemljišnoknjižnim pravom potrebne za upis u zemljišne knjige.
17. S druge pak strane neistinit, nevaljan upis je upis koji je različit od stvarnog, zbiljskog, izvanknjižnog stanja nekretnina, jer je u zemljišnoj knjizi kao nositelj knjižnog prava upisana osoba koja nije stvarni, zbiljski, izvanknjižni nositelj ili se upisani sadržaj, opseg ili prvenstveni red knjižnog prava razlikuju od njegovog stvarnog, zbiljskog izvanknjižnog sadržaja, opsega ili prvenstva reda. Isto tako upis će biti neistinit kada u času kad je bio zahtjevan nisu bile ispunjene sve pretpostavke koje za nastup takve promjene određuju i odredbe materijalnog prava koje uređuju to knjižno pravo, odnosno kada nisu bile ispunjene materijalne i postupovne pretpostavke određene zemljišnoknjižnim pravom.
18. Prema tome, prvostupanjski je sud pravilno prihvatio postavljeni tužbeni zahtjev kojim se određuje u zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina] uspostava zemljišnoknjižnog stanja koje je postojalo prije provedbe upisa vlasništva tužene temeljem pravomoćne presude prvostupanjsk oga suda broj: P-1175/10-24 od 8. studenog 2013. ( koja je ukinuta rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Rev-3180/14-2 od 22. kolovoza 2018., ) na način da se na naprijed navedenom suvlasničkom dijelu nekretnine tuženika izvrši uknjižba prava vlasništva na ime tužitelja Privredne banke Zagreb d.d., Zagreb, Radnička 50, OIB: 02535697732 kao fiducijarnog vlasnika, a koje knjižno pravo je bilo upisano za korist tužitelja temeljem Aneksa IV Sporazumu o prijenosu prava vlasništva na nekretninama od 17. siječnja 2003, broj: OU:70/03.
19. I po ocjeni ovog suda do sada izvedeni dokazi govore u prilog zaključku prvostupanjskog suda o uspostavi ranijeg zemljišnoknjižnog stanja koje je postojalo prije provedbe spornog upisa.
20. Žalbeni razlozi i navodi tuženika su neosnovani jer je prvostupanjski sud pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje te pravilno primijenio materijalno i postupovno pravo i za svoju odluku dao valjane razloge. Suprotno žalbenim navodima tuženika, otklonjeni su u cijelosti istaknuti prigovori tužene o savjesnosti i poštenju treće osobe ovdje tužitelja u raspolaganju imovinom u suvlasništvu bračnih drugova koje prigovore je tužena bezuspješno isticala i tijekom ranijih postupaka, pa se radi nepotrebnog ponavljanja žalitelj upućuje na obrazloženje prvostupanjske presude. Naime, tužena je bila članica uprave korisnika kredita tvrtke Preporod d.o.o. pa tužitelj nije imao razloga sumnjati da bi ista eventualno polagala bilo kakva prava na nekretnini koja je obuhvaćena sporazumom o osiguranju.
22. Slijedom navedenog kako nisu ostvareni žalbeni razlozi niti ovaj sud nalazi ostvarenje bitne povrede na koje pazi po službenoj dužnosti u okviru odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a to je pobijanu presudu suda prvog stupnja valjalo temeljem odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a potvrditi, a žalbu žalitelja odbiti čime je odlučeno kao i u izreci.
23. Prvostupanjska odluka o troškovima postupka temelji se na pravilno izvršenom obračunu u primjeni članka 154. stavak 1. te članka 155. ZPP-a i sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne Novine broj: 142/12, 103/14, 144/14 i 107/15, dalje OT). Tužena određeno i ne pobija odluku o trošku postupka, a u toj odluci na pravilnu primjenu materijalnog prava drugostupanjski sud ne pazi po službenoj dužnosti, sukladno članku 365. stavak 2. ZPP-a.
U Splitu 28. kolovoza 2025.
PREDSJEDNICA VIJEĆA:
Andrea Boras-Ivanišević